s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Ideja iza stranice Ideje.hr
Inženjeri, gdje će vam duša :-)?

8. svibnja 2017. / čita se 2 minute

Ideje.hr

KNJIGE

Inženjeri, gdje će vam duša :-)?

Istraživanje o odnosu prema klimatskim promjenama i antropocentričnom pogledu na svijet među mlađim hrvatskim znanstvenicima pokazalo je da se u tome značajno razlikuju. Koji je tome razlog?

Prepoznavanje pseudoznanstvenih tvrdnji

5. svibnja 2017. / čita se 8 minuta

Igor Rončević

Znanost i pseudoznanost (1)

Prepoznavanje pseudoznanstvenih tvrdnji

U prvom članku o razlikama znanosti i pseudoznanosti ističe se da naglasak pseudoznanosti nije na ispitivanju i pokušaju opovrgavanja teorije nego na potvrđivanju. Taj važan obrazac vrlo je prepoznatljiv i u ideologiziranoj svakidašnjici

Objektivna odgovornost igrača Marića, ministra financija

1. svibnja 2017. / čita se 10 minuta

Željko Ivanković

EKONOMIJA &TD

Objektivna odgovornost igrača Marića, ministra financija

U skladu s tradicijom, Zdravko Marić, kao i drugi hrvatski političari, brani se od subjektivne odgovornosti, dok je pitanje zna li da nešto kao objektivna odgovornost uopće postoji. Klijentelizam sve svodi na izbjegavanje zakona. Plenković je dosad u svemu, pa i u tome, uglavnom čuvao stabilnost - zadržavao status quo

Utjecaj tehnologije, globalizacije i sindikata

27. travnja 2017. / čita se 8 minuta

Ivo Bićanić

EKONOMISTI I NEJEDNAKOSTI (3)

Utjecaj tehnologije, globalizacije i sindikata

Je li s rastom globalizacije Hrvatska doživjela povećanje nejednakosti? Pridonosi li i koliko tržište rada? Pogoduje li uvezena tehnologija nekim kvalifikacijama i strukama i tako povećava ili smanjuje nejednakosti? Treći članak o nejednakosti završava porukom: Neznanje je stvar izbora!

Turska: Povratak struktura dugog trajanja

21. travnja 2017. / čita se 6 minuta

Višeslav Raos

MEĐUNARODNA POLITIKA

Turska: Povratak struktura dugog trajanja

Što rezultat referenduma znači za tursko društvo i državu, te što možemo očekivati od Turske kao saveznika (NATO), pristupnika (EU), regionalnog igrača (Bliski istok) i širitelja sfere utjecaja (BiH, Kosovo, Makedonija te Albanija). Kako će se sad razvijati odnosi s Rusijom i Europskom komisijom, osobito u okolnostima stalne migrantske prijetnje

Nejednakosti u svijetu, manje ili veće?

20. travnja 2017. / čita se 4 minute

Ivo Bićanić

EKONOMISTI I NEJEDNAKOSTI (2)

Nejednakosti u svijetu, manje ili veće?

U drugom članku o nejednakosti opisuje se kako je ta tema postala nezaobilazna sastavnica ekonomskih istraživanja, u kakvoj je vezi s rastom te se postavlja pitanje rastu li nejednakosti na svjetskoj razini ili gospodarstva konvergiraju

Pokušaj da društvene znanosti ožive Europu

13. travnja 2017. / čita se 12 minuta

Milan Deskar Škrbić

Prikaz knjige

Pokušaj da društvene znanosti ožive Europu

Europska se unija u očima građana doživljava kao supranacionalna organizacija koja promovira globalizaciju, liberalizaciju i kozmopolitizam, a ne kao organizacija koja štiti sve svoje građane, objašnjava Milan Deskar Škrbić jedan od političkih problema koji je u pozadini europske krize

Kako su ekonomisti potiskivali pitanje nejednakosti

3. travnja 2017. / čita se 7 minuta

Ivo Bićanić

Ekonomisti i nejednakosti (1)

Kako su ekonomisti potiskivali pitanje nejednakosti

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja pokrenuo je istraživanje o nejednakosti plaća, čiji su autori profesor Ivo Bićanić, Željko Ivanković i Matija Kroflin. U tri će članka, koji su dio projekta, biti prikazano kako je tema nejednakosti napokon ušla u maticu ekonomske analize. U ovom prvom članku prikazuju se teorije koje su isključivale pitanje nejednakosti iz ekonomije

I znanstvenici su ljudi: pouke psihologije znanosti

29. ožujka 2017. / čita se 8 minuta

Boris Kožnjak

Znanstvene kontroverze

I znanstvenici su ljudi: pouke psihologije znanosti

Danas znamo da arogantan i neprijateljski radni stil povećava izglede za postizanje znanstvene eminencije, a psihologija znanosti također je ustvrdila da kasnije rođeni znanstvenici imaju veće šanse prihvaćati nove, revolucionarne znanstvene teorije nego li prvorođeni znanstvenici

Najbolja sveučilišta imaju manje od 20.000 studenata, najveća loše rangirana; Zagreb se uklapa

24. ožujka 2017. / čita se 5 minuta

Nikola Baketa

Sveučilište u Zagrebu

Najbolja sveučilišta imaju manje od 20.000 studenata, najveća loše rangirana; Zagreb se uklapa

Je li Zagrebačko sveučilište preveliko, treba li ga podijeliti? Jesu li manja sveučilišta uspješnija? Iako manji broj studenata nije jamac kvalitetnijeg i bolje rangiranog sveučilišta, pet najbolje rangiranih europskih sveučilišta ima manje od dvadeset tisuća studenata, a Zagreb blizu sedamdeset tisuća. Zašto usporedba s Bečom nije adekvatna

Korisna znanja

20. ožujka 2017. / čita se 3 minute

Nadežda Čačinovič

Obrazovanje

Korisna znanja

Nadežda Čačinović u diskusiji o tome kakva treba biti škola analizira koja su znanja korisna na primjeru prekida trudnoće i početka života

Ideja iza stranice Ideje.hr

19. ožujka 2017.

Željko Ivanković

Uvodnik

Ideja iza stranice Ideje.hr

Riječ je o postupnom i skromnom pokušaju da se hrvatski akademski i intelektualni potencijal, koji je trenutačno raspršen u rukavcima i zapleten na preprekama, aktivira u javnom prostoru i racionalnoj javnoj diskusiji. Pozivamo na suradnju. Uspjeh najviše ovisi o tome koliko ćemo u njoj uživati. Zabavljajmo se!