Do jučer duboko isprepletene, ekonomije Sjedinjenih Država i Kine ubrzano se razdvajaju, zajedno sa saveznicama. Ne pucaju samo trgovinske veze nego i tehnološke. Zaoštrava se i ideološka podjela. Božo Kovačević rekapitulira dokle je razdvajanje došlo, kako se snalaze tvrtke, posebno velike te skreće pozornost i na situaciju u kojoj se zatekla Europska unija
Utrka cijena ne testira toliko 'kapacitet tržišta da se samoregulira', koliko pregovaračku i demokratsku kulturu, odnose moći i ideju pravednosti u pojedinoj sredini, završava Željko Ivanković članak u kojem, na temelju niza izvora koji na stvar gledaju drukčije nego u Hrvatskoj, nastoji pokazati da iza koncepta i mjere inflacije, identifikacije uzroka i prijedloga rješenja nerijetko stoje interesi i ideologije
Na početku su simpatizirali svaki sa svojom verzijom socijalističkih ideja. One su Polanyja odvratile od von Misesove kritike socijalizma, a studiranje von Misesa Hayeka je odvratilo od socijalizma. Jeremy Shearmur iznosi kritiku Polanyijeve Velike transformacije, koja danas ponovo stječe popularnost, na temelju iste, 1944. godine objavljene Hayekove knjige Put u ropstvo
Heteroseksualci svoju povorku imaju svaki put kad se vjenčaju pa slave trubeći, svaki put kad krste dijete, kad ga posvoje ili udome, kada se uhvate u javnosti za ruku, u kinu uzmu ljubavno sjedalo. Svaki put kad se to dogodi i nitko vam ne prijeti, nitko vas ne ošamari ili ne prebije, nitko vam ne ispriča da su njegovog poznanika zbog toga cipelarili, svaki taj put imate svoju hetero povorku ponosa, završava Duje Kovačević
Nije riječ o trenutku nego o kontinuitetu. Organizam se postupno konstituira. Zato zakoni uvode rokove nakon kojih se fetusu priznaju stvarne osobine, ne potencijalne, piše Nadežda Čačinovič
Nevjerovanje svjedočanstvima depriviranih skupina, ili još gore – neprepoznavanje da se uopće radi o neprihvatljivom tretmanu, ne može se svladavati tako da se jednostavno inzistira na pravednijem tretmanu. Potrebne su institucionalne promjene, piše Hana Samaržija
Talijanski filozof Giorgio Agamben radikalnim je analizama izazvao polemiku među filozofima o političkom aspektu pandemije. Na članak koji je prikazao tu polemiku reagira Mario Kopić, ponajprije pojašnjavajući Agambenovu filozofsku poziciju
Upravo su beskućnici, siromašni, radnici, zatvorenici u pandemiji bili izloženiji opasnosti, objašnjava Filip Drača stanovito Agambenovo licemjerje zbog manjka angažmana oko stvarnog 'golog života' na temelju kojeg je izgradio svoju antitotalitarnu teoriju. Zajedno s Adamom Kotskom, Donatellom Di Cesare, Slavojem Žižekom i Benjaminom Brattonom, kritičarima koji su nekoć Agambenu bili bliži, postavlja pitanje koliko je opravdano bilo kakvo upravljanje prirodnim katastrofama gledati kao autoritarno i rubno Holokaustu
Ogled Leonide Kovač o W.G. Sebaldu, njemačkom prozaiku neobičnog i snažnog stila, i njegovim esejima u kojima se bavi šutnjom u njemačkoj književnosti o destrukciji gradova u vrijeme Drugog svjetskog rata.
