s
f i y S

Ogledi

Indija, Rusija, Afrika, ekonomije koje tipizacija kapitalizma nije u stanju obuhvatiti.
Zašto većina eksperimentalnih istraživanja u ‘soft’ znanostima nije istinita

29. ožujka 2022. / čita se 10 minuta

Zvonimir Šikić

Matematika

Zašto većina eksperimentalnih istraživanja u ‘soft’ znanostima nije istinita

Ako je vjerojatnost lažnog pozitivnog rezultata manja od pet posto (p-vrijednost) većina istraživača smatra hipotezu prihvatljivom. Ključni je problem te (Fisherove) metode što evaluira samo jednu, tzv. nul-hipotezu, uzimajući u obzir sve rezultate eksperimenta koji su se mogli desiti, piše Zvonimir Šikić. A nas zapravo zanima evaluacija svih mogućih hipoteza na temelju rezultata jednog eksperimenta

Indija, Rusija, Afrika, ekonomije koje tipizacija kapitalizma nije u stanju obuhvatiti.

22. ožujka 2022. / čita se 15 minuta

Josip Lučev

Institucionalizam (6)

Indija, Rusija, Afrika, ekonomije koje tipizacija kapitalizma nije u stanju obuhvatiti.

Ponuda i potražnja utječu na cijenu, pa se može govoriti o tržištu u vrlo širokom smislu riječi, no institucije koje uobičajeno reguliraju tržište toliku su nerazvijene da da na njihovo mjesto stupaju specifičnosti Indije, Rusije, afričkih zemalja sa sjevera i juga. Kao i u prethodnim člancima Josip Lučev se fokusira na status rada

Život i ideologija Juliusa Baranovskog. Žrtva staljinskih logora i dalje vjernik komunizma

17. ožujka 2022. / čita se 31 minutu

Božo Kovačević

studija

Život i ideologija Juliusa Baranovskog. Žrtva staljinskih logora i dalje vjernik komunizma

Iz tiska uskoro izlazi knjiga 'Svjedočenje o staljinskim čistkama i o onima koji o njima drugačije pišu' Juliusa Baranovskog, koji je u staljinskim logorima i zatvorima proveo dvadeset godina. Božo Kovačević priča kako je i zašto taj izopćenik i sumnjivac u svim sredinama u kojima je živio, čak i u logoru, do kraja ostao na braniku komunizma

Moralni imperativi ekonomista Ive Bićanića. Krivi smo mi

12. veljače 2022. / čita se 13 minuta

Željko Ivanković

Esej

Moralni imperativi ekonomista Ive Bićanića. Krivi smo mi

Skup u znak sjećanja na Ivu Bićanića Ideje.hr organiziraju u suradnji sa skupinom njegovih bivših studenata i suradnika koji su istaknuli inicijative o organiziranom nastavku njegova rada. Željko Ivanković, kao najavu svog priloga tom skupu, u ovom osvrtu na njihovu desetljetnu suradnju, nastoji im ukazati da su moralna načela, moralni izbori i odluke snažno obilježili ne samo Bićanićevo javno djelovanje, nego i njegov nazor na ekonomska zbivanja i - posebno - njegov pristup ekonomskoj znanosti

Razvod (decoupling) Kine i SAD-a, je li izvediv? Kineska međunarodna strategija i podjela ekonomskih interesnih sfera.

1. veljače 2022. / čita se 30 minuta

Božo Kovačević

Analize

Razvod (decoupling) Kine i SAD-a, je li izvediv? Kineska međunarodna strategija i podjela ekonomskih interesnih sfera.

U prikazu a zatim kritici knjige The Long Game Božo Kovačević u prvom dijelu članka pažljivo analizira minucioznu kinesku međunarodnu strategiju, a u drugom se dijelu bavi mogućnošću tzv. decouplinga, podjele ekonomskih sfera između Zapada, predvođenog SAD-om i saveznicima i Kine, a čega se Kina izgleda više pribojava, jer joj je globalizacija omogućila nevjerojatne uspjehe posljednjih desetljeća

Ima li koga tamo? Povijest i neobičan karakter spiritizma, kako se s njime suočiti. U čemu se razlikuje od religije

22. siječnja 2022. / čita se 17 minuta

Jeremy Shearmur

spiritizam

Ima li koga tamo? Povijest i neobičan karakter spiritizma, kako se s njime suočiti. U čemu se razlikuje od religije

