Ako Rus neku borbu shvaća kao suštinsku, odsudnu i životno važnu, sposobnost tog naroda za samožrtvovanje nadmašuje svaki drugi narod na Zemlji, piše Oleg Maštruko u svojem pregledu bitaka koje su dovele do Tilsitskog mira. S druge strane, kada su Rusi ratove gubili, uglavnom bi ih gubili bez posljedica, a cijenu poraza plaćali bi njihovi saveznici.
Ukrajina je prema ocjenama mnogih odavno poligon za geopolitičke kalkulacije, a posljednji Trumpov pritisak na Zelenskog potvrđuje, čini se, staru istinu: u svjetskoj areni moć određuje pravila, a moral vrijedi samo dok je koristan. piše Domagoj Juričić.
Ekonomske slabosti, unutarnje podjele i geopolitički pritisci spojili su se u savršenu oluju koja bi mogla transformirati Njemačku i EU, piše Domagoj Juričić u svojem osvrtu na rezultate parlamentarnih izbora u Njemačkoj. Postavlja se pitanje ne samo što će se dogoditi u Njemačkoj, već i kako će Europska unija odgovoriti na najozbiljniju političko-ekonomsku krizu svoje ključne članice u posljednjih nekoliko desetljeća.
Roman "Sin čovječji" Jean-Baptistea Del Amoa mnogo je više od priče o ljubomori, nasilju u obitelji, toksičnoj vezi, piše Ante Alerić. Autorova namjera odmak je od svih nam ljuski ljudskog bivanja kako bi došao do srži života, ma kako crn on mogao biti. Malo likova, alegorija je jasnija, poruke univerzalnije, na terenu smo mitologije.
Prirodna selekcija ne usmjerava samo čovjekov genom, već i gene mikroorganizama koji ga nastanjuju, piše Tamara Čačev u tekstu o sintezi znanstvenog pogleda na odnos organizama i njihovih mikrobioma. Bakterije prisutne u ljudima obavljaju cijeli niz važnih životnih funkcija - „treniraju“ naš imunološki sustav, sintetiziraju esencijalne hranjive tvari i sudjeluju u nastanku ili sprečavanju upalnih, neuroloških i metaboličkih poremećaja. Razumijevanje njihove uloge u cjelovitom holobiontu otvara put prema eri u kojoj bi se mikroorganizmima moglo manipulirati na našu korist.
Koliko nas starost, bolest i smrt brinu, toliko ih ne priznajemo kao nezaobilazne sastavnice života, piše Hana Samaržija u osvrtu na zbirku priča "O čemu ne govorimo" Slavenke Drakulić. Šesnaest priča koje obuhvaćaju motive bolničke svakodnevice, izobličenih partnerstava i prešućenih gubitaka otkrivaju kako se i generacija koja je proživjela intenzivne životne mijene najčešće zaustavlja na sjetnoj sentimentalnosti, izbjegavajući prihvaćanje vlastite ranjivosti.
Prikazi haićanske revolucije u karipskoj i afričkoameričkoj književnosti sadrže sjenu zle kobi, cikličke povijesti, čak i predestiniranosti za kataklizmu, piše Sebastian Kukavica u analizi djela Dereka Walcotta, Aiméa Césairea i Aleja Carpentiera.
Claus je pisac kojem se nećete prestati čuditi, piše Marija Ott Franolić u svojem osvrtu na dva romana belgijskog autora - "Čuđenje" i "Tugu Belgije". Oba djela obrađuju kolaboracionizam u Belgiji u Drugom svjetskom ratu, uz bespoštednu kritiku nemišljenja i ljudske sklonosti idolatriji
Živući mit Donalda Trumpa na putu je susreta s neumoljivim testom stvarnosti, piše Domagoj Juričić. Takve priče nisu samo politički fenomen - one su refleksija kolektivnih čežnji i frustracija društva. Hoće li Trumpov narativ opstati ili će postati još jedan primjer političkog mita koji je nadjačala stvarnost, ovisit će o njegovoj sposobnosti da prilagodi svoju viziju novim izazovima.
Budućnost poljoprivrede ovisi o sjemenju otpornom na ekstremne vremenske uvjete, no većina patentiranog sjemenja fokusirano je na otpornost na herbicide ili povećanje prinosa, pišu Jelena Prtorić i Gabriela Galindo. Iako u Europi više nije moguće patentirati biljke dobivene prirodnim procesima, velike tvrtke patentirale su prije ukidanja te mogućnosti brojna svojstva koja se mogu pronaći u prirodi, što stvara probleme za male i organske uzgajivače. Nadolazeća EU regulativa o novim genomskim tehnikama mogla bi, strahuju kritičari, pokrenuti novi val patentiranja.
