s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Uhvaćena svjetlost svemirske zore. Potraga za zvijezdama sa samog početka univerzuma
Oproštaj od nježnog diva filozofije. Daniel Dennett o velikim je temama pisao nevjerojatnom lakoćom

26. travnja 2024. / čita se 12 minuta

Pavel Gregorić

IN MEMORIAM

Oproštaj od nježnog diva filozofije. Daniel Dennett o velikim je temama pisao nevjerojatnom lakoćom

Bavio se prirodom uma i svijesti, slobodom volje, evolucijskom teorijom i religijom, piše Pavel Gregorić o nedavno preminulom filozofu kojeg je imao priliku i upoznati. Daniel Dennett se u svojim radovima uvijek oslanjao na prirodne znanosti, koristeći pažljivo oblikovane argumente s puno primjera, duhovitih analogija i maštovitih misaonih eksperimenata, uz majstorsko korištenje engleskog jezika.

Sprečavanje epidemija, zaštita okoliša. Što je eDNA i kako i amateri mogu biti korisni istraživačima?

25. travnja 2024. / čita se 9 minuta

Tamara Čačev

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Sprečavanje epidemija, zaštita okoliša. Što je eDNA i kako i amateri mogu biti korisni istraživačima?

Pretpostavlja se da između 80 posto i 90 posto vrsta na našem planetu još nije otkriveno, piše Tamara Čačev i pojašnjava novu metodu istraživanja složenih interakcija života i okoliša koja nalikuje forenzici iz kriminalističkih serija. Dok dio terenskog rada za njih mogu obaviti drugi, čak i na turističkim putovanjima, znanstvenici se u laboratorijima mogu posvetiti analizi prikupljenih podataka

Izbrisani. Dva impressuma Hrvatske enciklopedije 1941. godine. Sudbina uključenih Židova i HSS-ovaca

24. travnja 2024. / čita se 32 minute

Enis Zebić

HRVATSKA POVIJEST

Izbrisani. Dva impressuma Hrvatske enciklopedije 1941. godine. Sudbina uključenih Židova i HSS-ovaca

Postoje dva impressuma Ujevićeve Hrvatske enciklopedije, čije se prvo izdanje pojavilo netom pred uspostavu ustaške vlasti u NDH. Enis Zebić otkriva kako su nakon objave u kratkom roku nestala imena Židova i HSS-ovaca koji su sudjelovali u njezinom stvaranju. Prateći njihove biografije otkriva kako neki izbrisani nisu živi dočekali kraj rata, dok su neki od preživjelih imali problema i s narednim režimom. Istraživanje je pokazalo kako su impressum mijenjale ustaške vlasti, dok za alternativnu teoriju – da je izmijenjen još ranije pod pritiskom Beograda - nema temelja u prikupljenoj građi.

Kombinatorika raspleta. Plenkovićeve opcije, oporbene konstrukcije. Novi izbori.

19. travnja 2024. / čita se 15 minuta

Zdenko Duka

Parlamentarni izbori 2024.

Kombinatorika raspleta. Plenkovićeve opcije, oporbene konstrukcije. Novi izbori.

Uz scenarije raspleta postizborne situacije, Zdenko Duka skreće pažnju i na obećanja kakve bi politike vodile desnica i ljevica kad bi uspjeli sastaviti vladu: koje bi poreze uvodili, koje bi institucionalne promjene proveli. A neke bi se stvari mogle dogoditi i same od sebe, na primjer imobilizacija Ustavnog suda, jer u roku reizbora većine ustavnih sudaca dvotrećinska većina koja bi se usuglasila i izglasala ih je - nezamisliva

Genijalni teoretičar s ljudskim kvalitetama. Prokletstvo ‘božje čestice’

19. travnja 2024. / čita se 7 minuta

Davor Horvatić

IN MEMORIAM PETER HIGGS

Genijalni teoretičar s ljudskim kvalitetama. Prokletstvo ‘božje čestice’

Peter Higgs je u svojim najplodnijim znanstvenim godinama živio u zlatnom dobu fizike elementarnih čestica i imao je genijalnost povezati koncepte koji nadilaze to specifično područje fizike, piše Davor Horvatić o preminulom nobelovcu. On nije bio samo genijalni teoretičar, bio je poznat i po skromnom i povučenom stilu života, a njegovu predanost i znatiželju nisu promijenili ni sva slava ni vanjska priznanja.

Dvanaest veličanstvenih. Matematika glazbene oktave

19. travnja 2024. / čita se 20 minuta

Zvonimir Šikić

MATEMATIKA I GLAZBA (1)

Dvanaest veličanstvenih. Matematika glazbene oktave

U svojem eseju o matematici podjele tonova unutar oktave, Zvornimir Šikić ulazi duboko u povijest razvoja muzičkih skala, prolazi kroz eksperimentiranja s različitim modusima i skalama, te pojašnjava zašto je u modernoj muzici uvriježena dodekatonska, kromatska skala.

