'Rasprizorenja' Leonide Kovač važna su knjiga iz dva razloga koji se čitateljima nenametljivo predočuju, piše Biljana Kašić. Knjiga promišlja o etičkoj odgovornosti i inaugurira drugačiji pristup analizi teorije i prakse, nudeći koncept "rasprizorenja" kao protudiskurs teroru slikovnih opsjena.
Kapitalizam ima tendenciju generirati sasvim apsurdne poslove nadglednica i nadglednika ljudi koji mogu i sami raditi, ili beskorisnih podređenih isključivo radi održavanja javne percepcije svoje institucije, piše Hana Samaržija o knjizi "Besmisleni poslovi" Davida Graebera, koju opisuje kao bolno izravni podsjetnik na tu činjenicu.
Civilizacijski napredak postoji i značajan je, ali brojni događaji ukazuju na to da je društvena zbilja krhka i proturječna, prikazuje Zdenko Duka knjigu "Kraj iluzija" njemačkog sociologa Andreasa Reckwitza. Uz tri opsežne skupine: nove visokokvalificirane srednje klase u usponu, stagnirajuće tradicionalne srednje klase te nove prekarne klase u silasku u društvu kasnog modernizma tu je još i gornja klasa superbogatih, onih najviše jedan (ili još manje) posto koji se oslanjaju na imetak
Urednički posao na knjizi 'Law, Legislation and Liberty' Friedricha Hayeka bio mi je otežan nedostupnim izvorima, problematičnim citatima i nestankom Hayekovih radnih materijala, piše Jeremy Shearmur u osvrtu na zadatke s kojima se suočio u nekoliko godina priprema knjige za objavu u Sabranim djelima. Shearmur se neizbježno suočio i s interpretacijom i odgovorima na pitanja koja Hayekov rad otvara, i s utjecajem drugih mislilaca koji su Hayeka inspirirali
Efekt kojeg je Reasons and Persons imao na cijele generacije filozofa ne smije se i ne može podcijeniti, piše Tin Radovani u svojem pregledu biografije Dereka Parfita iz pera Davida Edmondsa. Moralna je filozofija odjednom postala sexy, dobila nove dimenzije, cijepaju se mozgovi, ide se na Mars, operira se na trojčekima, otišla je tamo gdje čovjek još nije stupio, otvorena su nova pitanja - kakvih nema baš mnogo u posljednjih dvije tisuće godina u filozofiji.
Ratova će biti dok nas ima, ali to ne znači da se njihovom ludilu na svaki način ne treba opirati, piše Zdenko Duka u pregledu knjige "Rat je najveće zlo" dugogodišnjeg ratnog izvjestitelja Chrisa Hedgesa. Ratovi se možda vode da bi se osigurao opstanak, ali oni su uvijek tragični, i uvijek na površinu izvlače najgore elemente svakog društva.
Njemački povjesničar Karl Schlögel u knjizi "The Soviet Century" povijest Sovjetskog Saveza promatra kroz predmete, materijalne ostatke, kroz koje ostvaruje uvide u kulturu koja ih je oblikovala i upotrebljavala, piše Marko Fuček. Ovo opsežno djelo kroz osamnaest cjelina kulminira stvaranjem zamišljenog muzeja, koji bi prikazivao iznimnu raznolikost sovjetske civilizacije u prostoru i vremenu.
Dopamin je kemijski spoj koji gleda u budućnost, to nije molekula užitka, nego molekula iščekivanja, piše Zdenko Duka u prikazu knjige "Nezasitna molekula", koja istražuje kako dopamin utječe na naše ponašanje i razvoj civilizacije, a postavlja i pitanje hoće li biti odgovoran i za kraj ljudske vrste.
Korelacija nije uzročnost i nema čisto probabilističke metode koja uzročnu priču može odrediti samo iz podataka, piše Zvonimir Šikić u svojem posljednjem nastavku serije o vjerojatnosti. Sami podaci nisu dovoljni da se iščita priča, no kauzalne pretpostavke mogu pomoći u pronalaženju varijabli koje treba ili ne treba kontrolirati.
Moglo bi se reći da su Nove tendencije bile obilježene pokušajem konvergencije umjetnosti i znanosti, ali i kapitalizma i socijalizma, piše Božo Kovačević u svojem pregledu nove knjige ideologa tog pokreta, Matka Meštrovića. Problemi o kojima je Meštrović govorio početkom šezdesetih godina 20. st., kojima je predvidio rješenje do kraja stoljeća, danas ne samo da nisu riješeni već su neki i drastično potencirani. Autor se u 'Prema kraju' više ne bavi umjetnošću, već onim što je nakon propasti socijalizma ostalo kao dominantna odrednica stvarnosti: kapitalizmom.
