s
f i y S

Knjige

Računalno istraživanje ekonomije Rimskog carstva. Manje otkrića o prošlosti nego o današnjici
Mjehur koji se nikad ne rasprsne. Kako Kina uspijeva svladati svaku krizu, pa i koronu. Dokad?

25. ožujka 2021. / čita se 23 minute

Goran Mihelčić

knjige

Mjehur koji se nikad ne rasprsne. Kako Kina uspijeva svladati svaku krizu, pa i koronu. Dokad?

Sljedeća prijetnja zaposlenicima na Zapadu umjesto kineskih radnika bit će kineski roboti, piše Goran Mihelčić u prikazu knjige Thomasa Orlika, vodećeg Bloombergova stručnjaka za Aziju, koji analizira nevjerojatnu otpornost kineske ekonomije na krize. Odličnom uvidu u karakteristike kineske ekonomije Mihelčić dodaje i opis najnovijih događaja te način svladavanja krize uzrokovane koronavirusom

Računalno istraživanje ekonomije Rimskog carstva. Manje otkrića o prošlosti nego o današnjici

3. ožujka 2021. / čita se 14 minuta

Željko Ivanković

ekonomika kompleksnosti

Računalno istraživanje ekonomije Rimskog carstva. Manje otkrića o prošlosti nego o današnjici

Računalna je tehnologija zaposlena u istraživanju ekonomije i društva Rimskog carstva. Sve ipak ovisi o pretpostavkama, koje očito snažno ovise o današnjim konceptima kako svijet funkcionira. Željko Ivanković predstavlja novu metodu u razumijevanju antičke (i današnje) ekonomije u knjizi o ekonomici kompleksnih sustava

Financijalizacija: svi kao znaju što je, ali zašto je jednom rješenje a drugi put problem? Konfuzija pojave i ideologije.

2. siječnja 2021. / čita se 13 minuta

Željko Ivanković

knjige

Financijalizacija: svi kao znaju što je, ali zašto je jednom rješenje a drugi put problem? Konfuzija pojave i ideologije.

Poveliki zbornik o financijalizaciji nalik je leksikonu, prolazeći kroz njega čitalac ima sam rekonstruirati mehanizme na temelju kojih se fenomen formira i oblikuje društvenu i političku hijerarhiju, zaključuje Željko Ivanković u osvrtu u kojem naglasak stavlja na odnos vrijednosti i cijene, zatim na problem kako financijalizacija izaziva nejednakost te postavlja pitanja: je li doba financijalizacije jedinstveno ili dio povijesnog trenda i može li se razumjeti bez standardne ekonomike

Poziv na razgovor: Jesu li ljudska prava ‘moralni minimum’ ili uključuju i progresivne projekte – socijalnu državu, zaštitu manjina. Univerzalizam vs. pluralizam

16. prosinca 2020.

Ideje.hr

Klub Batina, peti razgovor

Poziv na razgovor: Jesu li ljudska prava ‘moralni minimum’ ili uključuju i progresivne projekte – socijalnu državu, zaštitu manjina. Univerzalizam vs. pluralizam

Za knjigu Ljudska prava nakon Babela prof. Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti dobio je Državnu nagradu za znanost. Razgovor o ljudskim pravima u povodu te u široj javnosti dosad nedovoljno predstavljene knjige Klub Batina organizira u utorak, 22. prosinca u 16:00 sati. Zahtjev za pristup raspravi putem Zoom aplikacije zainteresirani mogu poslati na ideje@ideje.hr

Damir Odak, metaforična ispovijest. Kako HNB vidi ulogu banaka i bankara u ekonomiji. Dileme i rizici.

17. studenoga 2020. / čita se 18 minuta

Željko Ivanković

Bankovna politika

Damir Odak, metaforična ispovijest. Kako HNB vidi ulogu banaka i bankara u ekonomiji. Dileme i rizici.

