César Manrique se formirao kao umjetnik u Madridu i New Yorku, no vratio se na rodni otok gdje je njegov rad, pod utjecajem prirodnih fenomena i minimalističkog krajolika, stvorio temelj za očuvanje otočkog identiteta, piše Nataša Hrupec. Kroz svoju arhitekturu i skulpture prenosio je ideju o skladu između prirodnih elemenata – vjetra, vulkana i oceana – i ljudske kreativnosti.
U dva će eseja Sebastian Kukavica opisati kako je u antičkim i modernim izvorima i umjetničkim obradama prikazivan rimski car Heliogabal. Prvo je bio predstavljan kao simbol dekadencije, čiji ekscentrični stil i anarhične reforme, poput kultnog štovanja boga Sunca, odražavaju propast i anarhiju u kasnom Rimu. U kasnijoj revalorizaciji antičkih izvora Heliogabal je žrtva imperijalne propagande, čija je demonizacija poslužila kao književna inspiracija za dekadentne romane s kraja 19. stoljeća.
Zahvaljujući AI-algoritmima baza riješenih struktura proteina u samo je tri godine narasla sa 100.000 na više od 200 milijuna, piše Marko Močibob. Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za kemiju riješili su jedan od najdugovječnijih izazova biokemije za sve praktične potrebe, no nismo se približili razumijevanju pravila koja upravljaju strukturama proteina. Možda ih neuronska mreža i razumije, no tu je spoznaju nemoguće izvući i prevesti na nama razumljiv način.
Ovogodišnja Nobelova nagrada iz fizike pokazuje spoj ljudske kreativnosti i briljantnu demonstraciju snage fizikalnih modela, piše Davor Horvatić. Iako je jedan dio fizičara revoltiran i smatra da je nagrada rezultat pretjerane fascinacije umjetnom inteligencijom, drugi tvrde da je riječ o opravdanom priznanju za revolucionarna postignuća.
Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju, Ambros i Ruvkun, otkrićem mikroRNA otvorili su novo poglavlje u razumijevanju kako stanice koordinirano grade složene organizme, piše Tamara Čačev. Otkriće je od presudne važnosti za shvaćanje nastanka mnogih bolesti, ali i za razvoj novih terapija.
Od ksenobotova nastalih iz embrionalnih stanica žaba do samosastavljajućih antrobotova izrađenih iz tkiva čovjeka, biološki roboti obećavaju novi pristup liječenju bolesti i značajan doprinos regenerativnoj medicini, piše Tamara Čačev. Osim za popravak oštećenja unutar organizma, mogli bi se koristiti i za razne druge svrhe poput čišćenja mora od mikroplastike, u personaliziranoj medicini, a u daljoj budućnosti možda bi mogli i ciljano hvatati stanice bakterija ili tumora u organizmu.
Suradnja između FER-a i imec-a, potvrđena Memorandumom o razumijevanju, odražava sve veću važnost poluvodičke industrije za globalnu ekonomiju, piše Ivo Špigel. U razgovoru s dekanom FER-a Vedranom Bilasom i profesorom Adrianom Barićem, Špigel otkriva kako ova suradnja i osnivanje hrvatskog Centra kompetentnosti za poluvodiče otvaraju vrata hrvatskim stručnjacima za sudjelovanje u naprednim tehnološkim projektima, te stvaranju prilika za razvoj hrvatskih startupova i tehnoloških stručnjaka u mikroelektronici.
D'Annunzijev "Tajnik akcije" Guido Keller bio je pogonsko gorivo ekscentrične avanture "ratnika i pjesnika" u Rijeci, utjelovljenje anarho-sindikalizma, ezoterije i hedonizma, piše Velimir Grgić o danas malo poznatom talijanskom pilotu, avanturistu i političkom aktivistu. Kellerova jedinstvena mješavina hedonizma, anarhizma i vojnog junaštva očitava se u nizu dokumentiranih detalja iz njegovog života, iz kojih je izrasla legenda koja i danas fascinira.
Britanski povjesničar Ian Kershaw kroz dvanaest eseja o fascinantnim političkim ličnostima 20. stoljeća pokušava pronaći odgovor na pitanje stvaraju li društvene okolnosti lidere i koji preduvjeti određuju vrstu vlasti kojom će vladati, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Osobnost i moć". Od Lenjina do Kohla, preko de Gaullea, Franca, Tita i Thatcher, Kershaw se pita bi li ostavili traga u povijesti da je kontekst u kojem su došli na vlast bio drukčiji.
Kako to izgleda kada se naturalizirani Amerikanac iz šuma i planina Vermonta privremeno izmjesti natrag na brdoviti Balkan kojeg je napustio prije više od trideset godina, otkriva Ivo Škorić u tekstu koji predstavlja odmak od njegovih uobičajenih analiza društva i politike u SAD-u. U društvu sina, Škorić obilazi daleku rodbinu i stare prijatelje, prolazi kroz povijest svoje obitelji i nekadašnje države, uočava drastične razlike u odnosu na život u Americi, ali i neočekivane sličnosti.
