Perspektive

20. prosinca 2024. / Perspektive

SJEDINJENE DRŽAVE

Trump imenuje najbogatiji kabinet u povijesti i ohrabruje one koji uzimaju pravdu u svoje ruke

Trumpova vizija nije posve antiradnička, različita je od neoliberalne tržišne ortodoksije, koje su se obje vodeće političke stranke držale posljednjih pola stoljeća, piše Ivo Škorić pred inauguraciju novog starog američkog predsjednika. No u njoj će neproporcionalno veći dio tereta tranzicije iz demokracije elita u narodnu diktaturu podnijeti slabe manjine, na primjer imigranti i transrodne osobe. Najgore je što je Trumpovo uspješno izigravanje pravne države znatno pridonijelo jačanju nepovjerenja u sustav i osnažilo trend uzimanja pravde u vlastite ruke.

Ivo Škorić

17. prosinca 2024. / Perspektive Publikacije

OSVRTI

Zbogom društvenim mrežama. Digitalni minimalizam Cala Newporta

Između ekonomije pažnje i algoritama koji se prema korisnicima odnose kao prema proizvodu, potiče se nastanak ovisničkih obrazaca o društvenim mrežama, piše Hana Samaržija u osvrtu na knjigu "Digitalni minimalizam" Cala Newporta. Umjesto nekontroliranog skrolanja, Newport nudi pragmatičan pristup: ograničiti broj informacija i interakcija online kako bismo dosegli kvalitetnije forme života.

Hana Samaržija

13. prosinca 2024. / Perspektive Publikacije

OSVRTI

Što radikalni desni pokreti pružaju mladima? Promjene koje oblikuju budućnost Europe

U knjizi "Living Right" Angieszka Pasieka istražuje što mladi traže i nalaze u krajnje desnim pokretima, piše Domagoj Juričić. Iako zanemaruje utjecaj društvenih mreža, knjiga je ozbiljan poziv na refleksiju o snazi radikalnog nacionalizma među mladima. Ipak, njezinu neutralnost i suzdržanost pri vrednovanju određenih radikalnih ideja čitatelj koji dolazi s moralnim otporom prema desničarskom ekstremizmu može protumačiti kao manjak kritičkog stava i - slabost

Domagoj Juričić

13. prosinca 2024. / Perspektive Publikacije

Osvrti

Acemoglu i Johnson rade istu grešku kao i Engels i Marx. Industrijska revolucija, plaće i broj stanovnika

Današnji kritičari prve faze industrijske revolucije, kao što su nobelovci Acemoglu i Johnson, imaju isti problem koji su imali njezini klasični kritičari poput Engelsa i Marxa – teško uklapaju činjenicu o tadašnjem velikom porastu broja stanovnika u svoje negativno viđenje kapitalizma, piše Darko Oračić. Riječ je o ponavljanju pogrešne kritike. Djelovanje kapitalističke industrijalizacije na položaj radnika bilo je pozitivno, ali je poništeno posljedicama rasta stanovništva. 

Darko Oračić

9. prosinca 2024. / Perspektive

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 2024.

Han Kang. Pogled na diktaturu i patrijarhat Južne Koreje. Ekonomsko čudo plaćeno krvlju

Nasilje, rodna nejednakost, cenzura i raspad obiteljskih i društvenih odnosa nisu tek podcrtani povijesnim činjenicama, već i duboko ukorijenjeni u sadašnjost Južne Koreje, piše Jadranka Pintarić. Kroz prizmu književnosti ovogodišnje nobelovke Han Kang, koja suptilno i odlučno progovara o šutnji i nevidljivim žrtvama, otvara se prostor za bolno suočavanje s kolektivnim traumama i promišljanje nužnih promjena.

Jadranka Pintarić

6. prosinca 2024. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Problemi riznica DNA podataka. Kineski pristup genomskom suverenitetu

Nadmetanje za genomske baze podataka prelazi granice država i kontinenata, piše Tamara Čačev. Dok se američke tvrtke suočavaju s problemima curenja podataka, kineska tvrtka BGI sustavno prikuplja genome svjetskih građana, dok Kina istovremeno brižno skrbi o vlastitom “genomskom suverenitetu” i postavlja izazove europskim i svjetskim regulatornim okvirima.

Tamara Čačev

28. studenoga 2024. / Perspektive

BIOGRAFIJA VEĆESLAVA HOLJEVCA

Od Titovog generala do prvog prozvanog nacionalista. Čovjek koji je oblikovao moderni Zagreb

Iako je najpoznatiji kao posljeratni gradonačelnik Zagreba, radi se tek o manjem dijelu ispunjenog, ali i tragično kratkog života Većeslava Holjevca. Njegova biografija iz pera Željke Godeč generacijama koje nisu živjele za njegova vremena donosi niz informacija o čovjeku bogatom duhom, inovativnošću, hrabrošću i nepresušnim marom, piše Marina Pavković u svojem osvrtu.

Marina Pavković

27. studenoga 2024. / Perspektive

POVIJEST BROJEVA

Jesu li rimski brojevi zbilja jednostavniji? Odsustvo povijesnih dokaza

U nastavku rasprave o povijesnom prelasku s rimskih na arapske brojeve, Zvonimir Šikić odgovara Aleksandru Hatzivelkosu na tezu da su rimski brojevi bili jednostavniji za korištenje neobrazovanom pučanstvu, ukazujući kako ne postoje dokazi da se metoda množenja "ruskog seljaka" koristila u Srednjem vijeku ili Renesansi.

Zvonimir Šikić

20. studenoga 2024. / Perspektive

POVIJEST BROJEVA

Jednostavnost je prednost rimskih brojeva. Egipatsko množenje i intuitivno zbrajanje

Rimski brojevi bili su jednostavniji i intuitivniji za opću populaciju, koja je stoljećima bila slabo obrazovana u Europi, piše Aleksandar Hatzivelkos u svojem doprinosu raspravi zašto je tranzicija s rimskih na arapske brojeve trajala gotovo pet stotina godina. Osnovne matematičke operacije s rimskim brojevima - zbrajanje, oduzimanje i množenje - zahtijevale su korištenje znatno manje informacija i znatno nižu razinu apstrakcije od arapskih brojeva.

Aleksandar Hatzivelkos

13. studenoga 2024. / Perspektive

GLAZBA

Zajednička pjesma dviju Koreja. Evolucija ariranga kroz ratove, podjele i umjetničke forme. Svjetski fenomen

Korejska tradicionalna pjesma arirang je na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće služila kao inspiracija radnicima u Seulu, no preobrazila se u himnu boraca protiv japanske okupacije, iako su je sve vrijeme slušali i okupatori, piše Velimir Grgić. Glazba i stihovi u brojnim su verzijama prolazili preobražaje koji su reflektirali patnju i nade Koreanaca, upijali trendove suvremene glazbe, širili se svijetom i izronili kao rijetko zajedničko kulturno obilježje obiju Koreja.

Velimir Grgić