Nova slovenska vlada bit će ideološki najdesnija u povijesti zemlje. Možemo očekivati mjere u korist krupnog kapitala, rezove u javnom sektoru i jačanje privatnog zdravstva. Njezina prva meta bit će nevladine organizacije koje su bile i prve u pobuni protiv treće Janšine vlade.
- Naslovna fotografija: Janez Janša i Robert Golob. (Slavko Midzor, Ziga Zivulovic jr / PIXSELL)
- Autor je urednik i novinar na portalu necenzuirano.si.
U nedjelju navečer, 22. ožujka, raspoloženje u taboru stranke Gibanje Svoboda, koja je vladala Slovenijom posljednje četiri godine, bilo je na vrhuncu. Njezin predsjednik Robert Golob postao je prvi političar nakon Janeza Drnovšeka koji je pobijedio na parlamentarnim izborima dva puta uzastopno. „Glasali ste za demokraciju. Svi zaslužujemo budućnost. Učinit ćemo sve da budućnost bude bolja za sve građane“, najavio je Golob. Bila je to večer kada se činilo da su SDS i njegov vođa Janez Janša, koji je više od tri godine vodio u anketama javnog mnijenja, pretrpjeli možda i najveći politički poraz ikad. Samo nekoliko dana ranije otkriveno je da se izraelska paraobavještajna agencija Crna kocka, poznata i kao „privatni Mossad“, miješala u slovenske izbore.
O čemu se radilo? Operativci Crne kocke objavili su videoisječke bivših ministara, odvjetnika i direktora na internetskoj stranici registriranoj na Islandu, koji su trebali dokazati – kako je SDS rekao – koliko je duboko korumpirana Golobova Slovenija. No, te su se snimke prestale pojavljivati nakon što je postalo jasno da se Janša sastajao s glavnim savjetnikom tvrtke Crna kocka Giorom Eilandom, umirovljenim izraelskim generalom. Golob je iskoristio politički trenutak, optužio je Janšu za veleizdaju i nekoliko dana prije izbora prešao je u vodstvo, koje je zadržao do izborne nedjelje.
Danas, dobra dva mjeseca kasnije, sve je drugačije. Golob provodi posljednje dane u vladinim uredima, a SDS i Janez Janša dolaze na vlast – četvrti put u posljednje 22 godine. Što se dogodilo u ova dva mjeseca? Mnogo prekršenih obećanja i dogovora koji su se prije izbora činili nemogućima. Ali idemo redom.
Birači su im rekli: „Dogovorite se“
Posljednji parlamentarni izbori u Sloveniji bili su najnapetiji u ovom stoljeću. Gibanje Svoboda (GS) u finišu je preteklo SDS za tek 10.000 glasova. Da bismo to stavili u perspektivu: to je otprilike broj stanovnika prosječne slovenske općine. U parlament je ušlo sedam stranaka: po tri s ljevice i desnice, i Resni.ca. Ova stranka je populistička i antisistemska, a predvodi je Zoran Stevanović koji ne krije simpatije prema Vladimiru Putinu i Aleksandru Vučiću. Na prvi pogled bilo je jasno da su birači svojim odabranicima otežali postizborne dogovore najviše što su mogli. Tri desne stranke (SDS, Nova Slovenija, Demokrati) dobile su ukupno 43 zastupnika, dok su tri lijeve stranke (GS, Socijaldemokrati, Levica) dobile 40. Nijedna grupa sama nije imala 46 glasova koji bi osigurali većinu u parlamentu i time nesmetan izbor premijera. Na stolu su bile dvije opcije. Prva je bila Golobova nova vlada u kombinaciji 2+2, sastavljena od dvije stranke s lijeve i desne strane: GS, SD, NSi i Demokrati. Ovu su opciju glasno podržavali i za nju lobirali u danima nakon izbora gospodarstvenici i predstavnici kapitala, koji su željeli politički uravnoteženu vladu bez stranke Levica i bez Janše. To bi vjerojatno bilo i u duhu poruke birača, koja bi se u razdoblju najveće političke polarizacije u povijesti Slovenije mogla interpretirati kao: „Lijeva i desna, dogovorite se!“
Krugovi, križići i točke na glasačkim listićima
Druga mogućnost bila je da Resni.ca dobije ključeve za sastavljanje nove vladine koalicije. Ali i tu se pojavio problem već viđen i u Hrvatskoj: s kim bi se Stevanović mogao dogovoriti ako je tijekom cijele kampanje naglašavao da je borac protiv „lijevo-desnog režima“ koji vlada Slovenijom i ponavljao da ga ne zanima sudjelovanje u vladama koje vode Janša ili Golob? Štoviše, da nikada neće surađivati sa SDS-om, Stevanović je dokazao potpisanom izjavom koju je ovjerio još 2021. nakon što ga je policija pritvorila kao vođu anticovid-prosvjeda tijekom Janšine treće vlade.