Knjiga "Jugoslavenski socijalizam „sa okusom mora, sa okusom soli“" temeljito i dobro analizira mediteranizaciju jugoslavenske popularne kulture, piše Enis Zebić u svojem osvrtu. Iako nedostaje kontekstualizacija ekonomske krize i političkih tenzija u Jugoslaviji, Anita Buhin kroz tri studije opsežno opisuje ključne probleme popularne kulture u socijalističkom društvu.
Nedavno preminuli analitički filozof Alvin Goldman pretvorio je epistemologiju u disciplinu relevantnu za svakodnevnu praksu, piše Hana Samaržija o "ocu društvene epistemologije". Povezao je epistemologiju s društvenim i kognitivnim znanostima, jačajući joj relevantnost analizom stvarnih uvjeta spoznaje.
U svojem osvrtu na knjige "Život s njima" i "Ukrajinski dnevnik" Nenada Popovića, Jadranka Pintarić se pita tko danas sluša intelektualce. Popoviću je, nalazi, dužnost govoriti za onoga koji nema ili mu se ne daje glas, ali i da neprestano sumnja, propituje i traži odgovore.
Albanija je jedna od važnih zanemarenih tema iz vremena hladnog rata, a Stefan Çapaliku poduzeo je važan korak za afirmaciju ove teme, piše Božo Kovačević u pregledu Çapalikuove knjige o antirežimskom humoru za vrijeme komunizma u Albaniji. Kroz "Jokes of Albanian Communist Days", Çapaliku još jednom razobličuje strahote Hoxhinog režima s kojima, vjeruje, svijet nije dovoljno upoznat.
Animirana serija Arcane u devet epizoda priča iznenađujuće zrelu i relevantnu priču s obzirom na to da je proizašla iz video igre čija su ciljana publika tinejdžeri, piše Ivan Fischer. Inovativna animacija francuskog studija spaja se s majstorskom glazbom i složenim, nijansiranim likovima kako bi stvorila potresne, osobne drame, ali i brojne paralele s aktualnim problemima stvarnog svijeta, od jaza između bogatih i siromašnih, preko opasnosti razvoja novih tehnologija, do mentalnog zdravlja i sustavnog otpora promjenama. Sve to čini s nevjerojatnim stilom i pažnjom posvećenom svakom detalju produkcije.
Nakon što je slučaj alžirske boksačice Imane Khelif izazvao brojne reakcije s obje strane ideološkog spektra, Tamara Čačev postavlja pitanje gdje bi točno trebalo podvući crtu u slučajevima urođenih prednosti sportaša. Što učiniti s natjecateljima koji zbog mutacija u svojim genima, možda još i neotkrivenim, imaju prednost nad ostalima? U eri molekularno-genetskih testiranja uvođenje sportskih kategorija moglo bi poprimiti sasvim novo značenje.
Na temelju nekoliko recentnih znanstvenih radova Tamara Čačev priča 'jednu od najstrašnijih priča u povijesti naše civilizacije'. Voda koju pijemo i zrak koji udišemo, ali i hrana koju jedemo mi i ostala živa bića, sve je kontaminirano mikro i nano česticama plastike. O posljedicama dugotrajnog izlaganja ljudi i drugih živih bića tim česticama još znamo premalo, ali rezultati nekih istraživanja objavljuju se s oprezom da se u interpretacijama ne zloupotrijebe
Nije problem Joea Bidena samo to što je star, piše Ivo Škorić u članku u kojem objašnjava sve nedosljednosti njegove političke karijere i stvarne probleme u čijem je nastajanju sudjelovao a nije ih rješavao: stopa smrti od predoziranja podsjeća na stopu smrti od alkoholizma u Rusiji u najgorem desetljeću. Škorić u jednom povijesnom pregledu opisuje neke od 13 atentata na američke predsjednike
Mliječna staza dom je stotinama milijardi zvijezda koje se razlikuju po masama, bojama i temperaturama. Zahvaljujući modernim teleskopima poput onih na svemirskoj letjelici Gaia, postižemo sve preciznija opažanja zvijezda, ali i planeta i manjih tijela u našoj galaksiji, piše Lana Ceraj. Gaia je do sada mapirala položaje gotovo 2 milijarde zvijezda, a za to je zaslužan tim europskih znanstvenika iz konzorcija Gaia. Upravo su oni, prilikom standardnih analiza u pripremi nove objave podataka, neočekivano otkrili crnu rupu zvjezdanog porijekla izuzetno velike mase.
Novo rješenje uređenja Stare Vlaške donosi estetske i funkcionalne promjene, no ostaje otvoreno pitanje sadnje drveća koje bi donijelo prijeko potrebni hlad, piše Marina Pavković. Konzervatorske smjernice zabranjuju krajobrazna uređenja koja bi narušila vizuru na katedralni sklop, no stabla zasađena u nastavku ulice danas pružaju ugodan hlad a da ne zaklanjaju pročelja ili Katedralu.
