Gostovanje na Muzičkom biennalu u Zagrebu 1963. godine skupine Dancer’s Workshop s tri predstave, od kojih je jedna Five Legged Stool ušlo je u povijest plesne umjetnosti. Zašto, objašnjava Ljiljana Mikulčić
Teško je shvatiti kakvi to demoni nagone ljude da danas, dva tisućljeća nakon Eratostena, zastupaju ideju ravne Zemlje, piše Dario Hrupec. Ne bih rekao da je to bezazlena pojava koja zaslužuje ismijavanje. Prije zaslužuje zabrinutost. Ona je naime indikator da nešto u svijetu jako ne štima. Jaz između ovisnosti o visokoj tehnologiji, koja je proizvod znanosti, i razumijevanja znanosti u javnosti raste iz dana u dan. Jedna od posljedica je i pojava ravnozemljaša.
Kao članica stručnog žirija, bila sam oduševljena nevjerojatnim rješenjima, njihovom brojnošću te količinom energije i vremena koje stručnjaci, znanstvenici i poduzetnici diljem EU ulažu u razvoj tehnologija koje rješavaju okolišna pitanja, piše Mirjana Matešić. U Hrvatskoj ne nalazimo takvu energiju ili barem ne u inicijativama u pitanjima okoliša. Za pretpostaviti je da je razlika u uvjetima i sveopćoj klimi u kojoj posluje poduzetništvo Europske unije
Hrvatska je u euforiji. Možda je pravi trenutak za objavu članaka napisanog prije četiri mjeseca (ispričavamo se autoru), u kojem Ivo Bićanić tvrdi da je posve krivi zaključak o otporu društva promjenama. Promjenama se protive oni koji imaju povlastice, oni koji su pobjednici prve transformacije kojom je u posljednjih četvrt stoljeća nastao kroni kapitalizam. Postoje dakle šanse i negativna iskustva, u članku detaljno razloženi
Nastup hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji vjerojatno će se, kad splasne euforija, detaljnije psihološki i sociološki analizirati. Andrijana Mušura Gabor u ovom članku nudi moguće odrednice budućih analiza: pitanje kako funkcionira tim (za razliku od grupe), što je vođa a što emotivna inteligencija, tu je i problem poistovjećivanja (socijalnog identiteta), kakav je odnos promatrača prema autsajderima (malim nacijama) i kakve sve to veze ima s vjerom u pravedan svijet
U tek uspostavljenom hladnoratovskom Istočnom bloku prije sedamdeset se godina pojavila prva napuklina. Žarko Puhovski prikazuje njezinu ideološku osnovu te kako je dovela do recentnih zbivanja
Sve donedavno postojala je relativno dobro utvrđena granica između staničnih organizama, unutarstaničnih parazita i virusa koja se temeljila na tome posjeduje li neki mikroorganizam sve sustave za samostalan život, a prvenstveno se tu radi o komponentama sustava za sintezu proteina i proizvodnju energije. Otkrićem divovskih virusa pojavila se hipoteza o četvrtoj domeni života
Kako bi moglo izgledati društveno vlasništvo za 21. stoljeće? Ovdje predlažem osnivanje fonda koji bi bio sličan sovereign wealth fondovima koji već postoje u brojnim zemljama. U Hrvatskoj bi se mogao temeljiti na prihodima turističkog sektora. Fond bi u manjem postotku, primjerice 10 ili 20 posto, ušao u vlasničku strukturu većih turističkih kompanija te bi svakom punoljetnom građaninu isplaćivao godišnji prihod. Takva institucija bi mogla imati podršku i lijevih i desnih građana. Ona sama po sebi nije dovoljna da bismo demokraciju proširili na privredu, ali bi mogla vratiti vjeru u javni interes te pomoći da se otvore i druge teme iz područja ekonomske demokracije.
U kakvom su odnosu kultura i politika? A kultura i ekonomija? Što je baza, a što nadgradnja? Što nam lokalno (jugoslavensko i postjugoslavensko) iskustvo govori o globalnom? Što kada u vlastitoj, individualnoj i kolektivnoj prošlosti vidimo mogućnost emancipacije, a ne razlog povinjavanju? Kako vlastitu prošlost uključiti u strukturnom smislu u sadašnjost i kako na njoj graditi ako već ne svijetlu, tada barem neku budućnost? Što su, na koncu, iz perspektive kulturnih praksi na prostoru bivše Jugoslavije, socijalizam i kapitalizam?
Procjena je McKinsey Globalnog Instituta da društvene tehnologije imaju potencijal povećati produktivnost zaposlenika za 20-25% samo zbog mogućnosti pristupa znanju kojeg sadržavaju društvene mreže