s
f i y S

Ogledi

Imovina kojoj se više vjeruje nego što se o njoj želi znati – sigurna imovina?! A potražnja raste.
Zemlja koju pokreće kulturna politika. Prisutnost žena u politici drugdje nezamisliva. Izvještaj Snježane Banović iz Finske

30. siječnja 2020. / čita se 24 minute

Snježana Banović

finska

Zemlja koju pokreće kulturna politika. Prisutnost žena u politici drugdje nezamisliva. Izvještaj Snježane Banović iz Finske

Iako smo lišeni čarolije Arktičkoga kruga, polarne noći i Aurore Borealis, iako ne možemo zamisliti ni približno važnost utjecaja žena u politici niti pojmiti neophodnost smještanja kulture, znanosti i obrazovanja u središte društva, od Finaca bismo mogli puno toga naučiti, naročito kad se govori o kulturi i ljubavi prema umjetnosti i obrazovanju koja ujedinjuje i - kako to mnogi ovdje vole reći - pomlađuje i usrećuje

Imovina kojoj se više vjeruje nego što se o njoj želi znati – sigurna imovina?! A potražnja raste.

10. siječnja 2020.

Karlo Vujeva

rasprave

Imovina kojoj se više vjeruje nego što se o njoj želi znati – sigurna imovina?! A potražnja raste.

Posljedice Velike recesije još su s nama, ako ni zbog čega drugoga ono zbog neprestanog očekivanja nove krize. Sudionici tržišta se ponašaju s time u skladu, igraju na imovinu kojoj vjeruju a ne žele ispitivati njezinu rizičnost. Očito, nije riječ samo o tome kakva su vremena i kakva su tržišta nego kakva je percepcija o njima i kako se prema njima odnose tržišni sudionici. Zanimljiv članak Karla Vujeve

USTAVNOST I ZAOSTALOST: Nemogućnost društvene promjene u Hrvatskoj uslijed pravnih zapreka ustavnosti

9. siječnja 2020. / čita se 4 minute

Ivan Padjen

RASPRAVE

USTAVNOST I ZAOSTALOST: Nemogućnost društvene promjene u Hrvatskoj uslijed pravnih zapreka ustavnosti

Postoje li pravne zapreke ustavnosti, tj. pravnom ograničavanju državne vlasti, koje onemogućavaju društvenu promjenu i time trajno održavaju Hrvatsku jednom od najzaostalijih država Europske unije i čitave Europe, pita se profesor Ivan Padjen, na početku rasprave čija je skraćena inačica izložena kao pozvano priopćenje "Ograničenje državnih vlasti ustavom (konstitucionalizam)" na 11. Kongresu studenata prava u listopadu 2019. Ljubaznošću profesora Padjena Ideje.hr ovdje objavljuju sažetak, a na poveznici na kraju članka i cjelovitu verziju rasprave.

Desetljeća ideoloških transformacija. Prešućeni trijumf nacionalizma

30. prosinca 2019.

Božo Kovačević

Povijest i sadašnjost

Desetljeća ideoloških transformacija. Prešućeni trijumf nacionalizma

Godine 2019. obilježena je 30. obljetnica pada Berlinskog zida. Božo Kovačević u izvanrednom pregledu prati transformaciju razmišljanja o efektima tog događaja nakon 10, 20, i 30 godina, zatim raspravlja o ideološkim pomacima te napokon donosi svoje sjećanje na osnivanje HSLS-a i donošenje odluke o višestranačkim izborima, koje smo već objavili kad smo i najavili ovaj pregled, prebogat temama i dilemama koje su zaokupljale pažnju javnosti proteklih desetljeća

Instituti bez vizije, sveučilišta bez rješenja. Izvrsnost između kolaboracije i kompeticije. Plaće.

6. prosinca 2019. / čita se 9 minuta

Petar Pervan i Tvrtko Smital

Izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (2)

Instituti bez vizije, sveučilišta bez rješenja. Izvrsnost između kolaboracije i kompeticije. Plaće.

