s
f i y S

Ogledi

Tajna razvoja. Slične zemlje različiti ekonomski ishodi.
Koliko je hrvatski kapitalizam postsocijalistički a koliko mediteranski? Posebni slučajevi

24. srpnja 2021. / čita se 16 minuta

Josip Lučev

institucionalizam (4)

Koliko je hrvatski kapitalizam postsocijalistički a koliko mediteranski? Posebni slučajevi

U četvrtom članku o institucionalnim obilježjima kapitalizma Josip Lučev analizira mediteranske, postsocijalističke i latinskoameričke zemlje. Neki zaključci su neočekivani, npr. o baltičkim zemljama koje često slove kao 'neoliberalne', no puno je važnije da tradicionalna dihotomija kapitalizam-socijalizam, koja u domaćem ne samo popularnom nego i akademskom diskursu još muti vodu, ni izbliza ne opisuje karakteristike suvremenih gospodarstava, čak ni kad se promatraju bazični pokazatelji kao što su sindikalna gustoća i pokrivenost zaposlenih kolektivnim ugovorima

Tajna razvoja. Slične zemlje različiti ekonomski ishodi.

30. lipnja 2021. / čita se 8 minuta

Stevo Đurašković

reakcije

Tajna razvoja. Slične zemlje različiti ekonomski ishodi.

Stevo Đurašković podsjeća na parove zemalja: Irska - Finska; Mađarska - Poljska; Češka - Hrvatska, koje imaju nešto zajedničko, ali svejedno su sasvim različite. Irska i Finska uspijevaju različitim industrijskim politikama, Poljska i Mađarska su obje iliberalne, ali prva raste a druga zaostaje. Hrvatska i Češka imaju visoku korupciju, ali Češka napreduje a Hrvatska sve sporije.

Onome tko ima vrt i knjižnicu ništa ne može nedostajati

11. lipnja 2021. / čita se 12 minuta

Richard Swartz

esej

Onome tko ima vrt i knjižnicu ništa ne može nedostajati

Više od dvije trećine mojih knjiga nisam pročitao, piše Richard Swartz. Knjižnica nije zbirka pročitanih knjiga, nego vizija ili san koji se materijalizirao, ispunjen opominjućim, tužnim prisjećanjima na ono iz čega ništa nije nastalo ili pak pun obećanja onog čemu ćemo se sutradan s velikom strašću posvetiti

Tko je prošao bolje? Tržišta rada u pandemijskoj krizi i Velikoj recesiji u razvijenim koordiniranim i liberalnim ekonomijama

9. lipnja 2021. / čita se 14 minuta

Josip Lučev

institucionalizam (3)

Tko je prošao bolje? Tržišta rada u pandemijskoj krizi i Velikoj recesiji u razvijenim koordiniranim i liberalnim ekonomijama

Koordinirane (CME) i liberalne (LME) razvijene ekonomije u Velikoj recesiji i pandemijskoj krizi prolaze dovoljno različito da se podjela potvrđuje. Josip Lučev analizirao je u kojoj je Nordijskoj zemlji bio najveći pad ekonomije i rast nezaposlenosti, kako su se s krizama suočavali Australija i Novi Zeland, a ne samo vodeća gospodarstva, SAD i Njemačka

Grad kojim upravlja korporacija a ne javna tijela. Stanovnici nisu građani nego su kupci. Što je pošlo po zlu

26. svibnja 2021. / čita se 17 minuta

Jeremy Shearmur

Ekonomska utopija

Grad kojim upravlja korporacija a ne javna tijela. Stanovnici nisu građani nego su kupci. Što je pošlo po zlu

Amerikancima nije neobično da im nuklearnom elektranom 'upravlja Mickey Mouse', opisuje Jeremy Shearmur gradić Celebration na Floridi, nastao prema ideji Walta Disneya o eksperimentalnom prototipu zajednice budućnosti, koju grade stručnjaci a njome upravlja tvrtka. Jedno je vrijeme sve bilo idilično, a onda su izbili problemi, posebno kad je Disney prodao nekretnine investicijskom fondu. Zašto?