Argumente za svoju bankovnu politiku, koju HNB njeguje već godinama, Damir Odak, bivši viceguverner, iznosi neobičnim stilom, punim slika, analogija i alegorija, piše Željko Ivanković u osvrtu na knjigu A Political Economy of Banking Supervision. Iako je bogata sadržajima o kojima bi se u Hrvatskoj itekako trebalo raspravljati, teško da će se stručna javnost u to upustiti. Time će se možda baviti europski kuloari

U ekonomici stalno pobjeđuje struja čiji su teorijski temelji i prediktivna moć slabiji.  Tako su uspješni još samo svećenici

11. studenoga 2020. / čita se 15 minuta

Zvonimir Šikić

Teorijska ekonomika

U ekonomici stalno pobjeđuje struja čiji su teorijski temelji i prediktivna moć slabiji.  Tako su uspješni još samo svećenici

Srž sukoba u ekonomici je oko prirode novca, piše Zvonimir Šikić u članku u povodu knjige Money and Government, Roberta Skidelskog. Druge intenzivne i povezane ekonomske rasprave su o određenju dugog roka 'prirodne ekonomske ravnoteže' i kratkog roka poremećaja, te o mogućnosti mikroekonomskog utemeljenja makroekonomije. Skidelsky daje povijesni i kritički pogled na te rasprave, očekuje u kojem bi se smjeru ekonomika mogla reformirati te na tom temelju odgovara na poznato Kraljičino pitanje zašto nitko nije predvidio krizu 2008. godine

Kapital i ideologija. Gvozden Flego o posljednjoj Pikettyjevoj knjizi. Što izaziva nejednakosti i kako se opravdavaju?

20. listopada 2020. / čita se 2 minute

Ideje.hr

klub batina, treći razgovor

Kapital i ideologija. Gvozden Flego o posljednjoj Pikettyjevoj knjizi. Što izaziva nejednakosti i kako se opravdavaju?

Treći razgovor u klubu Batina, koji su osnovale Ideje.hr, posvećen je knjizi Thomasa Pikettyja Kapital i ideologija čiji je prijevod na hrvatski upravo izišao iz tiska. Uvodno će je predstaviti profesor Gvozden Flego. Razgovor će se održati 28. listopada od 17:00 u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu

Slobodna razmjena i pojava oligarhije. Siromaštvo je skupo, a početna prednost umnožava bogatstvo. Što ublažava neizbježni rast nejednakosti

16. rujna 2020. / čita se 13 minuta

Prijevod Pooka Zecov

prijevodi

Slobodna razmjena i pojava oligarhije. Siromaštvo je skupo, a početna prednost umnožava bogatstvo. Što ublažava neizbježni rast nejednakosti

Bruce M. Boghosian, matematičar sa Sveučilišta Tufts, objavio je potkraj prošle godine u časopisu Scientific American, simulaciju prema kojoj je nejednakost neizbježna posljedica tzv dvorišne razmjene pojedinaca koji u transakciju ulaze pretpostavljenom svojom voljom. Model prvo stvara oligarha, a kad se dodaju stvarni parametri, porezi, prednosti koje bogati imaju na tržištu te zaduživanje siromašnih, onda dobro opisuje današnju stvarnu rastuću nejednakost. Nudi i rješenje

Je li moguća evolucija kulture suradnje

19. kolovoza 2020. / čita se 11 minuta

Miljenko Cimeša

knjige

Je li moguća evolucija kulture suradnje

Miljenko Cimeša prikazuje knjigu Prosocial: Using evolutionary science to build productive, equitable and collaborative groups  Paula W.B. Atkinsa,  Davida Sloana Wilsona i Stevena C. Hayesa, u kojoj se temeljem istraživanja dobitnice Nobelove nagrade za ekonomiju Elinor Ostrom ispituju uvjeti pod kojima je moguća evolucija kulture suradnje u grupama, organizacijama i društvu. Pri tome, dakako, nije ispušten razvoj kulture suradnje na razini pojedinca

Učestale su knjige o potencijalnom sukobu Kine i SAD. Božo Kovačević daje pregled. Čije su šanse na pobjedu veće