Tamo gdje je inferencijalna revolucija stubokom zamijenila gotovo sve disciplinarne standarde znanstvene kvalitete, institucionalizacija publish & perish kulture proizvela je devastirajuće posljedice, piše Ivan Flis u drugom članku o replikacijskoj krizi u nekolicini društvenih i medicinskih znanosti
Posljednjih smo godina postali svjesni da prolazimo jedno za drugim izvanredna stanja koja kao da postaju 'novo normalno'. Sebastian Kukavica, slijedom Agambena i Schmitta, objašnjava kako je izvanredno stanje jedna od temeljnih 'normi' modernih država, sve od Westfalskog mira i njihova osnutka. Zaključuje prikazom izvanrednog stanja i kolonijalizma te postavlja pitanje o odnosu izvanrednog stanja i neoliberalizma čime će se baviti u sljedećem članku
Zdravko Petak, Mario Munta i Danijela Dolenec zaista su duboko zahvatili u problem lošeg funkcioniranja institucija u Hrvatskoj. Jedno od vrlo praktičnih pitanja je stječe li se političko povjerenje isporučenim rezultatom ili širokom participacijom i transparentnim donošenjem odluka. I kako se u tome postavljaju predstavnici javnosti
Nakon izlaganja detalja o ekspertima, njihovu izboru i odnosu s građanima, Hana Samaržija završava uvjerenjem da je ekspertna vlast koja nužno pretpostavlja podjelu epistemičkog posla između stručnjaka i građanstva, koje dijeli svoje jedinstvene epistemičke perspektive, epistemički najodgovorniji i najzdraviji dostupan oblik vlasti
S osloncem na knjigu britanskog sociologa Michaela Younga Uspon meritokracije, koja je objavljena prije više od 60 godina, Jeremy Shearmur analizira tu ideju od Platona do najnovijeg doba, u kojem je naišla na mnoštvo kritika. Jedna od njih je i problem raslojavanja i sve dubljeg propadanja onih koji se ne mogu osloniti na talente i vještine u postizanju uspjeha u društvu. Spominje i recentnu ideju 'socijalnog dohotka'
Zajednička europska jezgra sjećanja, predlaže Stevo Đurašković, bila bi izgrađena na isticanju političkog naslijeđa rimskog prava, prosvjetiteljstva i judeo-kršćanske etike, te kulturnog naslijeđa renesanse, racionalizma, empirizma, klasicizma i romantizma kombiniranog s poučavanjem i o naličjima tih povijesnih pojava, poput inkvizicije, kolonijalizma, revolucionarnog nasilja, klasnog tlačenja, zločina nacizma i komunizma
U dva članka Hana Samaržija nastojat će objasniti zašto je demokratizirani oblik ekspertne vlasti, gdje profesionalna i epistemički izuzetna administracija kontinuirano konzultira građanke i građane o njihovim željama i potrebama, epistemički vrjedniji oblik političkog autoriteta od svih poznatih političkih konfiguracija, uključujući i današnje predstavničke demokracije
Ako je vjerojatnost lažnog pozitivnog rezultata manja od pet posto (p-vrijednost) većina istraživača smatra hipotezu prihvatljivom. Ključni je problem te (Fisherove) metode što evaluira samo jednu, tzv. nul-hipotezu, uzimajući u obzir sve rezultate eksperimenta koji su se mogli desiti, piše Zvonimir Šikić. A nas zapravo zanima evaluacija svih mogućih hipoteza na temelju rezultata jednog eksperimenta
Ponuda i potražnja utječu na cijenu, pa se može govoriti o tržištu u vrlo širokom smislu riječi, no institucije koje uobičajeno reguliraju tržište toliku su nerazvijene da da na njihovo mjesto stupaju specifičnosti Indije, Rusije, afričkih zemalja sa sjevera i juga. Kao i u prethodnim člancima Josip Lučev se fokusira na status rada
Iz tiska uskoro izlazi knjiga 'Svjedočenje o staljinskim čistkama i o onima koji o njima drugačije pišu' Juliusa Baranovskog, koji je u staljinskim logorima i zatvorima proveo dvadeset godina. Božo Kovačević priča kako je i zašto taj izopćenik i sumnjivac u svim sredinama u kojima je živio, čak i u logoru, do kraja ostao na braniku komunizma
Skup u znak sjećanja na Ivu Bićanića Ideje.hr organiziraju u suradnji sa skupinom njegovih bivših studenata i suradnika koji su istaknuli inicijative o organiziranom nastavku njegova rada. Željko Ivanković, kao najavu svog priloga tom skupu, u ovom osvrtu na njihovu desetljetnu suradnju, nastoji im ukazati da su moralna načela, moralni izbori i odluke snažno obilježili ne samo Bićanićevo javno djelovanje, nego i njegov nazor na ekonomska zbivanja i - posebno - njegov pristup ekonomskoj znanosti