Članci

5. rujna 2017. / Članci

psihologija

Stručnjaci u predviđanju imaju neznatno bolji rezultat od slučajnog pogađanja, 50-55 posto. Neki su i lošiji. Koji?

Nakon što se stručnjake suoči s (ne)točnošću njihovih prognoza, vjerovat će kako su "zamalo pogodili" i tvrditi da su ishod predvidjeli s većim stupnjem vjerojatnosti nego što zaista jesu. Kada bi bili u pravu, točnost prognoze bi objašnjavali svojim dubokim razumijevanjem teme, dok bi u slučaju pogrešne prognoze vrlo rijetko priznali duboko nerazumijevanje

Andrijana Mušura Gabor

2. rujna 2017. / Članci

Teror i terorizam

Negiranje straha – politički i moralni idiotizam

Veoma česte fraze političara koje tvrde kako terorizam „neće proći“ posve su pogrešne. Zbog strukture terorističkoga djelovanja ono, u pravilu, uspijeva. “Veliki teror” francuske revolucije svojevremeno je posve promijenio političku i socijalnu sliku Francuske za čitava desetljeća. Terorizam je u šezdesetima i sedamdesetima radikalno izmijenio sigurnosne uvjete svakidašnjega života milijuna ljudi

Žarko Puhovski

1. rujna 2017. / Članci

ljetni tečaj suradnje (5)

Neki zakoni uspijevaju, drugi ne uspijevaju, a neki djeluju i kad su ukinuti

U posljednjem članku o suradnji, teorija igara, posebno zatvorenikova dilema, pomaže da razumijemo ulogu zakona u zajednici. Centralno mjesto u analizi čini Nashov ekvilibrij, onaj ishod odabira prema kojem bi svaki akter prošao lošije ako bi izabrao nešto drugo. Ključno je za zakone da usmjere aktere na taj izbor. Ali što ako Nashovih ekvilibrija ima više?

Zvonimir Šikić

29. kolovoza 2017. / Članci

Inovacije

Kupac inovativnog proizvoda tražio da prava intelektualnog vlasništva pripadnu njemu

Brodovi su odličan primjer proizvoda su-kreiranog između kupca i proizvođača. Kupci najčešće nisu skloni rizicima inovacija. No kad iskazivanjem sklonosti i davanjem preporuka sudjeluju u kreiranju proizvoda onda znaju polagati pravo na intelektualno vlasništvo u rješenjima. I hrvatske se tvrtke dakle suočavaju s pitanjima odnosa prema inovativnosti i intelektualnom vlasništvu, nije to privilegij samo razvijenih zemalja

Nina Antičić

28. kolovoza 2017. / Članci

Velike plaće (1)

Zašto su neke plaće velike, neke još veće, a neke goleme

U prvom se članku o velikim plaćama objašnjava teorija Simona Kuznetsa prema kojoj u zemljama u razvoju nejednakosti rastu, a u razvijenima se smanjuju. Međutim, najnoviji podatci govore da se nejednakosti povećavaju i u razvijenim zemljama, i to zbog odvajanja najvećih plaća. Sličan se proces uočava i u Hrvatskoj

Ivo Bićanić

24. kolovoza 2017. / Članci

ljetni tečaj suradnje (4)

Reputacija, sramota i krivnja: Nevjerojatno je kako malo treba (računalima) za evoluciju morala

Pod kojim se uvjetima zajednicom može širiti altruizam? Prema samo jednom od rezultata računalnih simulacija evolucije morala opisanih u ovom članku, mogućnost da u zajednici prevlada empatija ovisi o tome je li omjer štete (onog koji pomaže) i koristi (onom koji prima pomoć) manji od vjerojatnosti da se o tom događaju zna. Iako izgleda komplicirano, svijet računalnog morala je ustvari jednostavan

Zvonimir Šikić

23. kolovoza 2017. / Članci

strategija niskougljičnog razvitka (2)

Prava pretvorba i tranzicija: U desetak godina do 80.000 “niskougljičnih” radnih mjesta

Republika Hrvatska nema ekonomsko-politički cilj koji je okuplja i mobilizira. Političari zanemaruju Strategiju niskougljičnog razvitka, o kojoj je javna rasprava upravo završena, iako scenariji opisani u njoj nude mogućnost angažmana, modernizacije i poboljšanja kvalitete života. Što dakle omogućava realizacija Niskougljičnog scenarija 1 i 2 za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu u prometu, kućanstvima, poljoprivredi, energetici

Mirjana Matešić

19. kolovoza 2017. / Članci

Trendovi na tržištu rada u EU i RH (2)

Najveći rast zaposlenosti u skupini loše plaćenih poslova

Unapređenje tržišta rada bi trebalo voditi linearnom poboljšanju strukture zaposlenosti od najslabije prema najbolje plaćenim poslovima. U slučaju polarizacije najviše raste zaposlenost na najslabije i najbolje plaćenim poslovima, a manje u srednje plaćenim poslovima. Kakvi poslovi, dobro ili loše plaćeni, generiraju rast zaposlenih u EU i Hrvatskoj?

Matija Kroflin

18. kolovoza 2017. / Članci

LJETNI TEČAJ SURADNJE (3)

Ciklusi zla i dobra počinju periodima tame. Kako ipak prevladaju velikodušnost i suradnja

Iako mnogi udžbenici tvrde da je strategija Tit For Tat (milo za drago, zub za zub) najuspješnija, nije tako. Uspješniju strategiju biolog Krebs prepoznao je u životinjskom svijetu. Posebno je vole golubovi, štakori, miševi i majmuni, a koristi se i za dresuru konja i drugih životinja. O kojoj je strategiji riječ

Zvonimir Šikić

18. kolovoza 2017. / Članci

Zaštita okoliša

Glavna je mana Strategije što su je načinili stručnjaci, bez političara: Nema nikog da je gura

Sredinom srpnja, kao obaveza prema Pariškom sporazumu, javnu je raspravu prošla Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske. Iako je riječ o važnom dokumentu i dobro obavljenom poslu, ne nailazi na zanimanje javnosti. Nikog od političara Strategija ne zanima

Mirjana Matešić