U drugom članaku svoje rasprave o Nacrtu izmjena Zakona o znanosti i visokom obrazovanju Petar Pervan i Tvrtko Smital propituju predložena rješenja o Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju, zatim pitanja organizacije i autonomije sveučilišta i javnih instituta te vrednovanja ustanova i znanstvenog rada

Sto inačica novog Zakona. Hibridni sustav napredovanja. Ukidanje matičnih odbora, odgovornost institucija

4. prosinca 2019. / čita se 13 minuta

Petar Pervan i Tvrtko Smital

Izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju

Sto inačica novog Zakona. Hibridni sustav napredovanja. Ukidanje matičnih odbora, odgovornost institucija

I ova administracija, kao i mnoge prije, poduzima značajne promjene u upravljanju sustavom znanosti i visokog obrazovanja bez javno obznanjenih politika (policy) koje bi jasno ukazale na ciljeve promjena te instrumente koji bi ih trebali poduprijeti, pišu Petar Pervan i Tvrtko Smital u analizi Nacrta promjena Zakona o znanosti i visokom obrazovanju koje državni tajnik Tomo Antičić predstavlja institucijama. U prvom od dva članka koje će objaviti Ideje.hr, fokusiraju se na predložene promjene u sustavu napredovanja i ukidanje matičnih odbora i izbora u znanstvena zvanja

Ogroman značaj relativnih plaća za pojedinca, društvo i ekonomiju. Zašto izazivaju javne sukobe?

26. studenoga 2019. / čita se 5 minuta

Ivo Bićanić

Zbivanja i pojmovi

Ogroman značaj relativnih plaća za pojedinca, društvo i ekonomiju. Zašto izazivaju javne sukobe?

Sistem relativnih plaća prevažan je za normalno funkcioniranje gospodarstva. Utječe na rast, iseljavanje, lojalnost, motivaciju. Krivo postavljeni sistem ima ozbiljne posljedice na efikasnost i vodi u lošu ravnotežu u kratkom, srednjem i dugom roku, objašnjava Ivo Bićanić koncepte koji pomažu razumijevanju aktualnih zbivanja. Zašto se plaće u javnom sektoru određuju izvan tržišta, ali s jednim okom okrenutim prema tržištu, a kad izbija sukob?

Rat sjećanja. Zaboravljene premise

9. studenoga 2019. / čita se 2 minute

Zvonimir Šikić

zabilješka

Rat sjećanja. Zaboravljene premise

Pobornici kapitalizma s pravom će reći da „vjera u slobodno tržište i privatno vlasništvo ne vodi nužno do ropstva i istrebljenja domorodaca“. No, jednako tako „vjera u redistributivne politike i društveno vlasništvo ne vodi nužno do gulaga“, analizira Zvonimir Šikić stalne rasprave između zagovornika dvaju sustava

Plaće – je li napokon došlo vrijeme za ozbiljan rast? Branimir Štrukelj, lider slovenskog i europskog sindikata

22. rujna 2019. / čita se 4 minute

Ideje.hr

NAJAVA RASPRAVE

Plaće – je li napokon došlo vrijeme za ozbiljan rast? Branimir Štrukelj, lider slovenskog i europskog sindikata

U ponedjeljak, 23. rujna u 12 sati, u prostorijama Sindikata znanosti u Zagrebu, Florijana Andrašeca 18a/I održat će se rasprava o plaćama, u Hrvatskoj i drugim zemljama. Uvodno će sudionicima rasprave i publici svoja iskustva prenijeti vodeći europski i slovenski sindikalni dužnosnik Branimir Štrukelj. U panel raspravi nakon izlaganja sudjelovat će čelnici sindikata srednjih škola te znanosti i visokog obrazovanja Branimir Mihalinec i Igor Radeka, kao i analitičari Željko Lovrinčević i Dragan Bagić

Šonje u polemici s Rohatinskim: “Odgovornost je eteričan koncept”. Čemu služi neovisnost ako nema moći?

