27. listopada 2017. / Članci
Približno 30 posto svih emisija iz mobilnih izvora potječe od necestovnih pokretnih strojeva, a motori u njima najčešće zaostaju za nekoliko generacija za cestovnim vozilima, čak i kad su potpuno novi. Staviti ih pod nadzor čini se prijekom potrebom. Što će na Fakultetu strojarstva i brodogradnje napraviti europskim novcem
Nina Antičić
27. listopada 2017. / Članci
Jedna jedina rečenica na računu za porez koja je navela koliko je građana platilo porez na vrijeme donijela je UK-u preko 200 milijuna funti prihoda. Je li to manipulacija? Vjerojatno. Je li je moguće izbjeći? Vjerojatno. Ima li pozitivne posljedice i na građane individualno i za državu? Itekako. Neki poticaji međutim izazivaju ozbiljne moralne dileme
Andrijana Mušura Gabor
27. listopada 2017. / Članci
Već nekoliko godina Harvard Business Review objavljuje listu najuspješnijih svjetskih poslovnih lidera. Da se radi samo o financijskim rezultatima i ove bi godine na vrhu bio Jeff Bezos, lider Amazona. Ali on je završio na 71 mjestu, a Pablo Isla, koji kontrolira Zaru - na prvom. Zašto?
Mirjana Matešić
16. listopada 2017. / Članci
Prema svemu sudeći Austrija će dobiti 31-godišnjeg premijera Sebastiana Kurza u koaliciji Pučana i, vjerojatno, vrlo desne Slobodarske stranke. Slijedipretresanje tradicionalnog austrijskog korporatizma, zatim redefiniranje odnosa prema imigraciji, Europi, a najavljuje se i mogućnost približavanja Austrije Orbanu i Višegradskim zemljama
Višeslav Raos
15. listopada 2017. / Članci
Kako se ustvari nedavna detekcija gravitacijskih valova, za što je neuobičajeno hitno dodijeljena Nobelova nagrada, uklapa u teoriju relativnosti i koje je šire značanje svih tih otkrića? Sve je počelo pretpostavkom da se i elektromagnetski valovi, poput onih u vodi, kreću tako što deformiraju neki medij kroz koji se kreću. Kao medij, predložen je svjetlosni eter, a onda, nakon eksperimentalnog demantija, na scenu je stupio Einstein, kojemu je vakuum bio sasvim prihvatljiv "medij"
Ivica Smolić
14. listopada 2017. / Članci
Moguća su dva scenarija odcjepljenja: demokratski s ispunjenim elementarnim proceduralnim i sadržajnim uvjetima, a u kojima u posljednje vrijeme većinu nije bilo lako skupiti (Quebec, Škotska), ne računa li se „Brexit“ kao svojevrsna secesija na bazi očite prijevare. Ili revolucionarni – gdje sve ovisi o legendarnome „paralelogramu sila“, uz mnogo mrtvih, da se ne zaboravi „cijena neovisnosti“
Žarko Puhovski
10. listopada 2017. / Članci
U završnom, trećem opsežnom članku detaljno se raspravlja niz objašnjenja zašto su neke plaće opravdano ili neopravdano velike: (i) poslovna hijerarhija i opseg kontrole, (ii) turnirska selekcija, (iii) korporativno upravljanje i (iv) status. Na kraju se komentiraju dva pogleda na pitanje odnosa velikih plaća i nejednakosti u Hrvatskoj
Ivo Bićanić
10. listopada 2017. / Članci
Otkriće da je poštenje važno: Jedan od sudionika dobije novac te predlaže raspodjelu. Ako drugi sudionik odbije - nitko ne dobiva ništa. Racionalno bi bilo da prihvati raspodjelu u svakom slučaju: bilo kakva dobit je bolja od nikakve! Ali nalazi pokazuju kako sudionici kažnjavaju one (i posljedično sebe) koji nude nepoštenu raspodjelu (najčešće ispod 20%-80%). U izračun uzimaju održavanje normi poštenja i reciprociteta
Kosta Bovan
6. listopada 2017. / Članci
Nobelovu nagradu iz kemije za 2017. godinu dobili su Jacques Dubochet, Joachim Frank i Richard Henderson za razvoj krioelektronske mikroskopije visoke rezolucije, čime je otvorena mogućnost uvidu u strukture bioloških makromolekula ili čestica čija struktura do sada nije bila dostupna modernoj znanosti
Marko Močibob
4. listopada 2017. / Članci
Detektor u Livingstonu je 14. rujna 2015. godine u 11:51 sati primijetio pomak jednog od ogledala, kroz promjenu zbroja laserskog signala iz oba okomita kraka 4 kilometra dugih tunela. To i ne bi bilo tako neobično da se isti uzorak nije pojavio točno 6,9 milisekundi kasnije u detektoru u Hanfordu. Dvije godine poslije, 3. listopada 2017. Rainer Weiss, Kip Thorne i Barry Barish su dobili Nobela za fiziku
Ivica Puljak