18. kolovoza 2020. / čita se 37 minuta

Božo Kovačević

međunarodna politika

Učestale su knjige o potencijalnom sukobu Kine i SAD. Božo Kovačević daje pregled. Čije su šanse na pobjedu veće

Brose upozorava da bi Amerika vjerojatno izgubila rat u Južnom kineskom moru, a bez promjena u načinu razmišljanja o budućnosti ratovanja, gubitak liderskog položaja Amerike gotovo da je zajamčen. Kroening pak tvrdi da nijedna zemlja koja nema razvijene inkluzivne institucije i demokratsko uređenje ne može trajno igrati ulogu globalnog lidera. Posljednjih su se 400 godina u toj ulozi izmjenjivale zemlje s inkluzivnim institucijama: Nizozemska, Engleska, Amerika

Erudicija koja na svoj način nadmašuje čak i internet.

7. kolovoza 2020. / čita se 6 minuta

Ante Alerić

knjige

Erudicija koja na svoj način nadmašuje čak i internet.

Turistički vodič Ante Alerić preporučuje knjige Staše Forenbahera i Lare Černicki. Uz njih na izletima možete naučiti štošta o Karolini, Jozefini, Lujzijani i sličnim stvarima o kojima ste načuli ali ne znate dovoljno

Je li logika uzorka (mustre) omogućila da digitalna tehnologija stvarno preuzme sve, od toastera i elektrane do države?

30. srpnja 2020. / čita se 6 minuta

Nadežda Čačinovič

knjige

Je li logika uzorka (mustre) omogućila da digitalna tehnologija stvarno preuzme sve, od toastera i elektrane do države?

Sintagma digitalno društvo često se pojavljuje kao  oznaka za nešto poželjno, ali i kao upozorenje da smo kontrolu nad svojim životima prepustili Googleu, Amazonu, Facebooku i Appleu, to jest GAFA hobotnici, započinje Nadežda Čačinović kritički osvrt na knjigu Muster njemačkog sociologa Armina Nassehija. Završava razmatranjem onoga što Nassehi, po njezinom mišljenju, previđa

Rasprava o euru: Zašto cijeli svijet ne prihvati jednu valutu, nego ih, neočekivano, ima sve više?

19. srpnja 2020. / čita se 19 minuta

Željko Ivanković

knjige i ideje

Rasprava o euru: Zašto cijeli svijet ne prihvati jednu valutu, nego ih, neočekivano, ima sve više?

Euro ima problem demokratskog deficita. Ekonomiste to ne brine, piše Željko Ivanković u zaključku članka u kojem u prvom dijelu iz voluminoznog zbornika History of Money and Currency izdvaja temu o monetarnom pluralizmu, u drugom dijelu prikazuje diskusiju o euru, a u trećem dijelu, u povodu rasta broja komplementarnih i privatnih valuta iznosi neke elemente institucionalne teorije novca koja novčani sustav, jedini način pravilnog razumijevanja novca, smješta u konačnici u politički sustav, a koji je pogled u Hrvatskoj potisnut. Zašto

Nešto je tu nisko, strasno. Tulum. Znanstvenici kao da konačno govore što misle

26. lipnja 2020. / čita se 17 minuta

Marija Ott Franolić

esej

Nešto je tu nisko, strasno. Tulum. Znanstvenici kao da konačno govore što misle

Iako u ovim intervjuima progovaraju pripadnici akademske zajednice, nešto je u njoj nisko, strastveno i autohtono, kao da su se znanstvenici na nekom tulumu otpustili pa konačno govore što misle, a u svojoj instituciji to možda ne mogu, piše Marija Ott Franolić, uzbuđena čitanjem knjige Znanje u digitalnom dobu u kojoj Petar Jandrić razgovara s desetak vrlo razuzdanih i neobičnih intelektualaca

Dobra vlast, kakva bi bila i kako je uopće moguća? Povijesni uzori

29. svibnja 2020. / čita se 12 minuta

Goran Mihelčić

Acemoğlu i Robinson, nova knjiga

Dobra vlast, kakva bi bila i kako je uopće moguća? Povijesni uzori

Najnovija knjiga slavnog dvojca Acemoğlua i Robinsona, u kojoj se u svakom poglavlju referiraju na Hobbesova Levijatana, ipak bi bila bi bolja kao predložak za neku dokumentarnu seriju, smatra Goran Mihelčić, jer bi time više do izražaja došli brojni primjeri kojima je ispunjena.

