s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Svijetla budućnost mračne trijade: psihopatije, narcisoidnosti, makijavelizma
Todorić nije radio sam: dug je izraz pozicije u hijerarhiji društvene i političke moći

6. kolovoza 2017. / čita se 17 minuta

Željko Ivanković

Politička ekonomija slučaja Agrokor (7)

Todorić nije radio sam: dug je izraz pozicije u hijerarhiji društvene i političke moći

Agrokor je s državom razvijao zajedničke projekte, priskakao u pomoć utjecajnim prijateljima kad bi zapali u teškoće ili pokretali poslove. Imao je i ekonomsko-političku misiju. Zaduživao se u utrci s konkurencijom koju je teško mogao dobiti no očito je računao na pomoć države i onih koje je sam zadužio. Iako Plenković uočava da se u slučaju Agrokor radi o "reviziji hrvatske ekonomske tranzicije" čini se da ne vidi da je riječ o problemu političkoekonomskog sustava koji se ne može riješiti samo regulatornim nego i političkim promjenama

Analiza: Gradonačelnici u Saboru ne promoviraju interese svojih gradova

3. kolovoza 2017. / čita se 7 minuta

Matej Sever

Politika i demokracija

Analiza: Gradonačelnici u Saboru ne promoviraju interese svojih gradova

Zastupnici Hrvatskog sabora postavili su – od parlamentarnih izbora 2003. pa do parlamentarnih izbora 2015. godine – 2162 usmena zastupnička pitanja. Od toga 17,06% otpada na usmena zastupnička pitanja lokalnog karaktera, a u skupini tih pitanja 10,29% – odnosno, njih 38 – postavili su zastupnici koji su u tom trenutku obnašali izvršnu vlast na lokalnoj razini, tj. bili su gradonačelnici

Pod kojim će se uvjetima u svijetu egoista pojaviti suradnja, a bez središnjeg autoriteta

3. kolovoza 2017. / čita se 6 minuta

Zvonimir Šikić

LJETNI TEČAJ SURADNJE (2)

Pod kojim će se uvjetima u svijetu egoista pojaviti suradnja, a bez središnjeg autoriteta

Politolog Axelrod organizirao je turnire računalnih programa u igranju zatvorenikove dileme i njihovim strategijama dao psilološke karakteristike. Ustanovio je da su „dobri“ i „praštajući“ programi uspješniji. U drugom turniru te su se karakteristike pojavljivale u 14 od prvih 15 programa. Uspješni programi imali su još tri psihološke karakteristike: „osvetoljubivost“, „reaktivnost“ i „transparentnost“

Što je presudilo: zavjera radi preuzimanja, pogrešna poslovna odluka ili optužbe o namještanju rezultata

28. srpnja 2017. / čita se 12 minuta

Željko Ivanković

Politička ekonomija slučaja Agrokor (6)

Što je presudilo: zavjera radi preuzimanja, pogrešna poslovna odluka ili optužbe o namještanju rezultata

Ovaj članak objavljen je prije dva mjeseca. U njemu je najavljen sadržaj bloga s kojim je Ivica Todorić sad izišao u javnost. Tada smo naglasili da je "između Vlade i Agrokora održano u posljednjim mjesecima prije aktiviranja zakona više dramatičnih sastanaka. Intenzivno se sastančilo i u Londonu, već od prošle godine. Formira li se neka nova politička ekonomija bit će jasnije tek nakon revizorskih izviješća." Želimo sad naglasiti da je u članku koji smo objavili nakon ovoga rekonstruiran Agrokorov političkoekonomski modus operandi. Vjerujemo da će razvoj situacije iznijeti na vidjelo i taj obrazac

Je li Agrokor bio sistemski rizik? Koje vrste? Planira li Vlada ipak sačuvati koncern kao cjelinu

21. srpnja 2017. / čita se 13 minuta

Željko Ivanković

Politička ekonomija slučaja Agrokor (5)

Je li Agrokor bio sistemski rizik? Koje vrste? Planira li Vlada ipak sačuvati koncern kao cjelinu

U dva sam navrata, ukupno pet sati, razgovarao s Ivicom Todorićem, o situaciji u kojoj se zatekao, kako ju je planirao svladati te zašto je Vladi ipak prepustio upravljanje Agrokorom čiji je još uvijek nominalni vlasnik. Njegov pogled i informacije koje sam prikupio iz drugih izvora temelj su za daljnju analizu slučaja s kojim se Hrvatska susreće prvi put u svojoj povijesti. Što se događalo u dva dramatična mjeseca između dodjele kredita Agrokoru i preuzimanja upravljanja? Je li bilo alternative vladinoj intervenciji i kako ćemo mjeriti njen rezultat

Ubi bene, ibi patria – ili o patriotizmu u oskudnome vremenu

17. srpnja 2017. / čita se 11 minuta

Žarko Puhovski

Emigracija

Ubi bene, ibi patria – ili o patriotizmu u oskudnome vremenu

Počevši od (kolektivne) analize straha od praznog prostora i s time povezane ideologije patriotizma, u članku se problem emigracije, koja se ulaskom u Europsku uniju ustvari zagovarala, svodi na pitanje - tko određuje sreću pojedinca. Kakve su u tom pogledu pozicije ideologija, liberalizma i komunitarizma, te ideologa, Bozanića i Kardelja

