Predavanje: Snježana Prijić-Samaržija
U povodu objave knjige Democracy and Truth. The conflict between political and epistemic virtues, u izdanju Mimesis International, autorica Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci i redovita profesorica na Filozofskom fakultetu, održat će u Zagrebu na Fakultetu političkih znanosti (dvorana A) 16. siječnja od 10:30 sati predavanje pod naslovom Demokracija i istina.
U povodu objave knjige Democracy and Truth. The conflict between political and epistemic virtues, u izdanju Mimesis International, autorica Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci i redovita profesorica na Filozofskom fakultetu, održat će u Zagrebu na Fakultetu političkih znanosti (dvorana A) 16. siječnja od 10:30 sati predavanje pod naslovom Demokracija i istina.
Knjiga Democracy and Truth, Snježane Prijić-Samaržija, rektorice Sveučilišta u Rijeci, bavi se recentnom raspravom u području socijalne epistemologije o konfliktu epistemoloških i demokratskih vrijednosti.
S jedne se strane pretpostavlja da se demokracija mora potvrditi racionalnim, opravdanim i odlukama utemeljenim na podatcima i istini. S druge su strane oni koji smatraju da se demokracija ne legitimira racionalnim odlučivanjem i drugim epistemološkim kvalitetama nego etičkim vrijednostima, na primjer ravnopravnošću u odlučivanju.
Autorica zagovara takozvanu hibridnu poziciju, koju posebno analizira na ulozi eksperata u procesu demokratskog odlučivanja.
Predavanje pod naslovom Demokracija i istina, dr. sc. Prijić-Samaržija održat će na Fakultetu političkih znanosti (dvorana A) u Zagrebu 16. siječnja od 10:30 sati .
12. studenoga 2026.
Intervju Udo Bullmann
Svijet bez „velikog brata“ i bez zajedničkih pravila: gdje je u njemu Europska unija? U razgovoru iz Strasbourga o tome govori Udo Bullmann, njemački zastupnik u Europskom parlamentu (SPD) i voditelj delegacije za odnose s Južnom Afrikom.
11. studenoga 2026. / čita se 9 minuta
USTAVNO PRAVO
Koliko je važan nikad dovršen posao definiranja smisla političkog djelovanja pomoću ustavnih vrijednosti, na aktualnim primjerima pojašnjava Matija Miloš.
11. studenoga 2026. / čita se 16 minuta
kazalište
Krleža i Brecht imaju više dodirnih točaka nego što je hrvatska kritika dosad uvidjela. Povodom ljubljanskog simpozija naslovljenog „Brechtova misao nekad i sad” Lada Čale Feldman razmatra zašto je Krleža svog njemačkog suvremenika proglasio „nezanimljivim” i što se događa kad Krležine drame danas prođu kroz Brechtovu prizmu.