Donald Trump se vraća u Bijelu kuću u trenutku kada svijet već balansira na rubu brojnih neizvjesnosti, piše Domagoj Juričić. Godina pred nama donosi dinamično i nepredvidivo globalno okruženje u kojem će geoekonomija igrati ključnu ulogu a Hrvatska, kao mala i otvorena ekonomija, mora prepoznati trendove i prilagoditi se.
Sve manji natalitet u modernim društvima dijelom je rezultat socijalno oblikovanih životnih izbora, no i biološki čimbenici mogu igrati značajnu ulogu, piše Tamara Čačev. Osim genetskih utjecaja na stvaranje i sazrijevanje spolnih stanica ili na formiranje fetusa, na plodnost oba spola mogu utjecati i endokrini disruptori - plastika, pesticidi i kemikalije koji su u značajnoj mjeri prodrli u sve oko nas, pa i nas same.
Hrvatsko se gospodarstvo trenutačno suočava s visokom inflacijom, kojoj nimalo ne pomaže monetarna politika ECB-a, piše Viktor Viljevac. Analize su još 2017. pokazivale upitnu usklađenost hrvatskog poslovnog ciklusa s onim u eurozoni, ali je HNB forsirao drukčiji zaključak. Uz pitanje bi li s manje inflacije standard građana i gospodarstvo prolazili bolje ili lošije, ideja aktualne vlade o ograničavanju cijena pojedinih proizvoda možda je i najbolji odgovor na inflaciju.
U trećem nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić fokusira se na pojmove logičke korektnosti, potpunosti i kompaktnosti, te predstavlja pravila i definicije za konstrukciju Bethovih semantičkih stabala.
Tisućljetni folklor i mitologija širom Azije obiluju ženskim osvetničkim duhovima i monstruoznim ženama, piše Velimir Grgić. Od Indije do Filipina i Japana, azijski folklor nerijetko opisuje žene koje tek nakon smrti (ili čarobne preobrazbe) zadobivaju kontrolu nad svojim tijelom – postajući simbol otpora spram normi i patrijarhalnog društvenog poretka.
Manirom 'nepouzdanog gotičkog kroničara' Darko Polšek u prvom dijelu pregleda 2024. godine bilježi tko nas je sve napustio, obljetnice značajnih događaja i osoba, dobitnike prestižnih nagrada u svijetu i u nas, najznačajnije knjige, tehnološka dostignuća i prirodne katastrofe. Drugi je dio politički i komentatorski. Iako po vlastitim riječima nesklon 'filozofiranju' kroniku završava riječima: Očekuj nevjerojatno!
Tekuća istraživanja egzoplaneta i njihovih atmosfera vode nas prema novoj fazi potrage za izvanzemaljskim životom, piše Dario Hrupec. U osvrtu na „Malu knjigu o izvanzemaljcima” Adama Franka, analizira kako su rigorozni znanstveni standardi, biopotpisi i tehnopotpisi zamijenili stare mitove o NLO-ima, približavajući nas mogućim novim spoznajama o našem mjestu u svemiru.
Čovjekova je sreća često posljedica zadovoljenja njegovih želja, ali to isto zadovoljstvo može voditi do novih izvora patnje, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Filozofija želje" Frédérica Lenoira. Od ranih filozofa do suvremenih neuroznanstvenih teorija, Lenoir istražuje kako naučiti preusmjeravati žeđ za posjedovanjem, pronalazeći ispunjenje u razvoju autentičnih odnosa i poštovanju života.
Trumpova vizija nije posve antiradnička, različita je od neoliberalne tržišne ortodoksije, koje su se obje vodeće političke stranke držale posljednjih pola stoljeća, piše Ivo Škorić pred inauguraciju novog starog američkog predsjednika. No u njoj će neproporcionalno veći dio tereta tranzicije iz demokracije elita u narodnu diktaturu podnijeti slabe manjine, na primjer imigranti i transrodne osobe. Najgore je što je Trumpovo uspješno izigravanje pravne države znatno pridonijelo jačanju nepovjerenja u sustav i osnažilo trend uzimanja pravde u vlastite ruke.
Između ekonomije pažnje i algoritama koji se prema korisnicima odnose kao prema proizvodu, potiče se nastanak ovisničkih obrazaca o društvenim mrežama, piše Hana Samaržija u osvrtu na knjigu "Digitalni minimalizam" Cala Newporta. Umjesto nekontroliranog skrolanja, Newport nudi pragmatičan pristup: ograničiti broj informacija i interakcija online kako bismo dosegli kvalitetnije forme života.
