Članci

3. siječnja 2018. / Članci

sintetska biologija

Rastaviti stanicu, a zatim sastaviti nešto novo, kao lego: možda stvorimo svijetleće biljke i mikroorganizme za čišćenje

Ideja inženjerskog pristupa biologiji je da se sekvenca DNA zapravo kodira analogno računalnom programiranju kako bi se dobile željene funkcije nekog organizma. Cilj je dobiti „genske krugove“ koji će unutar žive stanice ostvarivati neke funkcije koje ta stanica prethodno nije imala. U čemu se razlikuju sintetička biologija i genetsko inženjerstvo? Ima li (re)dizajn i (re)kodiranje čitavih genoma potencijal za stvaranje sasvim novih oganizama?

Tamara Čačev

26. prosinca 2017. / Članci

komentar

Ekonomski događaj godine u izboru I. Bićanića (nije Agrokor)

Hrvatsku nisu pokrenuli ni ciklus, ni β-konvergencija, ni krivulja proizvodnih mogućnosti. Reforme? Bez promjene političke ekonomije?

Ivo Bićanić

22. prosinca 2017. / Članci

Obljetnica

Budućnost naše prošlosti. Stopedesetogodišnje kamate na „Kapital“

U povodu 150. obljetnice objavljivanja Kapitala Karla Marxa, jedne od najutjecajnijih, i najprodavanijih, knjiga u povijesti, Žarko Puhovski opisuje ambiciju s kojom ju je njezin autor - u svoje vrijeme marginaliziran - napisao, kako je stekla nezaobilazan status u intelektualnim krugovima, što je njezin sadržaj, te kako Kapital opstaje upravo zbog toga što se nisu ostvarila očekivanja koja su u njemu izvedena

Žarko Puhovski

20. prosinca 2017. / Članci

migracije

U Njemačku je 2016. godine uselilo 33550 Hrvata od 16 do 45 godina; djece do 16 godina 7,5 tisuća

Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda objavljenoj u analizi Emigration and Its Economic Impact on Eastern Europe kumulativna realna stopa rasta BDP u periodu od 1995. do 2012. u zemljama Istočne Europe bila bi za 7 postotnih poena veća da nije bilo emigracije. Hrvatska se pritom u analizi ističe kao zemlja s visokim udjelom emigracije mlade, stručne populacije

Antonio Čoga i Matija Kroflin

18. prosinca 2017. / Članci

Aktualni graf

Razbijanje iluzija: Trošimo točno koliko imamo – malo, pa ništa

Niti su nam plaće veće od onoga što je primjereno zemlji koja stagnira, niti trošimo više nego što je u skladu s našim BDP-om po glavi stanovnika. Po svim su pokazateljima slabiji samo Bugari. Sretni vam blagdani

Ideje.hr

16. prosinca 2017. / Članci

Brexit

Riječ godine u 2018 mogla bi biti BINO – Brexit in name only

Problem Sjeverne Irske je nerješiv, piše Tin Radovani o razvoju pregovora o izlasku Velike Britanije iz Europske Unije. Ipak, to je znak inteligencije funkcionirati s dvije kontradiktorne ideje u glavi, unatoč tome što je rasplet neminovan. Kako mutež pomaže May da opstane, a Corbynu odmaže da se domogne mjesta premijera

Tin Radovani

12. prosinca 2017. / Članci

Kvantna računala (2)

Pravu američko-rusku utrku odavno nismo imali… Cilj je na vidiku, ali tko je bliže

U drugom članku o kvantnim računalima govori se o njihovoj konkretnoj primjeni, prikazuje se kolika ubrzanja nude i kakve bi posljedice komercijalno dostupna kvantna računala imala na sigurnost na Internetu i kriptovalute, dizajn novih lijekova i materijala, te modeliranje klime, prometa ili ekonomije. Američke velike tvrtke i Ruski kvantni centar grade podjednako velika računala

Igor Rončević

8. prosinca 2017. / Članci

Mikrobiom čovjeka

Nama ne upravljaju samo naši geni, nego i geni bakterija

Čovjeka se može promatrati kao superorganizam u kojem se stanice čovjeka nalaze u kontinuiranoj interakciji sa mikroorganizmima. Istraživanja sugeriraju da jedemo određenu vrstu hrane koju preferiraju bakterije u našim crijevima ili da čak utječu na naše raspoloženje. Prisutnost ili odsutnost nekih mikoroorganizama u zdravih osoba u odnosu na oboljele od primjerice šećerne bolesti, metaboličkog sindroma ili upalnih bolesti crijeva, neurodegenerativnih bolesti kao što su Parkinsonova ili Alzheimerova bolest, krije potencijalnu poveznicu između nastanka i napredovanja bolesti

Tamara Čačev

7. prosinca 2017. / Članci

Tržište rada

Vrijedi li klasični tržišni mehanizam na tržištu rada: fleksibilizacija nije panaceja, možda čak naprotiv

Boris Vujčić nedavno je govorio o fleksibilnosti hrvatskog tržišta rada koje je na krizu snažno reagiralo smanjenjem zaposlenosti i plaća. Ovaj članak, nevezano za Vujčića, sasvim teorijski postulira mogućnost da je tako snažna prilagodba uzrokovala da je oporavak u hrvatskom gospodarstvu došao kasnije i sporiji je nego u usporedivim zemljama. Makroekonomske posljedice kretanja na hrvatskom tržištu rada slabo su proučavane

Karlo Vujeva

2. prosinca 2017. / Članci

100 godina oktobarske revolucije

Vazdazeleni listopad. Prevrat koji je omogućio (dvotrećinski krvavo) stoljeće komunizma i njegove kolosalne efekte

U povodu 100. obljetnice Oktobarske revolucije Žarko Puhovski analizira političku taktiku revolucionara, ideologiju, realizaciju, kontroverze i efekte komunističkog pokreta koji je u bitnome obilježio 20. stoljeće. Odgovornost za žrtve je nedvojbena. Ostaju, međutim, pitanja o komunističkom utjecaju na kapitalizam te o načinu na koji današnji svijet mogu promijeniti oni koji su njime nezadovoljni

Žarko Puhovski