Pitagorin zakon malih brojeva. Od glazbe do fizike i natrag

15. travnja 2024. / čita se 13 minuta

Zvonimir Šikić

MATEMATIKA I GLAZBA (2)

Pitagorin zakon malih brojeva. Od glazbe do fizike i natrag

U svojem drugom eseju o matematici glazbe, Zvonimir Šikič objašnjava matematičku logiku tonova i konsonantnosti, započinjući s otkrićem Pitagorejaca, pojašnjavajući fizikalni model zvuka kroz niz primjera koji se mogu čuti i vidjeti, te čini puni krug natrag do glazbe.

Bijeg u BiH od progona za korupciju. Slovački obavještajac i sigurnosni dužnosnici traže azil

14. travnja 2024. / čita se 7 minuta

Sofija Kordić

MEĐUNARODNA POLITIKA

Bijeg u BiH od progona za korupciju. Slovački obavještajac i sigurnosni dužnosnici traže azil

Tri bivša visokopozicionirana člana slovačkih sigurnosnih službi, skrivaju se od slovačkog pravosuđa u Bosni i Hercegovini, gdje su zatražili azil, piše Sofija Kordić. Istraživački novinari iz Slovačke i BiH tvrde da slovački bjegunci u BiH uživaju određenu zaštitu zbog spore birokracije i potencijalne političke podrške, što im omogućava da se izmaknu pravosuđu do povoljnog trenutka za povratak u Slovačku.

Odvažna akcija kraljevske flote. Napad na talijansku luku koji je inspirirao Pearl Harbor

10. travnja 2024. / čita se 16 minuta

Oleg Maštruko

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Odvažna akcija kraljevske flote. Napad na talijansku luku koji je inspirirao Pearl Harbor

Britance ništa nije moglo odvratiti od odvažnog zračnog napada na talijansku luku Taranto, utvrđenu poziciju na kojoj se skrivao značajan dio talijanske flote za Drugog svjetskog rata, piše Oleg Maštruko. Ni nesreća koja im je prepolovila dostupne nosače zrakoplova, ni avioni koji su pali u more prije same akcije. U studenom 1940. uspješno je izveden jedan od prvih značajnih napada mornaričke avijacije u povijesti, koji su Japanci potom pomno proučavali u pripremama za Pearl Harbor.

John von Neumann. Ogroman znanstveni utjecaj, neobično nedovoljno poznat.

6. travnja 2024. / čita se 16 minuta

Slaven Smojver

portret

John von Neumann. Ogroman znanstveni utjecaj, neobično nedovoljno poznat.

Nekoliko recentnih biografija približavaju širem krugu čitatelja djelo i karakter čovjeka kojeg mnogi koji imaju osnove o tome govoriti smatraju jednim od najutjecajnijih znanstvenika ikad, piše Slaven Smojver. Von Neumannov doprinos matematici, fizici, ekonomiji, računarstvu, statistici, čak i biologiji je izniman, no pozor zaslužuju i njegovi politički stavovi, posebno 'politika prve upotrebe' atomskog oružja

Zatočenik Studentskog centra u Zagrebu. Zaboravljeni biser Bauera i Haberlea

2. travnja 2024. / čita se 9 minuta

Marina Pavković

ARHITEKTURA

Zatočenik Studentskog centra u Zagrebu. Zaboravljeni biser Bauera i Haberlea

Francuski paviljon, ekstravagantno umjetničko djelo i vrijedan eksponat u centru grada, čak ni nakon obnove gotovo ne postoji u svijesti Zagrepčana, a još manje posjetilaca grada, piše Marina Pavković. Radi se o građevini koja zaslužuje društvenu osviještenost i punokrvan cjelogodišnji život, no za to je potrebno iznova razmotriti svrhu i budućnost Studentskog centra.

Izgradnja bihevioralne ekonomike, dva prijateljstva i jedno neprijateljstvo.

1. travnja 2024. / čita se 26 minuta

Goran Mihelčić

IN MEMORIAM DANIEL KAHNEMAN

Izgradnja bihevioralne ekonomike, dva prijateljstva i jedno neprijateljstvo.

U povodu smrti nobelovca Daniela Kahnemana Goran Mihelčić prikazuje njegov znanstveni doprinos izgradnji i razvoju bihevioralne ekonomike, prijateljstvo sa Amosom Tverskim i Richardom Thalerom ali i neprijateljstvo s Gerdom Gigerenzerom. Uz nesaglediv doprinos razumijevanju ljudskog ponašanja Kahnemanova znanstvena djelatnost imala je i svoje duboke padove

Je li život bez nade zaista život? Svendsenov pregled filozofije nade od Antike do Camusa

1. travnja 2024. / čita se 9 minuta

Zdenko Duka

FILOZOFIJA

Je li život bez nade zaista život? Svendsenov pregled filozofije nade od Antike do Camusa

Lars Fr. H. Svendsen istražuje u knjizi "Filozofija nade" važnost nade kroz povijest filozofije, odbacujući religiozne i psihološke definicije te se fokusira na nadu kao sekularnu snagu koja oblikuje naš identitet i omogućava nam da se nosimo s izazovima života. U pregledu knjige Zdenko Duka zaključuje kako se radi o čitkom djelu za svakoga tko želi još nešto doznati da bi sam razmislio o smislu života.

