Članci

8. svibnja 2017. / Članci

KNJIGE

Inženjeri, gdje će vam duša :-)?

Istraživanje o odnosu prema klimatskim promjenama i antropocentričnom pogledu na svijet među mlađim hrvatskim znanstvenicima pokazalo je da se u tome značajno razlikuju. Koji je tome razlog?

Ideje.hr

5. svibnja 2017. / Članci

Znanost i pseudoznanost (1)

Prepoznavanje pseudoznanstvenih tvrdnji

U prvom članku o razlikama znanosti i pseudoznanosti ističe se da naglasak pseudoznanosti nije na ispitivanju i pokušaju opovrgavanja teorije nego na potvrđivanju. Taj važan obrazac vrlo je prepoznatljiv i u ideologiziranoj svakidašnjici

Igor Rončević

1. svibnja 2017. / Članci

EKONOMIJA &TD

Objektivna odgovornost igrača Marića, ministra financija

U skladu s tradicijom, Zdravko Marić, kao i drugi hrvatski političari, brani se od subjektivne odgovornosti, dok je pitanje zna li da nešto kao objektivna odgovornost uopće postoji. Klijentelizam sve svodi na izbjegavanje zakona. Plenković je dosad u svemu, pa i u tome, uglavnom čuvao stabilnost - zadržavao status quo

Željko Ivanković

27. travnja 2017. / Članci

EKONOMISTI I NEJEDNAKOSTI (3)

Utjecaj tehnologije, globalizacije i sindikata

Je li s rastom globalizacije Hrvatska doživjela povećanje nejednakosti? Pridonosi li i koliko tržište rada? Pogoduje li uvezena tehnologija nekim kvalifikacijama i strukama i tako povećava ili smanjuje nejednakosti? Treći članak o nejednakosti završava porukom: Neznanje je stvar izbora!

Ivo Bićanić

27. travnja 2017. / Članci

Akademska zajednica

Prednost demokracije pred znanošću

Marš za znanost organiziran je s naglaskom na problem trenutačne administracije znanosti, s dobrim razlogom, ali ne i s dobrim argumentima

Žarko Puhovski

25. travnja 2017. / Članci

Sveučilište u Zagrebu (3)

O čemu ovisi plasman Zagrebačkog sveučilišta

Za visoku pozicioniranost sveučilišta na listama konkurentnosti potrebna i visoka pozicioniranost nacije unutar koje djeluje

Slavko Krajcar

21. travnja 2017. / Članci

MEĐUNARODNA POLITIKA

Turska: Povratak struktura dugog trajanja

Što rezultat referenduma znači za tursko društvo i državu, te što možemo očekivati od Turske kao saveznika (NATO), pristupnika (EU), regionalnog igrača (Bliski istok) i širitelja sfere utjecaja (BiH, Kosovo, Makedonija te Albanija). Kako će se sad razvijati odnosi s Rusijom i Europskom komisijom, osobito u okolnostima stalne migrantske prijetnje

Višeslav Raos

21. travnja 2017. / Članci

ČITAMO

Prvi dojam u bitci s podatcima 0:1

Iako i najnovija i već godinama poznata istraživanja potvrđuju da i kod zapošljavanja i kod ocjenjivanja zaposlenika dojam ozbiljno griješi, taj način opstaje. Zašto?

Andrijana Mušura Gabor

20. travnja 2017. / Članci

EKONOMISTI I NEJEDNAKOSTI (2)

Nejednakosti u svijetu, manje ili veće?

U drugom članku o nejednakosti opisuje se kako je ta tema postala nezaobilazna sastavnica ekonomskih istraživanja, u kakvoj je vezi s rastom te se postavlja pitanje rastu li nejednakosti na svjetskoj razini ili gospodarstva konvergiraju

Ivo Bićanić

13. travnja 2017. / Članci

Brodarski institut

Nesposobnost i neodgovornost su zastrašujuće moćni

Povijest Brodarskog instituta povijest je rizičnih odluka koje su devastirale njegov identitet, znanstvenu i istraživačku djelatnost. Kome je država maćeha, a kome majka

Nina Antičić