Članci

13. siječnja 2018. / Članci

Moralna forenzika u reinterpretaciji povijesti

I dobro i zlo!? Nasuprot moraliziranju razlomcima i rušenju jednih radi postavljanja novih idola

Može li, u vrednovanju osoba ili političkih tvorbi, zločin zasjeniti dobro djelo, odnosno može li dobro djelo prekriti zločin. Postoji li negativni maksimum čije dostizanje – ili nadilaženje – ukida i samu mogućnost pozitivnoga vrednovanja razmatranoga fenomena? I jedno i drugo, preplavljivanje zla dobrim, ili potonuće dobra u zlo, kao okosnica vrednovanja predstavlja puki moralni idiotizam

Žarko Puhovski

12. siječnja 2018. / Članci

Vjerovanje u pravedan svijet (1)

Svijet nije pravedan! Zašto u to ipak vjerujete (i još ga pogoršavate)? Razlika Europe i Amerike

Događaji su u većoj mjeri rezultat slučajnosti, nego što si priznajemo. Zašto ljudi krive žrtve? Bez vjerovanja u pravedan svijet, da su ishodi rezultat zasluženog nastojanja, narušava se osjećaj stabilnosti, predvidljivosti i kontrole. S druge strane, vjerovanje u pravedan svijet potiče mirenje sa situacijom, kao u slučajevima kad tvrdimo da imamo vlast kakvu zaslužujemo, da su si žrtve same krive i sl. Istraživanja otkrivaju psihološki i socijalni, pa i politički aspekt sveprisutne predrasude

Andrijana Mušura Gabor

12. siječnja 2018. / Članci

klimatske promjene

Planet Zemlja protiv Trumpa i sve malobrojnijih saveznika; Hrvatska ne može reći – to nije naša stvar

Na Pariškom su sastanku usprkos izostanku predstavnika Federalne američke vlade, bili prisutni predstavnici američkog poslovnog sektora i saveznih država kao što je guverner Kalfornije Jerry Brown. Ukupno je preko tisuću guvernera, gradonačelnika i predsjednika uprava u Sjedinjenim Državama potpisalo nastavak provođenja obveza preuzetih Pariškim sporazumom

Mirjana Matešić

7. siječnja 2018. / Članci

Politika i religija

Njemački svećenici: “protiv” kapitalizma i protiv naci-ludila

U Njemačkoj zapravo ne postoji podjela crkve od države. Crkva je jasno i nedvosmisleno podređena državi, ne samo sporazumom o konkordatu iz 1933. nego i prije toga su svi viši crkveni dužnosnici bili i jesu dužni položiti zakletvu vjernosti i poštivanju zakona ove zemlje. Bonus pitanje za znatiželjne: Koje institucije i koja zanimanja u Njemačkoj uživaju najviše povjerenje i kako su rangirani svećenici i crkve? Zašto?

Anđelko Šubić

5. siječnja 2018. / Članci

Drugi zakon termodinamike i strijela vremena

Ako bi vrijeme krenulo unatrag bismo li to primjetili?

Problem "strijele vremena" jedan je od najdubljih misterija fizike. S jedne strane imamo svijet u kojem vrijeme ima istaknuti smjer. S druge strane imamo temeljne fizikalne zakone koji su invarijantni na promjenu smjera vremena. Pitanje je kako pomiriti ovu dihotomiju

Ivica Smolić

4. siječnja 2018. / Članci

Drugi zakon termodinamike i strijela vremena

Ako bi vrijeme krenulo unatrag bismo li to primjetili?

Problem "strijele vremena" jedan je od najdubljih misterija fizike. S jedne strane imamo svijet u kojem vrijeme ima istaknuti smjer. S druge strane imamo temeljne fizikalne zakone koji su invarijantni na promjenu smjera vremena. Pitanje je kako pomiriti ovu dihotomiju

Ivica Smolić

4. siječnja 2018. / Članci

talijanski izbori

A pobjednik će biti: Pet zvjezdica, osamdesetogodišnji tinejdžer, ili Gentiloni 2.0?!

Talijanska politika je zanimljiva strancima, ajme, iz pogrešnog razloga, piše Aleksandra Šućur. Obiluje teatralnim zapletima, obratima i raspletima, stalno joj neka vlada pada. Ali politički se glumci nikad stvarno ne povrijede: i inozemna, pogotovo europska, publika zna da će talijanski političar kojeg je u prvom činu vidjela s “nožem u leđima”, kad-tad uskrsnuti. Taj se "teatar" užurbao već sad, u uranjenoj kampanji za izbore, 4. ožujka

Aleksandra Šućur

3. siječnja 2018. / Članci

sintetska biologija

Rastaviti stanicu, a zatim sastaviti nešto novo, kao lego: možda stvorimo svijetleće biljke i mikroorganizme za čišćenje

Ideja inženjerskog pristupa biologiji je da se sekvenca DNA zapravo kodira analogno računalnom programiranju kako bi se dobile željene funkcije nekog organizma. Cilj je dobiti „genske krugove“ koji će unutar žive stanice ostvarivati neke funkcije koje ta stanica prethodno nije imala. U čemu se razlikuju sintetička biologija i genetsko inženjerstvo? Ima li (re)dizajn i (re)kodiranje čitavih genoma potencijal za stvaranje sasvim novih oganizama?

Tamara Čačev

26. prosinca 2017. / Članci

komentar

Ekonomski događaj godine u izboru I. Bićanića (nije Agrokor)

Hrvatsku nisu pokrenuli ni ciklus, ni β-konvergencija, ni krivulja proizvodnih mogućnosti. Reforme? Bez promjene političke ekonomije?

Ivo Bićanić

22. prosinca 2017. / Članci

Obljetnica

Budućnost naše prošlosti. Stopedesetogodišnje kamate na „Kapital“

U povodu 150. obljetnice objavljivanja Kapitala Karla Marxa, jedne od najutjecajnijih, i najprodavanijih, knjiga u povijesti, Žarko Puhovski opisuje ambiciju s kojom ju je njezin autor - u svoje vrijeme marginaliziran - napisao, kako je stekla nezaobilazan status u intelektualnim krugovima, što je njezin sadržaj, te kako Kapital opstaje upravo zbog toga što se nisu ostvarila očekivanja koja su u njemu izvedena

Žarko Puhovski