Razgovor ugodni umjetne inteligencije i Tamare Čačev.

16. ožujka 2024. / čita se 9 minuta

Tamara Čačev

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Razgovor ugodni umjetne inteligencije i Tamare Čačev.

Umjetna inteligencija otvara značajne mogućnosti ne samo za otkriće novih proteina i razvoj novih lijekova, već i za personalizaciju medicine, prilagođavanje dijagnoza i terapija kako bi one bile optimalne za pojedinca kojem su namijenjene, piše Tamara Čačev. Automatizacija istraživačkih procedura oslobodila bi stručnjake da se bave kreativnijim dijelom znanstvenih istraživanja, a analiza i sažimanje opširnih informacija mogli bi olakšati interdisciplinarnost i suradnju između različitih specijalizacija unutar srodnih ali različitih područja istraživanja.

Snijeg, led i Kinezi. Mitski poraz marinaca koji je istjerao SAD iz Sjeverne Koreje

19. veljače 2024. / čita se 17 minuta

Oleg Maštruko

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Snijeg, led i Kinezi. Mitski poraz marinaca koji je istjerao SAD iz Sjeverne Koreje

Američku vojnu silu je izuzetno teško pobijediti na taktičkoj razini, dakle u pojedinačnoj bitci, piše Oleg Maštruko u svojem tekstu o jednom od ključnih bojišta Korejskog rata. Malo tko je čuo za Operaciju kod akumulacije Chosin, iako je ta bitka jedna od najvećih i najvažnijih u 20. stoljeću. Malo tko je čuo za nju jer je bila daleko, ali i zato jer su je Amerikanci - izgubili.

Nova i stara srednja klasa, prekarijat i tri scenarija raspleta. Andreas Reckwitz: Kraj iluzija

19. veljače 2024. / čita se 9 minuta

Zdenko Duka

SOCIOLOGIJA

Nova i stara srednja klasa, prekarijat i tri scenarija raspleta. Andreas Reckwitz: Kraj iluzija

Civilizacijski napredak postoji i značajan je, ali brojni događaji ukazuju na to da je društvena zbilja krhka i proturječna, prikazuje Zdenko Duka knjigu "Kraj iluzija" njemačkog sociologa Andreasa Reckwitza. Uz tri opsežne skupine: nove visokokvalificirane srednje klase u usponu, stagnirajuće tradicionalne srednje klase te nove prekarne klase u silasku u društvu kasnog modernizma tu je još i gornja klasa superbogatih, onih najviše jedan (ili još manje) posto koji se oslanjaju na imetak

Masnoće koje bismo trebali unositi što više. Znanstvene spoznaje o zdravoj prehrani

15. veljače 2024. / čita se 11 minuta

Tamara Čačev

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Masnoće koje bismo trebali unositi što više. Znanstvene spoznaje o zdravoj prehrani

Osamdesetih godina prošlog stoljeća mnoga su kućanstva zamijenila maslac margarinom, a slijedili su i drugi proizvodi sa smanjenim udjelom masti, no danas znamo da su određeni tipovi masnoća zapravo izrazito korisni i trebalo bi ih unositi i u znatno većim količina nego što je uobičajeno u standardnoj prehrani, piše Tamara Čačev u svojem tekstu o višestruko nezasićenim masnim kiselinama. Problem je što na trendovima zdrave prehrane zarađuje mnogo parazitirajućih paraznanstvenih industrija, zbog kojih su ljudi izgubili povjerenje u informacije koje dolaze od znanstvenika.

Kamikaze i japanski kult smrti. Izobličenje trešnjina cvijeta

13. veljače 2024. / čita se 16 minuta

Velimir Grgić

JAPAN

Kamikaze i japanski kult smrti. Izobličenje trešnjina cvijeta

Nacionalni simbol Japana, sakura, trešnjin cvijet, bio je benigni simbol kulturnog identiteta, no 1870-ih je izobličen u maligni simbol nacionalizma i agresije, piše Velimir Grgić u eseju o kulturi smrti koja je stvorila kamikaze. Istražuje i ulogu D.T. Suzukija, najvećeg poslijeratnog "izvoznika" Zen filozofije na Zapad, koji je carskim vlastima pomogao pretvoriti Zen u oružje, šireći gospel o načelu jedinstva Zena i mača, o ravnopravnom odnosu prema životu i smrti.

Uhvaćena svjetlost svemirske zore. Potraga za zvijezdama sa samog početka univerzuma

9. veljače 2024. / čita se 8 minuta

Lana Ceraj

ASTROFIZIKA

Uhvaćena svjetlost svemirske zore. Potraga za zvijezdama sa samog početka univerzuma

Gravitacijske leće - svojevrsne naočale svemira - mogu nam omogućiti promatranje i proučavanje izuzetno dalekih galaksija i zvijezda koje bi inače bilo nemoguće opaziti, piše Lana Ceraj u tekstu o otkriću Earendel, dosad najudaljenjijoj opaženoj zvijezdi. Početak je to novog poglavlja istraživanja fizike zvijezda, pogotovo u trenucima kada je svemir još bio mlad.