s
f i y S

Ogledi

Spektakli propadanja Bruxellesa. Duga tradicija predviđanja civilizacijske katastrofe
Uzlet skladateljica u prošlom stoljeću. Burne biografije i politički angažmani

16. siječnja 2024. / čita se 20 minuta

Alenka Bobinsky

GLAZBA

Uzlet skladateljica u prošlom stoljeću. Burne biografije i politički angažmani

S krajem 19. i početkom 20. stoljeća profesionalne skladateljice postaju sve brojnije, ohrabrene bar naizgled većim pravima od svojih prethodnica, piše Alenka Bobinsky u drugom nastavku teksta o skladateljicama kroz povijest. Pored važnih autorica sa sjevera Europe, redom burnih i zanimljivih biografija, u ovom se periodu pojavljuju i hrvatske skladateljice, poput Dore Pejačević.

Kako je to biti Parfit. Najvažniji filozof za kojeg šira javnost ne zna

6. siječnja 2024. / čita se 24 minute

Tin Radovani

FILOZOFIJA

Kako je to biti Parfit. Najvažniji filozof za kojeg šira javnost ne zna

Efekt kojeg je Reasons and Persons imao na cijele generacije filozofa ne smije se i ne može podcijeniti, piše Tin Radovani u svojem pregledu biografije Dereka Parfita iz pera Davida Edmondsa. Moralna je filozofija odjednom postala sexy, dobila nove dimenzije, cijepaju se mozgovi, ide se na Mars, operira se na trojčekima, otišla je tamo gdje čovjek još nije stupio, otvorena su nova pitanja - kakvih nema baš mnogo u posljednjih dvije tisuće godina u filozofiji.

Politička ekonomija upravljanja Zagrebom. Mogu li nositelji promjena u crony kapitalizmu opstati dulje od mandata

4. siječnja 2024. / čita se 8 minuta

Danijela Dolenec

POLITIKA

Politička ekonomija upravljanja Zagrebom. Mogu li nositelji promjena u crony kapitalizmu opstati dulje od mandata

Reforme crony kapitalizma ne sprečavaju oni kojima će privremeno biti lošije a poslije bolje, nego tranzicijski pobjednici kojima bi bili onemogućeni njihovi insiderski dealovi. Na predstavljanju knjige Ive Bićanića Ekonomist ima dvije ruke Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Zagreba govorila je o odnosu Zagreba i državne vlasti te o izbornim izazovima pred onima koji provode promjene

Pripada li jezik državi ili njegovim govornicima? Problemi Zakona o hrvatskom jeziku

2. studenoga 2023. / čita se 26 minuta

Milorad Pupovac

HRVATSKI JEZIK

Pripada li jezik državi ili njegovim govornicima? Problemi Zakona o hrvatskom jeziku

Prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku ne donosi mnogo novina izvan okvira postojećih zakona, a veliko je pitanje je li samo zbog njih bilo potrebno njegovo predlaganje, piše Milorad Pupovac u svojoj analizi ovog pravnog teksta, ali i konteksta u kojem je nastao. Uspoređuje ga sa tekstovima zakona onih evropskih država koje su odlučile regulirati upotrebu svojeg jezika posebnim zakonom, i pronalazi sličnosti sa zakonima donesenim u svrhu "zaštite kulturnog nasljeđa" i "nacionalnog identiteta".

Postoneovo tumačenje modernog antisemitizma kao oblika kritike kapitalizma

31. listopada 2023. / čita se 13 minuta

Filip Drača

FILOZOFIJA

Postoneovo tumačenje modernog antisemitizma kao oblika kritike kapitalizma

Reinterpretirajući Marxa Moishe Postone pronalazi neočekivane paralele između tradicionalne kritike kapitalizma i modernog antisemitizma, objašnjava Filip Drača. Je li nacizam bio pobuna protiv moderniteta ili jedan od njegovih oblika? Koliko je nacional-socijalizam pokušaj pobune protiv one dimenzije kapitalizma koju se identificiralo sa Židovima

Periferna ekonomija kojoj tepamo da je mala i otvorena, a održavaju je doznake iz inozemstva i rente

30. rujna 2023. / čita se 15 minuta

Josip Lučev

DUGOROČNI POGLED

Periferna ekonomija kojoj tepamo da je mala i otvorena, a održavaju je doznake iz inozemstva i rente

Hrvatska nije kadra trajno privući radnu snagu koja bi nadomjestila onu radnu snagu koju gubimo, piše Josip Lučev u analizi perifernosti i rentijerstva hrvatske ekonomije. Uz dezindustrijalizaciju Hrvatsku karakterizira smanjen utjecaj sindikata, veliki trgovinski deficit i dominacija usluga u izvozu. U dugom roku, koji je jedini ispravan pogled, oslonac na doznake iseljenih radnika nije održiv model nego jednogeneracijski: Hrvatska nije država mladih i ovakva emigracija neće biti moguća u svakoj generaciji, a vrlo se negativno odražava na sustave poput mirovinskog