3. kolovoza 2019. / čita se 14 minuta

Željko Ivanković

demokracija i eksperti (6)

Šonje u polemici s Rohatinskim: “Odgovornost je eteričan koncept”. Čemu služi neovisnost ako nema moći?

Glavna je Šonjina teza da centralni bankari nemaju moć. Na njoj se temelji i odricanje od odgovornosti: ako nema moći, nema ni odgovornosti. Međutim, svaka centralna banka ima moć pa tako i Hrvatska narodna banka. Šonje brka (ne)moć i neizvjesnost ishoda. Da nema moć, sva rasprava o neovisnosti bila bi besmislena.

Rasprava sa Šošićem, nastavak. Nejednakost, neovisnost, odgovornost. Transformacija prirode HNB-a

30. srpnja 2019. / čita se 14 minuta

Željko Ivanković

demokracija i eksperti (5)

Rasprava sa Šošićem, nastavak. Nejednakost, neovisnost, odgovornost. Transformacija prirode HNB-a

Vedran Šošić ističe da njegov članak "nije rasprava o velikim temama koje će oblikovati 'teoriju i praksu' središnjeg bankarstva u narednim desetljećima i poziciju središnjih banaka u demokratskim društvima“. To je, naravno, nemoguće. Pokušat ću, piše Željko Ivanković, pokazati da iz Šošićeva članka, unatoč njegovoj fokusiranosti na uspješnost HNB-a,  ipak izviruju i „velika“ pitanja odgovornosti, neovisnosti i pozicije centralnih banaka u demokratskom poretku

Da su socijalističke nepravde besprijekorno ispravljene, bi li u novom poretku bilo nepravde?

30. srpnja 2019. / čita se 17 minuta

Zoran Pokrovac

Pravo, pravda i tranzicijska (ne)pravda (2)

Da su socijalističke nepravde besprijekorno ispravljene, bi li u novom poretku bilo nepravde?

Kao da su izborom kapitalizma i tržišne privrede sva pitanja pravednosti riješena, stranke su se o tome gotovo sramile govoriti, pravne znanosti to nije puno interesiralo, filozofija se okrenula tzv. bioetici, sociologija marginalcima, a crkve povratu svoje imovine, piše Zoran Pokrovac u zaključnom dijelu članka u kojem ispituje izostanak iole ozbiljnije javne rasprave o pravednosti tranzicije

Neovisnost i demokratska odgovornost centralnih banaka. Rasprava sa Šošićem, nastavak. Šonje vs Rohatinski

29. srpnja 2019. / čita se 13 minuta

Željko Ivanković

demokracija i eksperti (4)

Neovisnost i demokratska odgovornost centralnih banaka. Rasprava sa Šošićem, nastavak. Šonje vs Rohatinski

Velika je recesija izazvala raspravu o centralnom bankarstvu, instituciji koja bitno obilježava ekonomiju i politiku posljednjih stotinu godina. Jedno krilo rasprave ide za propitivanjem tehnologija i oruđa koje su centralne banke koristile i koriste, ili nisu a trebale su. John H. Wood u knjizi koja se ovdje predstavlja međutim raspravlja o političkoj poziciji centralnih banaka i zaključuje da su ideologijom neovisnosti izuzete od demokratske odgovornosti radi servisiranja političara i financijskog sektora. Njegova analiza prigodan je okvir za odgovor Vedranu Šošiću, u nastavku ovog članka, i komentirani prikaz rasprave Velimira Šonje sa Željkom Rohatinski u drugom nastavku

Dunkirk Christophera Nolana film neoliberalne katastrofe (3). There is no alternative!

16. srpnja 2019. / čita se 20 minuta

Dejan Kršić

Esej

Dunkirk Christophera Nolana film neoliberalne katastrofe (3). There is no alternative!

