Nije problem Joea Bidena samo to što je star, piše Ivo Škorić u članku u kojem objašnjava sve nedosljednosti njegove političke karijere i stvarne probleme u čijem je nastajanju sudjelovao a nije ih rješavao: stopa smrti od predoziranja podsjeća na stopu smrti od alkoholizma u Rusiji u najgorem desetljeću. Škorić u jednom povijesnom pregledu opisuje neke od 13 atentata na američke predsjednike
Mliječna staza dom je stotinama milijardi zvijezda koje se razlikuju po masama, bojama i temperaturama. Zahvaljujući modernim teleskopima poput onih na svemirskoj letjelici Gaia, postižemo sve preciznija opažanja zvijezda, ali i planeta i manjih tijela u našoj galaksiji, piše Lana Ceraj. Gaia je do sada mapirala položaje gotovo 2 milijarde zvijezda, a za to je zaslužan tim europskih znanstvenika iz konzorcija Gaia. Upravo su oni, prilikom standardnih analiza u pripremi nove objave podataka, neočekivano otkrili crnu rupu zvjezdanog porijekla izuzetno velike mase.
Novo rješenje uređenja Stare Vlaške donosi estetske i funkcionalne promjene, no ostaje otvoreno pitanje sadnje drveća koje bi donijelo prijeko potrebni hlad, piše Marina Pavković. Konzervatorske smjernice zabranjuju krajobrazna uređenja koja bi narušila vizuru na katedralni sklop, no stabla zasađena u nastavku ulice danas pružaju ugodan hlad a da ne zaklanjaju pročelja ili Katedralu.
Čitajuči publicistiku, učimo kroz informaciju, a čitajući priče - kroz imaginaciju. Ljudska vrsta svoj napredak ne zahvaljuje samo znanju i obrazovanju, nego i maštanju, izlaženju iz okvira, zamišljanju novih svjetova, piše Marija Ott Franolić u svojoj priči o pričama, u kojoj preporučuje cijeli pregršt knjiga vrijednih čitanja
Nakon laganog osvajanja Portobella, britanski admiral Vernon okrenuo se prema španjolskom gradu Cartagena de Indias, ključnoj točci kroz koju je prolazila većina svjetskog srebra početkom 18. stoljeća, iskopanog u bolivijskim rudnicima. Oleg Maštruko objašnjava kako je došlo do ove bitke i kako se razvila, te kako je britanski admiral, koji je već naručio medalju za svoju pobjedu, pretrpio jedan od najsramotnijih poraza kraljevske mornarice u njezinoj povijesti.
U knjizi "Hrabrost je u nijansi" Jean Birnbaum, istražujući mogućnosti za suočavanje sa svijetom sve izraženijeg fanatizma i netolerancije, poziva u pomoć Camusa, Orwella, Arendt, Arona, Barthesa, Bernanosa, Tillion. Piše Zdenko Duka.
Uvriježen pogled na Kantov opus često izostavlja ulogu misticizma, no Stephen Palmquist vjeruje kako ideje švedskog mistika Emanuela Swedenborga nisu samo oblikovale Kantove rane radove već su utjecale i na njegov kasniji kritički opus. Filip Drača istražuje ove tvrdnje, kao i protuteze Ayina Maharaja, te poziva na istraživanje utjecaja misticizma i na druga velika imena u filozofiji.
Rezultati predstojećih parlamentarnih izbora u Ujedinjenom Kraljevstvu gotovo su sigurna stvar, no to ne znači da detalji nisu bitni. Jeremy Shearmur otkriva kako upravo o nekoliko ključnih detalja ovise budući smjer Konzervativne stranke, odnos političkih snaga u Škotskoj i potencijalni utjecaji manjih stranaka, Liberalnih demokrata i populističke Farageove stranke Reform UK.
Od Tijesta, preko Španjolske tragedije do Hamleta i Tita Andronika, zadana struktura tragedija osvete neizbježno započinje stravičnom nepravdom, a kulminira u spektaklu zaključnoga krvoprolića. U pregledu povijesti žanra, Sebastian Kukavica argumentira kako se zajednica u tragediji osvete pročišćava tek prolazeći kroz ekstremno nasilje koje se ne uspijeva zadovoljiti ni nezamislivom okrutnošću.
