s
f i y S

Ogledi

Antiznanost: zašto znanost sama nije (nikada bila) dovoljna?
Treba li cenzurirati teorije zavjere? Što sa socijalnim mrežama koje ih šire

9. ožujka 2021. / čita se 17 minuta

Jeremy Shearmur

teorije zavjere

Treba li cenzurirati teorije zavjere? Što sa socijalnim mrežama koje ih šire

U utorak 16. ožujka od 15:00 Ideje.hr organiziraju razgovor o teorijama zavjere u kojem će uz autora ovog članka Jeremyja Shearmura uvodno govoriti Nebojša Blanuša i Žarko Puhovski. Shearmur problemu pristupa popperijanski, iz kuta stjecanja znanja. Na kraju članka zaključuje da ni današnji način znanstvenog rada nije adekvatan. Za sudjelovanje ili praćenje razgovora putem Zoom aplikacije molimo javite se na ideje@ideje.hr. Razgovor će biti izravno prenošen i kasnije dostupan kao video na youtube kanalu Sindikata znanosti

Antiznanost: zašto znanost sama nije (nikada bila) dovoljna?

18. veljače 2021. / čita se 21 minutu

Boris Kožnjak

esej

Antiznanost: zašto znanost sama nije (nikada bila) dovoljna?

Antiznanstveni sentiment nije nikakva aberacija u stalnom povijesnom znanstvenom napretku, nego njegov sastavni dio, dijelom je posljedica nedostatnosti same znanosti, a također i posljedica njezine zloupotrebe, piše Boris Kožnjak. Radi se o historijskoj dijalektici znanosti i antiznanosti koje su obje u opasnosti od radikalizacije i iskrivljenja

Masovno objavljuju rezultate istraživanja koji iskrivljuju sliku stvarnosti. Kontroverza se isplati

17. veljače 2021. / čita se 10 minuta

Ivan Žilić

rasprave

Masovno objavljuju rezultate istraživanja koji iskrivljuju sliku stvarnosti. Kontroverza se isplati

Znanost je postala profesija, uspjeh se mjeri objavama koje su potisnule spoznajni motiv. Ivan Žilić opisuje načine na koje ekonomisti prilagođavaju rezultate za koje je vjerojatnije da će biti objavljeni bez obzira na to koliko adekvatno opisuju stvarnost. Biraju se kontroverzni rezultati, prilagođavaju parametri modela. Populizam ne deformira samo znanost nego i ekonomsku politiku

Kapitalizam ne postoji bez pravila. Kako nastaje korupcija i kako se održava. Vanjski šok

5. veljače 2021. / čita se 14 minuta

Josip Lučev

Institucionalizam (1)

Kapitalizam ne postoji bez pravila. Kako nastaje korupcija i kako se održava. Vanjski šok

U prvom članku u seriji o institucijama i kapitalizmu Josip Lučev uvodi pojam institucija a zatim detaljnije objašnjava koruptivni institucionalni mehanizam. U dijelu u kojem piše kako se institucije održavaju podsjeća da institucionalna rješenja u kojima neki akteri imaju prednost njima osiguravaju i resurse za održanje nejednakosti

Kultiviranjem sukoba interesa do zajedničkoga interesa (teze za taktički pristup nacionalnoj strategiji razvoja)

30. siječnja 2021. / čita se 23 minute

Žarko Puhovski

Analize

Kultiviranjem sukoba interesa do zajedničkoga interesa (teze za taktički pristup nacionalnoj strategiji razvoja)

Ozbiljno nastojanje formuliranja (i formiranja) nacionalnoga interesa (odnosno: nacionalnih interesa) toliko je potencijalno dalekosežno da redefinira i samorazumijevanje nacije. Baš je zato podjednako riskantno - i nužno, baš zato, jednom možda, započne i ozbiljnim strategijskim mišljenjem (koje se legitimira svojim taktičkim potencijalom), završava Žarko Puhovski članak u kojem recentnu Nacionalnu strategiju kontekstualizira u pitanje formuliranja nacionalnih interesa

Koliko vjerovati ekonomistima? Samouvjerene preporuke i nekredibilno pouzdanje.

12. siječnja 2021. / čita se 9 minuta

Ivan Žilić

o metodi

Koliko vjerovati ekonomistima? Samouvjerene preporuke i nekredibilno pouzdanje.