Što je novac, ne pitajte ekonomiste nego pravnike. Bankovni novac, istinska prekretnica. Bitcoin i Srednji vijek.

22. svibnja 2020. / čita se 21 minutu

Željko Ivanković

knjige o novcu

Što je novac, ne pitajte ekonomiste nego pravnike. Bankovni novac, istinska prekretnica. Bitcoin i Srednji vijek.

Pravna analiza novca predstavlja zaokret u razumijevanju novca koji otvara put uspostavi nove paradigme. Zbornik Money in the Western Legal Tradition golemi je pothvat u najnovijim nastojanjima da se razumije priroda novca, što je zadatak koji se sve snažnije nameće u razdoblju financijalizacije i pojave digitalnog novca

Veliki Albert Camus odavno je opisao sve što nam se događa.

17. travnja 2020. / čita se 15 minuta

Marija Ott Franolić

korona i književnost

Veliki Albert Camus odavno je opisao sve što nam se događa.

Svijet je doživio toliko kugâ koliko ratova, a ipak kuge i ratovi zateknu ljude uvijek nepripravne. Marija Ott Franolić posegnula je za romanom Kuga Alberta Camusa i odjednom se, čim je pročitala prvih nekoliko rečenica, pojavio smisao. Camus ne piše samo o velikim temama kao što su bolest, smrt i bog, nego i o ljudima, o sebičnosti, neskromnosti i pravu na sreću. Epidemija i potres podsjetili su nas da smo bačeni u svijet i u njemu živimo iluziju sigurnosti. Na kraju, kuga je uzmaknula, ali ... oprez, 'bacil kuge ne ugiba nikada', podsjeća Camus

Pravnici su gospodari kapitalizma. Temelj je u feudalizmu

9. travnja 2020. / čita se 10 minuta

Josip Lučev

Knjige

Pravnici su gospodari kapitalizma. Temelj je u feudalizmu

Knjiga Kod kapitala hrabro, jasno i logički opisuje same pravne osnove tržišta i pretpostavke nejednakosti, piše Josip Lučev. Osnovni argument o pravnoj prirodi kapitalizma je izvrsno izložen, uz dužnu pažnju posvećenu povijesti partikularnih interesa i sustavnog favoriziranja elita

Znati što reći jednako važno kao znati što učiniti. MMF i neovisnost središnje banke od javnosti. Čestitost i vjerodostojnost.

19. veljače 2020. / čita se 7 minuta

Božo Kovačević

svijet financija

Znati što reći jednako važno kao znati što učiniti. MMF i neovisnost središnje banke od javnosti. Čestitost i vjerodostojnost.

Komunikacijski priručnik Olge Stankove objavljen 2019. pod naslovom Frontiers of Economic Policy Communications, a u izdanju Međunarodnog monetarnog fonda, s jedne strane kao da je namijenjen pripremi monetarnih i financijskih vlasti zemalja članica za suočavanje s očekivanom krizom, a s druge je strane stidljivi je doprinos MMF-a borbi protiv populizma, piše Božo Kovačević, čijih su nekolicinu tekstova o populizmu Ideje već objavile. Kovačević međutim zapaža da MMF nije dosljedan kad navodi primjere izgradnje povjerenja u institucije i inzistira na karakternim kvalitetama njihovih čelnika. Neki su primjeri kontraprimjeri

  1. Pages:
  3. 1
  4. 2
  5. 3
  6. 4
  7. 5
  8. 6
  9. 7
  10. 8
  11. 9