Procjena je McKinsey Globalnog Instituta da društvene tehnologije imaju potencijal povećati produktivnost zaposlenika za 20-25% samo zbog mogućnosti pristupa znanju kojeg sadržavaju društvene mreže
Hrvatska se obvezala do 2020. godine, što je za samo godinu i pol dana, odvojeno sakupiti i reciklirati minimalno 50% miješanog komunalnog otpada. Nismo niti blizu ostvarenja ove obveze, piše Mirjana Matešić. Svaki od četiri ministara u posljednjih šest godina imao je svoju viziju prioriteta i metoda, koje su se često kosile s donesenim propisima, hijerarhijom gospodarenja otpadom pa i realnim tehnološkim mogućnostima. Politika je sklona popuštati aktivističkim udrugama koje se vode parcijalnim interesima, jer su glasne i vidljive u javnosti
Prijedlog da se neveliki ružičnjak okružen drvećem, s kipom fra Grge Martića u središtu, nazove po glumici, redateljici, književnici i prvoj spikerici Radio Zagreba Boženi Begović, Zlatko Hasanbegović nazvao je bespredmetnim. Njezinu veličanstvenu biografiju, te kako je prošla u predratnom, ustaškom a zatim i u poratnom Zagrebu, opisuje Snježana Banović, koja je - inače - nakon Begović bila sljedeća, tek druga žena direktorica Drame u povijesti HNK.
U pola analiziranih njemačkih gradova ima četvrti u kojima više od pedeset posto mladih živi od socijalne pomoći, a to ih onda klasificira kao slumove, geta, piše Anđelko Šubić. I gradovi se razdvajaju na bogate i siromašne. Premda u Recklinghausenu od 114 tisuća stanovnika njih 51.409 (2016.) prima socijalnu pomoć - 45%, po socijalnoj su segregaciji najviše na ljestvici istočnonjemački gradovi
Umjesto na izgradnju ljudskog kapitala u politici zapošljavanja sve se više koriste javni radovi, piše Mario Munta. Kao stvoreni su za 'spaljivanje' novca. Idealni su za stvaranje privida o smanjenju nezaposlenosti iako je perspektiva angažiranih da ostanu na tržištu rada izrazito neizvjesna. I možda najtragičnije od svega, javni radovi su plodno tlo za politički klijentelizam i korupciju
Šteta je što ovaj Tjedan suvremenog plesa nije omogučio publici razgovor s autorima i izvođačima odmah nakon odigranih predstava kada je sva publika još pod dojmom. Tako su mnoga pitanja ostala bez odgovora.
U utorak, 19. lipnja u 15:00 Zaklada Friedrich Ebert i Nezavisni sindikat znanosti organiziraju drugu u seriji rasprava Zašto Hrvatska zaostaje, ovaj put s temom o odnosu javnih financija i ekonomskog razvoja. Uvodno će govoriti profesor Boris Cota (EFZG) i Milan Deskar-Škrbić. Rasprava će se održati u Florijana Andrašeca 18a/1, a u ovom članku Deskar-Škrbić iznosi svoje teze za raspravu
Pokret 1968. izbio je kao nezajažljiva globalna ambicijna za promjenom, i to u vrijeme kad je mnogo više ljudi nego danas smatralo da se svijet pozitivno razvija, piše Puhovski u članku u kojem detaljno analizira zašto je izostala radikalna promjena poretka (revolucija), kakav je bio utjecaj 68. na umjetnost, kakav odnos prema znanosti, što se sve promijenilo u svakidašnjem životu te kako desetljećima pokret inspirira copycat prosvjednike. Na kraju članka opisuje kako je u Jugoslaviji pokret zagovarao liberalne ideje suprotstavljajući se socijalnoj osnovi tih ideja
U trenutku kada Europska komisija izlazi sa svojim godišnjim preporukama zemljama članicama u sklopu Europskog semestra, jasno je više nego ikad prije kako hrvatski pristup rješavanju problema nezaposlenosti gađa ,,u ništa''. Pola desetljeća nam, iz godine u godinu, vanjski eksperti trube o potrebi ulaganja u ljudski kapital, a Hrvatska novac uporno baca u prazno
Njemačka marka bila je primjer valute koja ima stabilnu vrijednost. Darko Oračić iscrpno opisuje "jastrebovsku" tradiciju Nijemaca u monetarnoj politici, njezin povijesni korijen u vremenima njemačke marke te suvremene izdanke u razdoblju nakon njezine zamjene eurom. Značaj takvih stavova mogao bi se još povećati ako na čelo Europske centralne banke dođe Nijemac