Istraživači prvo moraju reći što ne znaju, a potom na temelju najslabijih pretpostavki davati zaključke i preporuke. U ekonomiji, put je često upravo obrnut, objašnjava Ivan Žilić zaključke Charlesa Manskog u članku u kojem suprotstavlja pojedinačne istraživače ekonomiste i ekonomiju kao disciplinu te pokušava odgovoriti na pitanja: Što nam ekonomija kao istraživačka disciplina može dati? Koliko je to znanje primjenjivo? Radi li se o deskriptivnoj ili preskriptivnoj disciplini?

Mladen Klasić: Kako se trebaju a kako ne trebaju graditi brodovi. Ima li brodogradnja budućnost? Iskustva i preporuke.

12. siječnja 2021. / čita se 18 minuta

Mladen Klasić

država i brodogradnja

Mladen Klasić: Kako se trebaju a kako ne trebaju graditi brodovi. Ima li brodogradnja budućnost? Iskustva i preporuke.

Mladen Klasić veliki je brodograđevni inovator i čelnik u Uljaniku u vrijeme najvećih poslovnih i tehnoloških uspjeha i slave. U članku, uz svoja osobna iskustva, analizira razvoj brodogradnje u Hrvatskoj, objašnjava kako se i zašto mijenjao način poslovanja te iznosi realna očekivanja od brodogradnje. Klasić zaključuje da je Uljanikov program velikih brodova najveća kolateralna žrtva slamanja Hrvatskog proljeća ali je brodograđevna politika u samostalnoj Hrvatskoj uglavnom bila promašena

Trideset godina poslije: druga prigoda za Evropu. Unutarnjemačko ujedinjenje i obrat Angele Merkel.

17. prosinca 2020. / čita se 29 minuta

Ideje.hr

prijevodi

Trideset godina poslije: druga prigoda za Evropu. Unutarnjemačko ujedinjenje i obrat Angele Merkel.

Bez evropskoga ujedinjenja nećemo svladati ni za sada nesagledive ekonomijske posljedice pandemije niti desničarski populizam kod nas i u drugim državama članicama Unije. Tom rečenicom Jürgen Habermas završava članak u kojem se osvrće na tridesetu obljetnicu ujedinjenja nekadašnjih Zapadne i Istočne Njemačke, kako je ujedinjenje primila Europa, kako se Njemačka postavila u Europi (drukčije u financijskoj krizi od prije deset godina nego danas, u krizi izazvanoj pandemijom) te kroz što su i zbog čega prolazile prije razdvojene zapadna i istočna sastavnica

Je li Europa više uopće kršćanska? Treba li biti zadovoljan razvojem događaja?

12. prosinca 2020. / čita se 16 minuta

Jeremy Shearmur

RASPRAVE

Je li Europa više uopće kršćanska? Treba li biti zadovoljan razvojem događaja?

Postoji osjećaj da naša kultura ozbiljno shvaća humanitarne probleme i ideje o tome kako je svaki pojedinac u moralnom smislu važan, piše Jeremy Shearmur u osvrtu na nekolicinu knjiga i teza o statusu kršćanstva danas u Europi i najviše u Velikoj Britaniji. Stariji među nama koji nisu kršćani trebali bi se zamisliti nad time koliko smo oblikovani kršćanskim odgojem ili time što smo odrasli u kršćanskoj kulturi.

Razgovor o Knjizi za klikeraše Zvonimira Šikića. Matematika i ekonomija. Je li matematika stvarna?

21. studenoga 2020. / čita se 5 minuta

Dario Hrupec

Klub Batina, četvrti razgovor

Razgovor o Knjizi za klikeraše Zvonimira Šikića. Matematika i ekonomija. Je li matematika stvarna?

U četvrtak, 26. studenoga od 14:00 u Klubu Batina, koji su pokrenule Ideje.hr, bit će predstavljena Knjiga za klikeraše Zvonimira Šikića. O ekonomiji i matematici, uopće o matematici i stvarnosti, diskutirat će Sonja Radas i Ivan Žilić sa Ekonomskog instituta u Zagrebu, zatim Dario Hrupec, čije čitanje knjige ovdje objavljujemo kao mamac te autor Zvonimir Šikić i pisac predgovora Željko Ivanković. Zainteresirani će razgovoru moći pristupiti putem Zooma jave li se prethodno na adresu ideje@ideje.hr. Izravni prijenos razgovora bit će dostupan na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na kojem će kasnije biti dostupna i snimka.