Potaknut recentnom knjigom norveške sveučilišne profesorice Anne Kalvig o spiritizmu, Jeremy Shearmur dao se prvo u istraživanje njegove povijesti, zatim neobičnog odnosa s religijom u koju se spiritizam iz različitih razloga opire usustaviti, te napokon u kritičko filozofsko propitivanje spiritizma. Završava riječima: Ne vidim razloga zašto ljudi ne bi istraživali to područje

Sporazum Pariz-Rim mediteranska protuteža sjeveru i (ili) baza novog europskog političkog trokuta

11. prosinca 2021. / čita se 13 minuta

Aleksandra Šućur

IZAZOVI PRED EU (IV)

Sporazum Pariz-Rim mediteranska protuteža sjeveru i (ili) baza novog europskog političkog trokuta

Trebamo li „pojačanu suradnju“ Francuske i Italije interpretirati kao prekretnicu u unutarnjim odnosima navećih članica ili, još i više, u vanjskoj politici Europske unije, pita Aleksandra Šućur u članku u kojem interpretira dalekosežni Kvirinalski sporazum koji je Macron potpisao s Draghijem dan nakon posjeta Hrvatskoj a ostao je manje zapažen u hrvatskoj javnosti

Gdje smo mi kad slušamo (glazbu)? Značaj ritma. Uho kao skriveni prozor u subjektivitet.

3. prosinca 2021. / čita se 11 minuta

Josip Luković

Osvrt

Gdje smo mi kad slušamo (glazbu)? Značaj ritma. Uho kao skriveni prozor u subjektivitet.

Slijedom knjige Veita Erlmanna Reason and Resonance: A History of Modern Aurality, Josip Luković nastoji približiti cijeli niz problema koji se pojavljuju kad se počne razmišljati o zvuku kao fizikalnom fenomenu, uhu kao osjetilu, o rezonanci i ulozi ritma u percepciji i sintezi glazbe u umu, što je sve jedna zapostavljena povijest istraživanja, ljudske kulture, 'duše' i subjektiviteta

Škare razdora Hrvatsku bi tek mogle zasjeći. Psihologija i politika pandemijskih podjela. Društvene mreže.

21. studenoga 2021. / čita se 12 minuta

Goran Mihelčić

socijalna psihologija

Škare razdora Hrvatsku bi tek mogle zasjeći. Psihologija i politika pandemijskih podjela. Društvene mreže.

Sasvim je sigurno da će dio ljudi koji prosvjeduju i opiru se mjerama popustiti ako uoče da je društveni konsenzus na strani cijepljenja, a ne njih, no ostat će i onih koji će ustrajati na svojim uvjerenjima jer spadaju u ljude kojima je vrlo važno njihovo shvaćanje što je društveno pravedno, završava Goran Mihelčić članak u kojem prikazuje niz socio-psiholoških istraživanja o polarizacijama u odnosu prema cijepljenju. Uvjerljivost, konzistentnost i povjerenje u institucije je ključna

Tajvan, burna povijest i napeta budućnost. Zašto je toliko važan i Kini i Sjedinjenim Državama

19. studenoga 2021. / čita se 21 minutu

Branimir Vidmarović

Međunarodna politika

Tajvan, burna povijest i napeta budućnost. Zašto je toliko važan i Kini i Sjedinjenim Državama

Narodna Republika Kina ne može si priuštiti gubitak Tajvana iz unutarnjih razloga. Gubitak otoka za SAD bi značio katastrofalni gubitak autoriteta i faktičko protjerivanje iz regije. Kolaps proizvodnje na Tajvanu bio bi veliki udarac za cijeli svijet, piše Branimir Vidmarović u članku u kojem opisuje burnu povijest otoka, od vremena kad je bio dio Japana, preko teškog razdoblja Kuomintanga, eksplozivnog ekonomskog razvitka i postupnog uvođenja demokracije

Multikulturalizam. Razumna pravila za uređenje odnosa kulturnih i religijskih manjina i većine. Mogućnost izbora

11. studenoga 2021. / čita se 17 minuta

Jeremy Shearmur

rasprave

Multikulturalizam. Razumna pravila za uređenje odnosa kulturnih i religijskih manjina i većine. Mogućnost izbora

Multikulturalizam je nešto što se zajednici treba na pozitivan način nametnuti, piše Jeremy Shearmur u drugom članku o socijalnoj diverzifikaciji u kojem na primjeru nekolicine religijskih zajednica i rješenja za neke od problema multikulturnih sredina iznosi svoje prijedloge: Možemo reći većini da je facto znatan broj zemalja multikulturalan. Manjinama možemo kazati: prihvaćanje osnovnih pravila cijena je koju plaćate drugima za slobode koje sami želite uživati

Varijacije na temu tržišta rada: SAD; Kina, EU. Ciklusi, kompleksni sustavi, institucionalni razvoj.

