Rasprave

2. studenoga 2018. / Članci Rasprave

znanost i religija

Hruščovljeva teorija Boga: Jerry Coyne i nepodnošljiva lakoća površnosti

Besmislenost Coyneove strategije najbolje se može vidjeti u tome da je ono što je rekao o religiji kao ljudskoj i institucionalnoj strukturi zapravo primjenjivo i na samu znanost. Zamijenimo li pojam 'religije' na njegovim slajdovima s pojmom 'znanosti', njegova 'socijalna analiza religije' može jednako dobro funkcionirati kao i 'socijalna analiza znanosti', ako se uzmu u obzir sve spoznaje povijesti, filozofije, sociologije i psihologije znanosti u posljednjih stotinu godina. Tijekom predavanja je pokazao i slajd na kojem su rezultati istraživanja da je jedna od prvotnih reakcija praktičnih vjernika na činjenice koje se protive njihovom sustavu vjerovanja poricanje i negiranje. Na ovaj bih se slajd moglo odgovoriti slajdovima s brojnim istraživanjima koja pokazuju da takvo ponašanje nije nepoznato niti samim znanstvenicima ...

Boris Kožnjak

13. listopada 2018. / Rasprave

esej

Ako već živimo u simulaciji, zašto se Musk muči s dugotrajnim pionirskim osvajanjem Marsa? Zašto ne hakira program

Ivana Salečića kao da su iživcirale nove rasprave živimo li u računalnoj simulaciji. Skoro četristo godina nakon Descartesa, tristo godina nakon prosvjetiteljstva, umjesto svijeta posredovanog osjetilima sve češće dobivamo inženjerski odgovor iz šešira poput: "mora da živimo u simulaciji"

Ivan Salečić

22. rujna 2018. / Rasprave

Rasprave

Hrvatska je zarobljena država, ali tko ju je zarobio? Ili je slaba država? Kako je oslabila?

Istraživači temeljnu razliku između Hrvatske te Bugarske i Rumunjske vide u tome što su Rumunjska i Bugarska uspjele pomesti stare strukture, ali nisu dovoljno brzo izgradile neku državu koja bi bila djelotvorna, a Hrvatska je zbog rata i tipa vladavine iz devedesetih postala slaba država

Priredio Karlo Vajdić

19. travnja 2018. / Aktualno Rasprave

Rasprava od 18. travnja

Zašto je pravedna reforma visokog obrazovanja i znanosti nemoguća, zbog kronističkih grupa ili oportunizma znanstvenika?

Na temelju prezentacije istraživanja o znanstvenom sustavu, koje je pošlo od činjenice sve većeg osiromašenja znanosti i znanstvenika, održana je rasprava u kojoj je sa strane Ministarstva znanosti sudjelovao Marko Košiček, a sa strane Sindikata znanosti Petar Pervan koji je u subotu, 21. travnja, izabran za predsjednika. Što je to izvrsnost? Jesu li indikatori zamijenili ciljeve?

Ideje.hr

20. ožujka 2018. / Rasprave

Reagiranje

Matko Marušić reagira na članak Žarka Puhovskog o raspravi o Istanbulskoj konvenciji

„Bračna vjernost“, kao i „stručak cvijeća“ i „silovanje“ su biološki koncepti teorije evolucije. Na (vrlo) različite načine oni postoje u nebrojenim vrstama i služe samo jednome: životno presudnom osiguranju provedbe spolnoga čina radi reprodukcije

Matko Marušić

20. ožujka 2018. / Rasprave

rasprave

Puhovski: Marušić se sprda i s vjerom, zbog nedomišljenosti, naravno

Brak je - kao ugovor - onaj (veliki) društveni koncept, na kojemu je baš kršćanstvo nedvojbeno mnogo učinilo, ali to Marušić (kao katolik!?) ne razumije, nego (opet kao katolik!?) dogmatski širi evolucijsku teoriju na društveno-povijesne ugovorne prakse, piše Žarko Puhovski u odgovoru Matku Marušiću, kojim redakcija ovu raspravu zaključuje

Žarko Puhovski

11. veljače 2018. / Rasprave

rasprave: postoji li znanstveni svjetonazor (ideologija)?

Svijet je jedan. Priroda je sve što postoji. Nema ničega drugog.

U članku u kojem objašnjava da postoji i znanstveni svjetonazor i da se zove - naturalizam, Dario Hrupec ide i korak dalje: Mnogi se sukobi, od onih individualnih do sukoba društvenih skupina, mogu svesti na sukob svjetonazora. Takvi su sukobi oko kurikularne reforme i Istanbulske konvencije. Zadiranje u svjetonazor je zadiranje u našu osobu, piše Hrupec i na kraju pita: Mogu li se takvi sukobi izbjeći?

Dario Hrupec

29. prosinca 2017. / Rasprave

Stenogram i snimka rasprave o crony kapitalizmu

Hrvatski kapitalizam: određen sustavom ili tradicionalnim kulturnim vrijednostima

U povodu slučaja Agrokor objavljeno je nekolicina članaka o crony kapitalizmu, a također i knjiga o inovacijskoj kulturi u ortačkom kapitalizmu. U dvosatnoj raspravi, održanoj 11. prosinca, snažno je dovedena u pitanje teza da je stanje hrvatske ekonomije uzrokovano naslijeđenim kulturnim vrijednostima. Diskusija je išla u smjeru analize sličnosti i razlika hrvatskog s drugim politekonomskim sustavima te koje karakteristike baštini od socijalizma

Pripremili Karlo Vajdić i Željko Ivanković

8. prosinca 2017. / Rasprave

RASPRAVA O KARAKTERISTIKAMA KAPITALIZMA U HRVATSKOJ

Kronizam: Kako ga vidi sociologija, ekonomika, politologija

Različite struke crony kapitalizam vide iz različitih kuteva. Ideje.hr organizirale su u ponedjeljak, 11. prosinca, u 14:00, u Florijana Andrašeca 18a/1 raspravu o karakteristikama kapitalizma u Hrvatskoj. Pojavljuje li se crony kapitalizam kao rezultat kulture i sustava vrijednosti, je li riječ o karakterističnom politekonomskom sustavu, je li hrvatski kapitalizam jedinstven, je li Agrokor specifična pojava ili tipična? Uvodne teze - J. Lažnjak, J. Švarc, I. Bićanić

Ideje.hr

7. prosinca 2017. / Rasprave

Rasprava 11. prosinca u 14:00 o karakteristikama hrvatskog kapitalizma

Boško Buha i Andrija Štampar razlozi (prema Samuelsonu) za raspravu o karakteristikama kapitalizma

Kakva je važnost erozije osamdesetih za razvoj kroni-kapitalizma? Koliki je utjecaj izbora puta transformacije iz socijalizma u kapitalizam? Je li Agrokor nacionalni fenomen ili se uklapa u neke šire pravilnosti? Zašto je Vlada promijenila politiku prema Agrokoru? Kako je strvinarski fond saznao za strvinu?

Ivo Bićanić