Darwin nije socijalni darvinist. Kako dobrota uopće nastaje i kako opstaje. Uloga zajednice

2. svibnja 2021. / čita se 31 minutu

Zvonimir Šikić

RASPRAVE

Darwin nije socijalni darvinist. Kako dobrota uopće nastaje i kako opstaje. Uloga zajednice

Nijedna druga teorija ne može objasniti naš intuitivni osjećaj za dobro i zlo, našu neobičnu kombinaciju moralne snage i moralne slabosti, našu čestitost i našu pokvarenost, našu revnost u nadgledanju i kažnjavanju tuđih prijestupa, lakoću s kojom vrline nalazimo u 'nama', a mane u 'njima', objašnjava Zvonimir Šikić kako je evolucija, na razini grupe a ne individue, proizvela moralni osjećaj. Nažalost, ovaj evoluirani moral katkada sprečava ona poboljšanja koja bi mogla promicati opće blagostanje, dodaje. Ali, postoje naznake da su i u sferi morala mogući pomaci

Postmoderna politika: Kad netko spomene ljudsko pravo želi prekinuti razgovor. Vrline nemaju uvijek dobre socijalne posljedice.

31. ožujka 2021. / čita se 16 minuta

Jeremy Shearmur

Filozofija politike

Postmoderna politika: Kad netko spomene ljudsko pravo želi prekinuti razgovor. Vrline nemaju uvijek dobre socijalne posljedice.

Čini mi se da su danas ideje o pravima napredovale nekom vrstom slobodnog plutanja, bez razmišljanja o njihovom sustavnom značenju, piše Jeremy Shearmur. Ne samo što nedostaje volje da se do kraja promisle u moralnom smislu nego se potpuno zanemaruje institucionalno, društveno i ekonomsko uređenje ako bi se takva prava realizirala.  Čini mi se da nedostaje – a to je karakteristika 'postmodernog' pristupa – čak i osnovni osjećaj da se radi o nečemu vrlo složenom, a ne o praznoj ploči na koju čovjek može utisnuti svoje moralne  preferencije kako želi.

Treba li cenzurirati teorije zavjere? Što sa socijalnim mrežama koje ih šire

9. ožujka 2021. / čita se 17 minuta

Jeremy Shearmur

teorije zavjere

Treba li cenzurirati teorije zavjere? Što sa socijalnim mrežama koje ih šire

U utorak 16. ožujka od 15:00 Ideje.hr organiziraju razgovor o teorijama zavjere u kojem će uz autora ovog članka Jeremyja Shearmura uvodno govoriti Nebojša Blanuša i Žarko Puhovski. Shearmur problemu pristupa popperijanski, iz kuta stjecanja znanja. Na kraju članka zaključuje da ni današnji način znanstvenog rada nije adekvatan. Za sudjelovanje ili praćenje razgovora putem Zoom aplikacije molimo javite se na ideje@ideje.hr. Razgovor će biti izravno prenošen i kasnije dostupan kao video na youtube kanalu Sindikata znanosti

Antiznanost: zašto znanost sama nije (nikada bila) dovoljna?

18. veljače 2021. / čita se 21 minutu

Boris Kožnjak

esej

Antiznanost: zašto znanost sama nije (nikada bila) dovoljna?

Antiznanstveni sentiment nije nikakva aberacija u stalnom povijesnom znanstvenom napretku, nego njegov sastavni dio, dijelom je posljedica nedostatnosti same znanosti, a također i posljedica njezine zloupotrebe, piše Boris Kožnjak. Radi se o historijskoj dijalektici znanosti i antiznanosti koje su obje u opasnosti od radikalizacije i iskrivljenja

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 16
  6. 17
  7. 18
  8. 19
  9. 20
  10. 21
  11. 22
  12. ...
  13. 29