Članci

15. rujna 2017. / Članci

rangiranje sveučilišta

Hrvatska sveučilišta na svjetskim listama: Ili ih nema, ili su iza 500. mjesta, ponekad i oko 1000. Zašto?

Objava da je Splitsko sveučilište na jednoj listi preteklo Zagrebačko ponovo je privukla pažnju na rangiranje sveučilišta. Neke rang-liste stavljaju naglasak na znanstvenu djelatnost, neke na ocjene poslodavaca i zapošljavanje bivših studenata u korporacijama. Druge pažnju posvećuju citatima u časopisima. Nijedna ne uzima u obzir mišljenja studenata, socijalnu dimenziju sveučilišta ili pitanje školarina

Nikola Baketa

15. rujna 2017. / Članci

Velike plaće (2)

Koliko je velik gornji rep plaća u Hrvatskoj

U Hrvatskoj nedostaje podataka na temelju kojih bi se moglo detaljno analizirati gornji rep raspodjele dohodaka ili imovine. Slično je i s plaćama. No na temelju podataka o plaćama koji postoje moguće je pretpostaviti neke karakteristike gornjeg repa i usporediti raspodjelu s raspodjelom u drugim zemljama. U toj usporedbi Hrvatska bi, po svemu sudeći, bila u doljnjem dijelu tablice, među manjim nejednakostima

Ivo Bićanić

14. rujna 2017. / Članci

S nafte na struju

Što se u Njemačkoj mora promijeniti da se do 2030. riješi klasičnih automobila

Skandal s krivotvorenjem vrijednosti ispušnih plinova pokrenuo je rasplitanje odnosa između političara i industrije, udruga i industrije, udruga i političara, a sve je začinjeno pravosudnom praksom. Iako zagađuju, bez automobila je teško do posla; mladi su još fascinirani automobilima, ali nemaju novca za njih ... razrješenje problema zagađenja ne ide bez promjene načina života, ako je moguća

Anđelko Šubić

5. rujna 2017. / Članci

psihologija

Stručnjaci u predviđanju imaju neznatno bolji rezultat od slučajnog pogađanja, 50-55 posto. Neki su i lošiji. Koji?

Nakon što se stručnjake suoči s (ne)točnošću njihovih prognoza, vjerovat će kako su "zamalo pogodili" i tvrditi da su ishod predvidjeli s većim stupnjem vjerojatnosti nego što zaista jesu. Kada bi bili u pravu, točnost prognoze bi objašnjavali svojim dubokim razumijevanjem teme, dok bi u slučaju pogrešne prognoze vrlo rijetko priznali duboko nerazumijevanje

Andrijana Mušura Gabor

2. rujna 2017. / Članci

Teror i terorizam

Negiranje straha – politički i moralni idiotizam

Veoma česte fraze političara koje tvrde kako terorizam „neće proći“ posve su pogrešne. Zbog strukture terorističkoga djelovanja ono, u pravilu, uspijeva. “Veliki teror” francuske revolucije svojevremeno je posve promijenio političku i socijalnu sliku Francuske za čitava desetljeća. Terorizam je u šezdesetima i sedamdesetima radikalno izmijenio sigurnosne uvjete svakidašnjega života milijuna ljudi

Žarko Puhovski

1. rujna 2017. / Članci

ljetni tečaj suradnje (5)

Neki zakoni uspijevaju, drugi ne uspijevaju, a neki djeluju i kad su ukinuti

U posljednjem članku o suradnji, teorija igara, posebno zatvorenikova dilema, pomaže da razumijemo ulogu zakona u zajednici. Centralno mjesto u analizi čini Nashov ekvilibrij, onaj ishod odabira prema kojem bi svaki akter prošao lošije ako bi izabrao nešto drugo. Ključno je za zakone da usmjere aktere na taj izbor. Ali što ako Nashovih ekvilibrija ima više?

Zvonimir Šikić

29. kolovoza 2017. / Članci

Inovacije

Kupac inovativnog proizvoda tražio da prava intelektualnog vlasništva pripadnu njemu

Brodovi su odličan primjer proizvoda su-kreiranog između kupca i proizvođača. Kupci najčešće nisu skloni rizicima inovacija. No kad iskazivanjem sklonosti i davanjem preporuka sudjeluju u kreiranju proizvoda onda znaju polagati pravo na intelektualno vlasništvo u rješenjima. I hrvatske se tvrtke dakle suočavaju s pitanjima odnosa prema inovativnosti i intelektualnom vlasništvu, nije to privilegij samo razvijenih zemalja

Nina Antičić

28. kolovoza 2017. / Članci

Velike plaće (1)

Zašto su neke plaće velike, neke još veće, a neke goleme

U prvom se članku o velikim plaćama objašnjava teorija Simona Kuznetsa prema kojoj u zemljama u razvoju nejednakosti rastu, a u razvijenima se smanjuju. Međutim, najnoviji podatci govore da se nejednakosti povećavaju i u razvijenim zemljama, i to zbog odvajanja najvećih plaća. Sličan se proces uočava i u Hrvatskoj

Ivo Bićanić

24. kolovoza 2017. / Članci

ljetni tečaj suradnje (4)

Reputacija, sramota i krivnja: Nevjerojatno je kako malo treba (računalima) za evoluciju morala

Pod kojim se uvjetima zajednicom može širiti altruizam? Prema samo jednom od rezultata računalnih simulacija evolucije morala opisanih u ovom članku, mogućnost da u zajednici prevlada empatija ovisi o tome je li omjer štete (onog koji pomaže) i koristi (onom koji prima pomoć) manji od vjerojatnosti da se o tom događaju zna. Iako izgleda komplicirano, svijet računalnog morala je ustvari jednostavan

Zvonimir Šikić

23. kolovoza 2017. / Članci

strategija niskougljičnog razvitka (2)

Prava pretvorba i tranzicija: U desetak godina do 80.000 “niskougljičnih” radnih mjesta

Republika Hrvatska nema ekonomsko-politički cilj koji je okuplja i mobilizira. Političari zanemaruju Strategiju niskougljičnog razvitka, o kojoj je javna rasprava upravo završena, iako scenariji opisani u njoj nude mogućnost angažmana, modernizacije i poboljšanja kvalitete života. Što dakle omogućava realizacija Niskougljičnog scenarija 1 i 2 za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu u prometu, kućanstvima, poljoprivredi, energetici

Mirjana Matešić