Kulturni proizvodi poput Dunkirka, piše Dejan Kršić u trećem, posljednjem nastavku eseja o Nolanovom filmu, predstavljaju oblik perceptivnog navikavanja i emocionalnog uvježbavanja publike na stanje kontinuiranog ni rata ni mira, trajnog izvanrednog stanja, u kojem se samo jedni “broje”, a drugi su “neubrojivi”, strukturno isključeni višak i kolateralne žrtve.

Sramota, sila, prinuda. Pravna dimenzija profesionalne etike? Zašto je znanost izdvojena?

16. srpnja 2019. / čita se 22 minute

Karlo Vajdić

rasprava pravo i etika, izlaganja Puhovskog i Padjena

Sramota, sila, prinuda. Pravna dimenzija profesionalne etike? Zašto je znanost izdvojena?

Naslovna slika prikazuje Daniela Defoea, koji je nakon što je anonimno objavio pamflet The Shortest Way with the Dissenters, optužen da je njime uvrijedio Anglikansku crkvu i osuđen na javno sramoćenje u kladama. Čini se primjerenom ilustracijom rasprave o pravu i etici koju su Ideje.hr organizirale zajedno sa Nezavisnim sindikatom znanosti, a u kojoj su uvodna izlaganja dali profesori Žarko Puhovski i Ivan Padjen. Obojica su uvodno govorili o odnosu prava i moralnih normi, a specifično o situaciji sudaca i odvjetnika s obzirom na moralne norme; potom su analizirali dosege profesionalne etike, to jest uloge etičkih povjerenstava, a na kraju postavili pitanje o specijalnoj etičkoj/moralnoj poziciji znanosti. Podsjećamo da je Puhovski svoje izlaganje najavio tezom: Svako je etičko povjerenstvo kompetentno za prosuđivanje bilo kojega suda, nijedan sud nije ovlašten za suđenje bilo kojem etičkom povjerenstvu. Padjen je u najavi istaknuo: Profesionalna etika – naročito strukovna, znanstvena i sveučilišna – metastazirala je u etizaciju gotovo svih djelatnosti. Ovdje su sinopsisi njihovih izlaganja te na kraju poveznica na snimku cijele rasprave.

Dunkirk Christophera Nolana film neoliberalne katastrofe (2). Život u postljudskom dobu. Tri klase

16. srpnja 2019. / čita se 17 minuta

Dejan Kršić

esej

Dunkirk Christophera Nolana film neoliberalne katastrofe (2). Život u postljudskom dobu. Tri klase

U drugom dijelu eseja Dejan Kršić analizira paralelizam sudbina običnih vojnika u filmu Dunkirk i današnje sudbine radničke klase, vlasnik brodice simbolizira današnju srednju klasu, a pilot tehnokratsku elitu. I vrijeme im teče različitim brzinama. Odnosi među pojedincima i način komunikacije u filmu analogni su ideologiji i stvarnosti doba koje su od čovjeka preuzele korporacije i tehnologija

Dunkirk Christophera Nolana (1): film neoliberalne katastrofe koji definira epohu Brexita

15. srpnja 2019. / čita se 21 minutu

Dejan Kršić

esej

Dunkirk Christophera Nolana (1): film neoliberalne katastrofe koji definira epohu Brexita

Ne smatram da je Nolan svoju konstrukciju svjesno izgradio kao neku alegoriju aktualnog društvenog stanja i suvremenog poretka, ali kroz umjetničke radove, posebno proizvode industrije filmske umjetnosti koji su rezultat kolektivnog autorstva nužno probija “političko nesvjesno”, dominantna logika vremena i društva, piše Dejan Kršić u prvom od tri nastavka eseja o Dunkirku

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 8
  6. 9
  7. 10
  8. 11
  9. 12
  10. 13
  11. 14
  12. 15