22. listopada 2021.

Ideje.hr

Klub Batina

Varijacije na temu tržišta rada: SAD; Kina, EU. Ciklusi, kompleksni sustavi, institucionalni razvoj.

Knjigu Josipa Lučeva, redovitog autora na stranici Ideje.hr, koju je pod naslovom Systemic Cycle and Institutional Change: Labour Markets in the USA, Germany and China objavio Palgrave Macmillan, predstavili su u Klubu Batina slovenski ekonomist Bogomir Kovač i profesor na FPZG Zdravko Petak. U razgovoru su još sudjelovali profesor FPZG Zoran Kurelić i moderator Željko Ivanković. Link na cjeloviti razgovor dostupan je u nastavku.

Kakve veze (ako ikakve) imaju matematika i stvarnost. Od neba preko Zemlje do skupova.

23. rujna 2021. / čita se 20 minuta

Zvonimir Šikić

rasprave

Kakve veze (ako ikakve) imaju matematika i stvarnost. Od neba preko Zemlje do skupova.

Milenijima je status matematike među znanostima a i sama njezina priroda predmet diskusija i suprotstavljenih shvaćanja. Zvonimir Šikić počinje od Antike, opisuje odnos matematike i prirodnih znanosti u osvit Novog vijeka, a završava ulogom teorije skupova kako u opisu njezine 'ontološke pozicije' tako i rigoroznosti kao temeljne osobine matematike (bez obzira na sve)

Kakve su šanse dvopismenog mozga? Četiri knjige o digitalnom dobu i čitanju.

10. rujna 2021. / čita se 15 minuta

Marija Ott Franolić

rasprave

Kakve su šanse dvopismenog mozga? Četiri knjige o digitalnom dobu i čitanju.

Manfred Spitzer u svojim knjigama o čitanju i razmišljanju, iako je umnogome u pravu, u digitalnom dobu vidi gotovo isključivo negativne strane, piše Marija Ott Franolić. S druge strane Faktologija vidi da je svijet sve bolje mjesto, a negativni pogled pripisuje instinktima koji ne prate razvoj. Napokon, Maryanne Wolf u knjizi Čitatelju, vrati se kući, ima prijedlog kako spasiti dubinsko čitanje i dubinsko mišljenje.

Biološki korijeni morala. Zašto ljudi brinu i za druge a ne samo za sebe i svoje? Slobodna volja

7. rujna 2021. / čita se 26 minuta

Zvonimir Šikić

Esej

Biološki korijeni morala. Zašto ljudi brinu i za druge a ne samo za sebe i svoje? Slobodna volja

Majmuni prepoznaju nepravednost, ali samo prema sebi. Ne brinu da se bude pošten i prema drugima, kao ljudi. Procjena pravednosti, koja je usmjerena samo na sebe, vjerojatno je neovisna o mehanizmima brige, privrženosti i suradnje. Prijelaz od 'budi pošten prema meni' do 'budi pošten prema njemu' gotovo je sigurno povezan s proširenjem brige o sebi na brigu o drugima. To je tek jedan detalj iz dugog eseja Zvonimira Šikića u kojem se bavi biologijom, moralom, dušom i tijelom i slobodom

Opomena pred otkaz: „Vaša su stajališta u suprotnosti sa službenim stajalištima.“ Izazovi akademskih sloboda

15. kolovoza 2021. / čita se 11 minuta

Tomislav Stojanov

mišljenja

Opomena pred otkaz: „Vaša su stajališta u suprotnosti sa službenim stajalištima.“ Izazovi akademskih sloboda

Toleriranje da ustanove imaju službena stajališta od kojih zaposlenici ne smiju odstupati, nedovoljno kvalitetno napisani etički kodeksi, neusklađena etička praksa unutar hrvatske akademske zajednice i nemogućnost da hrvatski znanstvenici rješavaju pitanja akademskih sloboda na etičkoj razini izvan svojih ustanova ukazuju na izravna i neizravna kršenja akademskih sloboda u Hrvatskoj