Jednakost i nasilje. Ništa ne ukazuje na to da je jednakost ‘normalna’

21. studenoga 2020. / čita se 17 minuta

Žarko Puhovski

jednakost

Jednakost i nasilje. Ništa ne ukazuje na to da je jednakost ‘normalna’

Uvođenje opće društvene jednakosti bilo bi, kako to i iskustvo pokazuje, moguće samo uz primjenu enormne sile, što je i inače slučaj s utopijskim vrijednostima - uz svagda neizvjestan ishod, završava Žarko Puhovski članak u kojem prvo objašnjava razumijevanje jednakosti od Antike do suvremenog doba, a na kraju komentira teze Thomasa Pikettyja, najnovijeg promotora tog pojma

Izazivanje Sudnjeg dana ili rođenje nove religije? QAnon. Kultovi iz doba socijalnih mreža, video-igara i teorija zavjere.

30. listopada 2020. / čita se 25 minuta

Goran Mihelčić

digitalno normalno

Izazivanje Sudnjeg dana ili rođenje nove religije? QAnon. Kultovi iz doba socijalnih mreža, video-igara i teorija zavjere.

Goran Mihelčić napisao je opsežan prikaz QAnona, izvorno američkog fenomena koji osvaja i Europu, a u sklopu kojeg Donald Trump figurira kao 'spasitelj'. Tko je misteriozni Q? Imaju li Rusi prste u svemu tome? Koja je psihološka pozadina narastanja QAnona, a koje mu komunikacijske i tehnološke okolnosti pogoduju? Mihelčić zaključuje da se fenomen neće ispuhati te razmatra opcije u kojem bi se smjeru mogao razvijati

Kritični trenutak za zaokret od oligarhije prema demokraciji. Empirijska analiza

23. listopada 2020. / čita se 15 minuta

Josip Lučev

politička i ekonomska nejednakost

Kritični trenutak za zaokret od oligarhije prema demokraciji. Empirijska analiza

Za godine koje predstoje manje je važno hoće li u Bijeloj kući sjediti Trump ili Biden od činjenice izvanserijskog zaoštravanja političkih odnosa u SAD i svakodnevnog dovođenja u pitanje postojećih političkih institucija i normi, završava Josip Lučev svoj prikaz temeljnog istraživanja utjecaja nejednakosti na javne politike u SAD koje je proveo Martin Gilens i odjeka tog istraživanja sve do današnjih dana

Moral i religija. Je li nešto dobro zato što to bog zapovijeda ili zato što je dobro? Moralna otkrića

21. listopada 2020. / čita se 17 minuta

Jeremy Shearmur

RASPRAVE

Moral i religija. Je li nešto dobro zato što to bog zapovijeda ili zato što je dobro? Moralna otkrića

Neke od najmračnijih stranica u povijesti ispisali su ljudi koji su mislili da je ono što rade ispravno, piše Jeremy Shearmur u članku u kojem prvo ispituje odnos morala i religije, a na kraju raspravlja kako da se ljudi iz različitih tradicija, u kojima drukčije shvaćaju što je moralno, postave jedni prema drugima u multikulturnoj zajednici

Kapital i ideologija. Gvozden Flego o posljednjoj Pikettyjevoj knjizi. Što izaziva nejednakosti i kako se opravdavaju?

20. listopada 2020. / čita se 2 minute

Ideje.hr

klub batina, treći razgovor

Kapital i ideologija. Gvozden Flego o posljednjoj Pikettyjevoj knjizi. Što izaziva nejednakosti i kako se opravdavaju?

Treći razgovor u klubu Batina, koji su osnovale Ideje.hr, posvećen je knjizi Thomasa Pikettyja Kapital i ideologija čiji je prijevod na hrvatski upravo izišao iz tiska. Uvodno će je predstaviti profesor Gvozden Flego. Razgovor će se održati 28. listopada od 17:00 u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu

Puhovski o idiotizmu ljudskih prava i aktivistima

15. listopada 2020. / čita se 18 minuta

Žarko Puhovski

esej

Puhovski o idiotizmu ljudskih prava i aktivistima

U sklopu serije svakogodišnjih memorijalnih predavanja uz godišnjicu smrti Vojina Dimitrijevića, poznatog jugoslavenskog i srpskog međunarodnog pravnika i jednoga od pionira teorije i prakse ljudskih prava, profesor Žarko Puhovski održao je 2. listopada virtualno predavanje pod naslovom Idiotizam ljudskih prava. Ovdje uz snimku, dostupnu na doljnjoj poveznici, objavljujemo i tekst predavanja

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 8
  6. 9
  7. 10
  8. 11
  9. 12
  10. 13
  11. 14
  12. 15