Akademik Ivo Šlaus, počasni predsjednik Svjetske akademije umjetnosti i znanosti te član međunarodnog savjeta Pugwash Conferences on Science and World Affairs, inicirao je Apel za mir koji je potpisao niz uglednih predstavnika javnog života u Hrvatskoj i u svijetu. Apel su predstavili bivši predsjednici RH Stjepan Mesić i Ivo Josipović, zatim filozofkinje Ivana Skuhala Karasman i Marita Brčić Kuljiš, te Krunoslav Pisk, u ime Nezavisnog sindikata znanosti. U nastavku donosimo tekst Apela
Unatoč otvorenosti proračuna, mogućnosti za sudjelovanje javnosti u proračunskim procesima su slabe, piše Katarina Ott o rezultatima ovogodišnjeg međunarodnog istraživanja o otvorenosti proračuna u kojem je Hrvatska poboljšala svoj rezultat. No, nedovoljno, ako svoje sudjelovanje u proračunskim procesima ne intenziviraju svi sudionici, od Sabora i nezavisnih institucija do stručnjaka i što šire javnosti
Iako ekstremni utjecaji okoliša mogu izazvati oštećenja molekule DNA, njegov je utjecaj na našu biološku osnovu uglavnom mnogo suptilniji, piše Tamara Čačev. Epigenetske promjene pod utjecajem okoliša reguliraju aktivnost gena, na reverzibilne načine, tako što "gase" i "pale" dijelove njihove ekspresije. Razumijevanje ovog procesa otvara mogućnost utjecaja na ekspresiju vlastitih gena kroz ishranu i životni stil, ali i opasnosti koje bi proizišle iz pokušaja okretanja biološkog sata.
Velimir Grgić istražuje povijest i evoluciju jakuza, od kockarskih pacera i nasilnih bandi s dna društvenog staleža do suvremenih kriminalnih sindikata. Kroz brojeve, tetovaže i samurajski kod otkriva njihov utjecaj na japansku povijest i njihov neočekivan i vrlo temeljit poraz od strane nekadašnjih bliskih saveznika - japanske Liberalno demokratske stranke.
Povodom smrti Nenada Miščevića Ideje.hr, u suradnji s Vox Academiae Riječkog sveučilišta, objavljuju govor koji je Dunja Jutronić održala na posljednjem ispraćaju, te in memoriam koji je napisao Nenad Smokrović.
U članku o umjetnoj inteligenciji Zvonimir Šikić objašnjava kako se generativni pretrenirani transformatori koriste za stvaranje pisanih sadržaja. Opisuje princip rada i treniranja neuronskih mreža, ali i ograničenja, te zaključuje kako svejedno mogu pokazati da su neke ideje, na prvi pogled nezamislive, ipak zamislive, možda i realne.
Goran Ferčec odvažno se prihvatio zadatka stvaranja književnog djela koje eksplicitno tematizira zadnja dva desetljeća Jugoslavije kroz prizmu života potpuno prosječne osobe, piše Hana Samaržija u svojem osvrtu na knjigu 'O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća'. Ljudski život u Ferčecovom je prikazu niz propusta i razočaranja, a njegova neimenovana radnica sretnija ne bi bila ni u kojem drugom sustavu.
Ono što postoji na platnima Lovre Artukovića bliskije je permanentnom performansu koji se događa ispod praga percepcije, negoli kategoriji slike, piše Leonida Kovač. Tri rada povezana pojmom tuluma - dvije slike i jedna prostorna instalacija - dio su izložbe koju je kao kustosica postavila s umjetnikom u Zagrebu ove godine. U svojem osvrtu Kovač izložbu promatra u širem kontekstu Artukovićevog stvaralaštva, povezuje je s njegovim drugim radovima i njegovim pristupom umjetnosti.
Bavio se prirodom uma i svijesti, slobodom volje, evolucijskom teorijom i religijom, piše Pavel Gregorić o nedavno preminulom filozofu kojeg je imao priliku i upoznati. Daniel Dennett se u svojim radovima uvijek oslanjao na prirodne znanosti, koristeći pažljivo oblikovane argumente s puno primjera, duhovitih analogija i maštovitih misaonih eksperimenata, uz majstorsko korištenje engleskog jezika.
Pretpostavlja se da između 80 posto i 90 posto vrsta na našem planetu još nije otkriveno, piše Tamara Čačev i pojašnjava novu metodu istraživanja složenih interakcija života i okoliša koja nalikuje forenzici iz kriminalističkih serija. Dok dio terenskog rada za njih mogu obaviti drugi, čak i na turističkim putovanjima, znanstvenici se u laboratorijima mogu posvetiti analizi prikupljenih podataka
Postoje dva impressuma Ujevićeve Hrvatske enciklopedije, čije se prvo izdanje pojavilo netom pred uspostavu ustaške vlasti u NDH. Enis Zebić otkriva kako su nakon objave u kratkom roku nestala imena Židova i HSS-ovaca koji su sudjelovali u njezinom stvaranju. Prateći njihove biografije otkriva kako neki izbrisani nisu živi dočekali kraj rata, dok su neki od preživjelih imali problema i s narednim režimom. Istraživanje je pokazalo kako su impressum mijenjale ustaške vlasti, dok za alternativnu teoriju – da je izmijenjen još ranije pod pritiskom Beograda - nema temelja u prikupljenoj građi.
