s
f i y S

Ogledi

Škare razdora Hrvatsku bi tek mogle zasjeći. Psihologija i politika pandemijskih podjela. Društvene mreže.
Gdje smo mi kad slušamo (glazbu)? Značaj ritma. Uho kao skriveni prozor u subjektivitet.

3. prosinca 2021. / čita se 11 minuta

Josip Luković

Osvrt

Gdje smo mi kad slušamo (glazbu)? Značaj ritma. Uho kao skriveni prozor u subjektivitet.

Slijedom knjige Veita Erlmanna Reason and Resonance: A History of Modern Aurality, Josip Luković nastoji približiti cijeli niz problema koji se pojavljuju kad se počne razmišljati o zvuku kao fizikalnom fenomenu, uhu kao osjetilu, o rezonanci i ulozi ritma u percepciji i sintezi glazbe u umu, što je sve jedna zapostavljena povijest istraživanja, ljudske kulture, 'duše' i subjektiviteta

Škare razdora Hrvatsku bi tek mogle zasjeći. Psihologija i politika pandemijskih podjela. Društvene mreže.

21. studenoga 2021. / čita se 12 minuta

Goran Mihelčić

socijalna psihologija

Škare razdora Hrvatsku bi tek mogle zasjeći. Psihologija i politika pandemijskih podjela. Društvene mreže.

Sasvim je sigurno da će dio ljudi koji prosvjeduju i opiru se mjerama popustiti ako uoče da je društveni konsenzus na strani cijepljenja, a ne njih, no ostat će i onih koji će ustrajati na svojim uvjerenjima jer spadaju u ljude kojima je vrlo važno njihovo shvaćanje što je društveno pravedno, završava Goran Mihelčić članak u kojem prikazuje niz socio-psiholoških istraživanja o polarizacijama u odnosu prema cijepljenju. Uvjerljivost, konzistentnost i povjerenje u institucije je ključna

Tajvan, burna povijest i napeta budućnost. Zašto je toliko važan i Kini i Sjedinjenim Državama

19. studenoga 2021. / čita se 21 minutu

Branimir Vidmarović

Međunarodna politika

Tajvan, burna povijest i napeta budućnost. Zašto je toliko važan i Kini i Sjedinjenim Državama

Narodna Republika Kina ne može si priuštiti gubitak Tajvana iz unutarnjih razloga. Gubitak otoka za SAD bi značio katastrofalni gubitak autoriteta i faktičko protjerivanje iz regije. Kolaps proizvodnje na Tajvanu bio bi veliki udarac za cijeli svijet, piše Branimir Vidmarović u članku u kojem opisuje burnu povijest otoka, od vremena kad je bio dio Japana, preko teškog razdoblja Kuomintanga, eksplozivnog ekonomskog razvitka i postupnog uvođenja demokracije

Multikulturalizam. Razumna pravila za uređenje odnosa kulturnih i religijskih manjina i većine. Mogućnost izbora

11. studenoga 2021. / čita se 17 minuta

Jeremy Shearmur

rasprave

Multikulturalizam. Razumna pravila za uređenje odnosa kulturnih i religijskih manjina i većine. Mogućnost izbora

Multikulturalizam je nešto što se zajednici treba na pozitivan način nametnuti, piše Jeremy Shearmur u drugom članku o socijalnoj diverzifikaciji u kojem na primjeru nekolicine religijskih zajednica i rješenja za neke od problema multikulturnih sredina iznosi svoje prijedloge: Možemo reći većini da je facto znatan broj zemalja multikulturalan. Manjinama možemo kazati: prihvaćanje osnovnih pravila cijena je koju plaćate drugima za slobode koje sami želite uživati

Varijacije na temu tržišta rada: SAD; Kina, EU. Ciklusi, kompleksni sustavi, institucionalni razvoj.

22. listopada 2021.

Ideje.hr

Klub Batina

Varijacije na temu tržišta rada: SAD; Kina, EU. Ciklusi, kompleksni sustavi, institucionalni razvoj.

Knjigu Josipa Lučeva, redovitog autora na stranici Ideje.hr, koju je pod naslovom Systemic Cycle and Institutional Change: Labour Markets in the USA, Germany and China objavio Palgrave Macmillan, predstavili su u Klubu Batina slovenski ekonomist Bogomir Kovač i profesor na FPZG Zdravko Petak. U razgovoru su još sudjelovali profesor FPZG Zoran Kurelić i moderator Željko Ivanković. Link na cjeloviti razgovor dostupan je u nastavku.

Kakve veze (ako ikakve) imaju matematika i stvarnost. Od neba preko Zemlje do skupova.

23. rujna 2021. / čita se 20 minuta

Zvonimir Šikić

rasprave

Kakve veze (ako ikakve) imaju matematika i stvarnost. Od neba preko Zemlje do skupova.

Milenijima je status matematike među znanostima a i sama njezina priroda predmet diskusija i suprotstavljenih shvaćanja. Zvonimir Šikić počinje od Antike, opisuje odnos matematike i prirodnih znanosti u osvit Novog vijeka, a završava ulogom teorije skupova kako u opisu njezine 'ontološke pozicije' tako i rigoroznosti kao temeljne osobine matematike (bez obzira na sve)

Kakve su šanse dvopismenog mozga? Četiri knjige o digitalnom dobu i čitanju.

10. rujna 2021. / čita se 15 minuta

Marija Ott Franolić

rasprave

Kakve su šanse dvopismenog mozga? Četiri knjige o digitalnom dobu i čitanju.

Manfred Spitzer u svojim knjigama o čitanju i razmišljanju, iako je umnogome u pravu, u digitalnom dobu vidi gotovo isključivo negativne strane, piše Marija Ott Franolić. S druge strane Faktologija vidi da je svijet sve bolje mjesto, a negativni pogled pripisuje instinktima koji ne prate razvoj. Napokon, Maryanne Wolf u knjizi Čitatelju, vrati se kući, ima prijedlog kako spasiti dubinsko čitanje i dubinsko mišljenje.

Biološki korijeni morala. Zašto ljudi brinu i za druge a ne samo za sebe i svoje? Slobodna volja

7. rujna 2021. / čita se 26 minuta

Zvonimir Šikić

Esej

Biološki korijeni morala. Zašto ljudi brinu i za druge a ne samo za sebe i svoje? Slobodna volja

Majmuni prepoznaju nepravednost, ali samo prema sebi. Ne brinu da se bude pošten i prema drugima, kao ljudi. Procjena pravednosti, koja je usmjerena samo na sebe, vjerojatno je neovisna o mehanizmima brige, privrženosti i suradnje. Prijelaz od 'budi pošten prema meni' do 'budi pošten prema njemu' gotovo je sigurno povezan s proširenjem brige o sebi na brigu o drugima. To je tek jedan detalj iz dugog eseja Zvonimira Šikića u kojem se bavi biologijom, moralom, dušom i tijelom i slobodom