17. siječnja 2018. / Članci
Potkraj prošle godine proslavljeno je četvrt stoljeća Hrvatskog astronomskog društva. Što se u tom razdoblju dogodilo u znanosti, a što kod nas? Zašto djecu oduševljava astronomija, piše Vladis Vujnović
Vladis Vujnović
13. siječnja 2018. / Članci
Može li, u vrednovanju osoba ili političkih tvorbi, zločin zasjeniti dobro djelo, odnosno može li dobro djelo prekriti zločin. Postoji li negativni maksimum čije dostizanje – ili nadilaženje – ukida i samu mogućnost pozitivnoga vrednovanja razmatranoga fenomena? I jedno i drugo, preplavljivanje zla dobrim, ili potonuće dobra u zlo, kao okosnica vrednovanja predstavlja puki moralni idiotizam
Žarko Puhovski
12. siječnja 2018. / Članci
Događaji su u većoj mjeri rezultat slučajnosti, nego što si priznajemo. Zašto ljudi krive žrtve? Bez vjerovanja u pravedan svijet, da su ishodi rezultat zasluženog nastojanja, narušava se osjećaj stabilnosti, predvidljivosti i kontrole. S druge strane, vjerovanje u pravedan svijet potiče mirenje sa situacijom, kao u slučajevima kad tvrdimo da imamo vlast kakvu zaslužujemo, da su si žrtve same krive i sl. Istraživanja otkrivaju psihološki i socijalni, pa i politički aspekt sveprisutne predrasude
Andrijana Mušura Gabor
12. siječnja 2018. / Članci
Na Pariškom su sastanku usprkos izostanku predstavnika Federalne američke vlade, bili prisutni predstavnici američkog poslovnog sektora i saveznih država kao što je guverner Kalfornije Jerry Brown. Ukupno je preko tisuću guvernera, gradonačelnika i predsjednika uprava u Sjedinjenim Državama potpisalo nastavak provođenja obveza preuzetih Pariškim sporazumom
Mirjana Matešić
7. siječnja 2018. / Članci
U Njemačkoj zapravo ne postoji podjela crkve od države. Crkva je jasno i nedvosmisleno podređena državi, ne samo sporazumom o konkordatu iz 1933. nego i prije toga su svi viši crkveni dužnosnici bili i jesu dužni položiti zakletvu vjernosti i poštivanju zakona ove zemlje. Bonus pitanje za znatiželjne: Koje institucije i koja zanimanja u Njemačkoj uživaju najviše povjerenje i kako su rangirani svećenici i crkve? Zašto?
Anđelko Šubić
5. siječnja 2018. / Članci
Problem "strijele vremena" jedan je od najdubljih misterija fizike. S jedne strane imamo svijet u kojem vrijeme ima istaknuti smjer. S druge strane imamo temeljne fizikalne zakone koji su invarijantni na promjenu smjera vremena. Pitanje je kako pomiriti ovu dihotomiju
Ivica Smolić
4. siječnja 2018. / Članci
Problem "strijele vremena" jedan je od najdubljih misterija fizike. S jedne strane imamo svijet u kojem vrijeme ima istaknuti smjer. S druge strane imamo temeljne fizikalne zakone koji su invarijantni na promjenu smjera vremena. Pitanje je kako pomiriti ovu dihotomiju
Ivica Smolić
4. siječnja 2018. / Članci
Talijanska politika je zanimljiva strancima, ajme, iz pogrešnog razloga, piše Aleksandra Šućur. Obiluje teatralnim zapletima, obratima i raspletima, stalno joj neka vlada pada. Ali politički se glumci nikad stvarno ne povrijede: i inozemna, pogotovo europska, publika zna da će talijanski političar kojeg je u prvom činu vidjela s “nožem u leđima”, kad-tad uskrsnuti. Taj se "teatar" užurbao već sad, u uranjenoj kampanji za izbore, 4. ožujka
Aleksandra Šućur
3. siječnja 2018. / Članci
Ideja inženjerskog pristupa biologiji je da se sekvenca DNA zapravo kodira analogno računalnom programiranju kako bi se dobile željene funkcije nekog organizma. Cilj je dobiti „genske krugove“ koji će unutar žive stanice ostvarivati neke funkcije koje ta stanica prethodno nije imala. U čemu se razlikuju sintetička biologija i genetsko inženjerstvo? Ima li (re)dizajn i (re)kodiranje čitavih genoma potencijal za stvaranje sasvim novih oganizama?
Tamara Čačev
26. prosinca 2017. / Članci
Hrvatsku nisu pokrenuli ni ciklus, ni β-konvergencija, ni krivulja proizvodnih mogućnosti. Reforme? Bez promjene političke ekonomije?
Ivo Bićanić