Za uspješan gospodarski rast potrebno je milijun pobuna

16. srpnja 2017. / čita se 8 minuta

Ivo Bićanić

Traženje svetog grala (1)

Za uspješan gospodarski rast potrebno je milijun pobuna

Kome odgovara sadašnji hrvatski gospodarski rast? Ne uključuje one koji su odlučili emigrirati, a ni blokirani od njega nemaju nikakve koristi. Oni koji imaju koristi su manjina vlasnika kapitala i dio managementa. Da bi bio dugoročno uspješan gospodarski rast mora biti inkluzivan

Nadigravanje sebičnjaka: Što je zajedničko operi Tosca i prodaji lažne robe za lažni novac

16. srpnja 2017. / čita se 11 minuta

Zvonimir Šikić

Ljetni tečaj suradnje

Nadigravanje sebičnjaka: Što je zajedničko operi Tosca i prodaji lažne robe za lažni novac

Matematičko modeliranje prikazuje mogući svijet, da je ono što je neočekivano ipak moguće. U seriji (ljetnih) članaka prikazat ćemo različite modele suradnje, pretpostavke, očekivanja i neočekivane ishode. Uvodni članak opisuje poznatu teoriju igara, slučajeve u kojima suradnja ima prednost pred ostvarenjem sebičnog interesa. Svijet suradnje je dakle moguć, no koliko je stvaran, time se model ne bavi

Treba li Hrvatska doista uvesti euro u što kraćem roku?

13. srpnja 2017. / čita se 6 minuta

Robert Brozd

Ekonomska i monetarna unija

Treba li Hrvatska doista uvesti euro u što kraćem roku?

U propagandnom naletu simpatizera ubrzanog hrvatskog pristupanja euru druga se mišljenja gotovo i ne čuju, međutim činjenica da eurozona još uvijek ne funkcionira kao optimalno valutno područje, kao i nedavna recesijska iskustva mediteranskih zemalja pozivaju na oprez

I studenti s malo novca mogu biti vrhunski znanstvenici: Quo vadis, chemia?

13. srpnja 2017. / čita se 10 minuta

Igor Rončević

Transformacija znanosti

I studenti s malo novca mogu biti vrhunski znanstvenici: Quo vadis, chemia?

Razvoj računala je omogućio kemiji da prestane biti znanost kojoj je mjesto isključivo u laboratoriju – danas, računalna kemija služi ne samo kao teorijska podloga eksperimentalnoj kemiji, već i preuzima dio njenih poslova. A uz nezaustavljiv rast računalne snage, igralište za in silico istraživanja ubrzano se širi.

Nisu svi osiguranici u Mirovinskom zaposleni

6. srpnja 2017. / čita se 7 minuta

Matija Kroflin

Svi govore o rastu zaposlenosti, a zaposlenost opada (2)

Nisu svi osiguranici u Mirovinskom zaposleni

U prvih 5 mjeseci 2017. je broj zaposlenih s burze manji za 7.637 osoba (7,8%) nego u istom periodu 2016, ali je istovremeno još brže pao broj osoba koje su dolazile na burzu iz radnog odnosa. Tržište rada nije lako pratiti i interpretirati, a donošenje odluka i izvođenje nepreciznih zaključaka na površnim i dvojbenim podacima može biti vrlo štetno i pogubno za velik broj ljudi

Granica sa Slovenijom bila je i ostala više zadatak diplomacije nego prava

30. lipnja 2017. / čita se 5 minuta

Božo Kovačević

Međunarodni odnosi

Granica sa Slovenijom bila je i ostala više zadatak diplomacije nego prava

Još ne potpuna integracija Hrvatske u EU mogla bi naići na nove prepreke nakon nelegalne arbitraže o granici. Uz dosadašnju konstruktivnost u pristupu rješavanja graničnih pitanja sa Slovenijom i odlučnost, Hrvatska bi morala demonstrirati i čvršće opredjeljenje za europske vrijednosti u obračunavanju s klijentilizmom, korupcijom i sve izraženijim povijesnim revizionizmom

Čemu služi znanost ako je “većina istraživanja pogrešna”

27. lipnja 2017. / čita se 4 minute

Branka Bernard

Kriza ponovljivosti znanstvenih rezultata

Čemu služi znanost ako je “većina istraživanja pogrešna”

Više od 80 posto objavljenih znanstvenih članaka iz biomedicine prikazuje rezultate pogrešno postavljenih, pogrešno usmjerenih, neponovljivih i neprovjerljivih istraživanja. Sustav koji potiče stvaranje i širenje beskorisnih rezultata potrebno je hitno mijenjati

Populizam je postmoderna verzija totalitarizma

26. lipnja 2017. / čita se 13 minuta

Žarko Puhovski

(NE)POPULARNOST POPULIZMA

Populizam je postmoderna verzija totalitarizma

Demokracija „kao takva“ naprosto nije rješenje – iako je uvjet rješenja. Trebat će, naime, uz vladavinu većine, i jasna razrada prakse samosustezanja te većine u obnašanju vlasti

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 42
  6. 43
  7. 44
  8. 45
  9. 46
  10. 47
  11. 48
  12. 49