No, ubrzo je postalo jasno da je Stevanovićeva izjava samo mrtvo slovo na papiru, a on sam je u dosluhu sa strankom protiv koje je vodio narodni ustanak 2021. To je bilo očito već 10. travnja, kada je vođa Resni.ce glasovima desničarskih stranaka uspio postati predsjednik parlamenta, druga osoba u državi nakon predsjednice Republike Nataše Pirc Musar. Izabran je na vrlo neobičan način. U Sloveniji se predsjednik parlamenta bira tajno, no glasački listići koje su u kutiju ubacili zastupnici NSi-ja, Demokrata i Resni.ce bili su označeni kako bi se moglo provjeriti poštuje li se tajni dogovor: neki krugovima, drugi točkama, a treći križićima. Novi partneri još tada nisu pretjerano vjerovali jedni drugima, no ubrzo je postalo jasno da se Resni.ca obvezala potpisati Janšinu kandidaturu za premijera u zamjenu za Stevanovićev izbor. Pozor, još uvijek razgovaramo o istoj onoj Resni.ci koja se obvezala da nikada neće surađivati sa SDS-om.
Svi su rekli da neće ići s Janšom. Sad su s njim.
Na kraju je Janša kao premijer dobio glasove 51 zastupnika. Uz SDS, NSi, Demokrate, Resni.cu i predstavnike mađarske i talijanske manjine, na tajnom glasovanju podržao ga je čak i netko iz bloka GS-SD-Levica. Pobjeda Janeza Janše bila je potpuna. Dok se tjednima nagađalo tko bi od zastupnika Demokrata mogao prebjeći u suprotstavljeni blok, na kraju je Janša „ukrao“ jedan glas svojim protivnicima. Usput, i vođa Demokrata Anže Logar također je nekoliko puta prije izbora najavio da „nećemo ići“ u vladu koju vodi Janša, jer je Janša „imao svoju šansu“. Sada će Logar, dugi niz godina jedan od vodećih članova SDS-a, voditi Ministarstvo gospodarstva u Janšinoj četvrtoj vladi.
Epilog ovog festivala prekršenih obećanja je vlada koja je službeno manjinska, čak i ako to zapravo nije. Sastoji se od ministara iz triju stranaka, a većinu u parlamentu osigurava Resni.ca. Ona se i dalje deklarira kao dio oporbe, iako ima predsjednika Državnog zbora. Vladajuća koalicija praktički je uvijek imala svoju osobu na toj poziciji. Istovremeno, Resni.ca je, zajedno sa SDS-om, predložila i osnivanje komisije za istragu afere Crna kocka u parlamentu. Naravno, ne istragu Izraelaca i njihovih slovenskih pomagača, već policije i Slovenske obavještajne službe (SOVA), koje pak istražuju Izraelce.
Najdesnija vlada u povijesti Slovenije
Kakva će biti nova Janšina vlada? Nakon razdoblja kada je njome vladala vjerojatno najljevija vlada u povijesti, Slovenija će se sada snažno kretati udesno. Nova vlada bit će izrazito ideološka i konfliktna, a njezini ključni ljudi već su „trumpovski“ u svojim javnim nastupima. Ne kriju da im je cilj izbrisati sve što je Golobova vlada ostavila iza sebe. Očekuju se rezovi u javnom sektoru, jačanje privatnog zdravstva, mjere u korist krupnog kapitala, ukidanje sadašnjeg sustava dugotrajne skrbi koji se plaća posebnim doprinosom, deregulacija sustava, posebno u području prostornog zakonodavstva, te napadi na nevladine organizacije, koje su bile glavni protivnici treće Janšine vlade.
Janša se okružio lojalistima u vladi u kojoj će SDS imati otprilike polovicu ministara. Poput Benjamina Netanyahua ili Viktora Orbana, imenovao je svog dugogodišnjeg odvjetnika Francija Matoza ministrom unutarnjih poslova. Novi ministar obrazovanja Borut Rončević, koji je vlasnik nekoliko privatnih fakulteta, najavljuje „ideološki neutralnu školu“. Novi ministar vanjskih poslova Tone Kajzer svojedobno je opozvan s pozicije slovenskog veleposlanika u Sjedinjenim Državama jer je fotografirao povjerljivu depešu i poslao ju Janši, koji ju je objavio.
Janšina vlada ne samo da najavljuje „revoluciju“: počela je s radom čak i prije nego što je formalno došla na vlast. Nova parlamentarna većina prošli je mjesec usvojila takozvani interventni razvojni zakon kojim želi jednim potezom smanjiti poreze za najbogatije Slovence i ukinuti ključne dijelove zdravstvene reforme Golobove vlade koja je ograničila rad liječnika iz javnih bolnica u privatnim klinikama. Tome se protive oporba i sindikati koji, bojeći se gubitka gotovo milijarde eura iz proračuna, zdravstvenog i mirovinskog fonda, prikupljaju potpise za referendum. Nakon 21 godine Janša je ponovno u rovovima sa starim neprijateljem. Godine 2005., u prvoj godini svoje prve vlade, upravo su sindikati uspjeli prosvjedima potkopati uvođenje jedinstvene porezne stope i drugih liberalnih ekonomskih mjera. Ako Ustavni sud dopusti održavanje referenduma, ove će jeseni, zajedno s lokalnim izborima, on činiti ključnu političku frontu. Pred Slovenijom su burni mjeseci, politički krajolik bit će još polariziraniji, ali jasno je da Janšina vlada čvrsto drži vlast.