Osobne priče običnih Rusa Goran Mihelčić ističe kao najzanimljiviji dio knjige Z Generation povjesničara Iana Garnera. Iako se na trenutke pretvara u produženi i repetitivni esej, Garnerova knjiga postavlja bitna pitanja i predstavlja zabrinjavajuće probleme koji su vrijedni javne rasprave.
Tehnologija se svođenjem na inženjering i oruđe nije mogla dovoljno razumjeti ni u Antici ni danas, piše Željko Ivanković u prikazu knjige Serafine Cuomo o tehnologiji i kulturi u antičkoj Grčkoj i Rimu. Nasuprot nekadašnjim pretpostavkama kako su izumi tog vremena bili tek misaoni eksperimenti, nepotrebni dokoličarskoj klasi koja se oslanjala na rad robova, Cuomo pokazuje kako se tehnologija primjenjivala te da su zanatlije imali i ekonomsku i političku snagu
Iz knjige o antičkoj matematici Serafine Cuomo Željko Ivanković izdvaja tri od bezbroj inspirativnih tema: koliko je suvremenih matematičkih pitanja raspravljano s jednakom težinom već prije više tisuća godina, je li matematika ustvari techne, iako je egzemplar teorije, te navodi probleme s političkom i religijskom upotrebom matematike
Od 6.000 žena članica Hrvatske seljačke stranke, koja je bila najsnažnija politička stranka u međuratnoj Hrvatskoj, samo njih 160 javno je potpisalo pristupnicu u ustaški pokret, piše Enis Zebić u prikazu knjige Martine Bitunjac Žene i ustaški pokret
U trećem članku o budućnosti kapitalizma Božo Kovačević predstavlja druge skupine, političare i autore koji su se bavili istim pitanjem kao i Trilateralna komisija. Zajedničko im je, uočava, odmak od dioničarskog i okretanje "stakeholder" kapitalizmu. Prikazuje njihov odnos prema Kini, a na kraju problematizira pozivanje autora studije "Novi duh kapitalizma" na sociologa Maxa Webera
Knjiga Trilateralne komisije "Novi duh kapitalizma" zapravo je politički program za ostvarivanje socijaldemokratskog kapitalizma, piše Božo Kovačević. Autori strahuju kako bi globalna prevlast zapada mogla nestati zbog neravnomjerne raspodjele bogatstva i smanjenja povjerenja u temeljne demokratske institucije, što je posljedica desetljeća uvjeravanja elita da neoliberalni dioničarski kapitalizam nema alternativu.
Trilateralna komisija osnovana je u jeku kriza sedamdesetih, koje u mnogočemu izgledaju slično kao krize koje potresaju današnji svijet. Božo Kovačević uspoređuje recentno izvješće Trilateralne komisije pod naslovom "Novi duh kapitalizma" s kontroverznim izvješćem "Kriza demokracije" iz 1975., u kojem su autori zaključili da je ključni problem demokratskih društava u prevelikom stupnju demokratičnosti.
Reality +, opsežna knjiga australskog filozofa Davida Chalmersa o filozofiji i virtualnoj realnosti, našla se na nekolicini popisa najboljih knjiga 2022. godine. Ljudevit Hanžek predstavit će je u dva članka, a također iznijeti i neke svoje kritičke opaske. Teme koje se u knjizi raspravljaju snažno intrigiraju i više su nego aktualne, svakodnevne su.
Što u medicinskoj etici točno znači autonomija pacijenta, jesu li pacijenti zaista u stanju biti autonomni pitanja su kojima se Duje Kovačević bavi u drugom dijelu serijala o asistiranoj smrti. Ljudi mogu razumjeti medicinske činjenice čak i posljedice svoje odluke, no mogu li uistinu odrediti što je u njihovom najboljem interesu?
Svijet je premašio osam milijardi stanovnika, u 2022. godini došao najbliže svjetskom ratu od 1945., zabilježio prve znakove slabljenja autoritarnih režima Kine i Irana, ali i jačanje populista i nedemokratskih snaga, ističe Darko Polšek u pregledu zbivanja godine za koju pokazuje da predstavlja vrlo posebnu razdjelnicu, Zeitenwende, kako kaže njemački kancelar Olaf Scholz