s
f i y S
Mala rasprava o pristojnosti i slobodi.

1. srpnja 2020. / čita se 2 minute

Ratko Bošković

brodogradnja i državna jamstva (3)

Mala rasprava o pristojnosti i slobodi.

Ideje.hr objavile su 20. lipnja članak Ratka Boškovića o Vladinim jamstvima za brodogradnju tvrtkama registriranim u poreznim oazama. Reakciju Brodosplita na taj članak objavili smo 26. lipnja u cijelosti, bez ijedne intervencije. Napokon, Ratko Bošković poslao nam je kratki osvrt koji je naslovio Otvoreno pismo kolegama novinarima i studentima novinarstva. U nastavku su i poveznice na prethodne članke

Mala rasprava o pristojnosti i slobodi.

Ideje.hr objavile su 20. lipnja članak Ratka Boškovića o Vladinim jamstvima za brodogradnju tvrtkama registriranim u poreznim oazama. Reakciju Brodosplita na taj članak objavili smo 26. lipnja u cijelosti, bez ijedne intervencije. Napokon, Ratko Bošković poslao nam je kratki osvrt koji je naslovio Otvoreno pismo kolegama novinarima i studentima novinarstva. U nastavku su i poveznice na prethodne članke

Ako u svojem tekstu, na radiju ili televiziji samo spomenete Tomislava Debeljaka, vlasnika Brodosplita, i njegove poslove, budite spremni da će vam on i njegov glasnogovornik Josip Jurišić uzvratiti najprimitivnijim uvredama, prijetnjama, klevetama i podmetanjima, a očekujte i muk institucija.

Analizirao sam ovih dana na portalu ideje.hr kako i zašto Vlada RH izdaje milijarde kuna jamstava poduzećima u poreznim oazama skrivenih vlasnika i direktora, nepoznate povijesti poslovanja i jamstvenog kapitala, pa tako i Brodosplitovim tvrtkama na Maršalovim otocima. Odmah sam od Debeljaka, s kojim sam inače imao samo profesionalne kontakte kad sam ga intervjuirao, na svoj privatni telefonski broj dobio ovu poruku (slika u prilogu):

„Eh Ratko moj tupavi. Da malo progooglaš ili pitaš čak i malog od palube pa će Ti reć da svaki brod u svijetu da bi bio registriran mora imat osnovanu svoju firmu…“ i tako dalje. I, na kraju:

„Jao Ratko moj tupavi, još jednom dirneš u nas potrudit ću se da ovo Tvoje neznanje i neprofesionalizam sazna cijela hrvatska i da postaneš ikona neprofesionalnih i tupavih novinara. I neizmjerno mi je drago da nisam pristao na ucjenu da pišeš knjigu o brodogradnji u zamjenu za pozitivne članke. Jer pozitivan članak a tupavog novinara je antireklama.“

U svojem tobožnjem demantiju mojega teksta na idejama.hr, u kojemu na deset stranica baš ništa ne demantira, Debeljakov portparol Josip Jurišić me naziva „Sratkom“ (sigurno misli da je duhovit), „nadrianalitičarem“, „zlonamjernim“, „koji objavljuje notorne neistine“. Piše da je moguće da je „OPG Palfi-Sinčić“ u ovo predizborno vrijeme želio po svaku cijenu izbjeći sam istupiti u javnosti sa svojim lažima Brodosplitu „pa su kao ‘naručitelji’ angažirali uvaženog stručnjaka, analitičara itd. da se potpiše na njihov sramotan uradak.“ Ja, naravno, ni privatno ni profesionalno s čelnicima stranke Živog zida nemam nikakve veze.

Na kraju i Jurišić piše: „E, da ne zaboravimo ponoviti, možda je gospodin Bošković ljut na Brodosplit zato što mu svojedobno nismo htjeli financirati izdavanje knjige“. Javno se ipak ne usudi napisati da „nisu pristali na ucjenu“.

Poštovani kolege novinari i studenti novinarstva, kad Tomislava Debeljaka samo spomenete kontekstu koji mu se ne dopadne, očekujte da će vas, kao i mene, optužiti da ste ga napali „jer on nije pristao na vašu ucjenu“. To je njegov modus operandi s novinarima. Ako ćete ga tužiti, pozovite me za svjedoka.

Što se tiče te „knjige“, kad smo se upoznali predložio sam g. Debeljaku da svoju originalnu ponudu državi za privatizaciju Brodosplita, s detaljnom analizom stanja i njegovom vizijom opstanka hrvatske brodogradnje, na oko 250 stranica, objavi kao knjigu, a ja mu u tome mogu tehnički pomoći. No on je naposljetku kupio Brodosplit s ni od kuda iskrslim aneksom ugovora koji nije sadržavao nikakve njegove obveze za gradnju brodova u Splitu pa je ideja o knjizi izgubila smisao. Na to mi je poslao mail (slika u prilogu):

„Mi na knjigu o restrukturiranju Brodosplita svakako idemo i jedino nam fali netko poput Vas, pa se svakako javite kada ćete imati volje i želje. Prijateljski pozdrav.“ Toliko o mojoj „ucjeni“. Taj svoj mail Debeljak sigurno i danas ima u u svojem poštanskom sandučiću, ali to ga svejedno ne sprečava da me uporno javno vrijeđa i kleveće.

Uvod u tehno-oligarhe (1): Peter Thiel – Antikrist!

25. kolovoza 2026. / čita se 25 minuta

Tehnologija i ideologija

Uvod u tehno-oligarhe (1): Peter Thiel – Antikrist!

Peter Thiel, jedan od najvećih i najznačajnijih tehnoloških investitora, opsjednut je Antikristom, ali to u njegovu slučaju nije psihološko, pa čak ni pitanje vjere. U prvom članku o ideologiji tehno oligarha Željko Ivanković prvo prikazuje koga sve Thiel proglašava Antikristom a potom izvodi i kakve to sve ima veze s njegovim poslovanjem i vrlo utjecajnim političkim pogledima*

Hitnost u Vjesniku, blokada u Gospiću: Ravnodušnost, prikrivanje ili nešto treće?

25. kolovoza 2026. / čita se 11 minuta

HRVATSKA POLITIKA

Hitnost u Vjesniku, blokada u Gospiću: Ravnodušnost, prikrivanje ili nešto treće?

Zašto je Vjesnik ekspresno srušen, a sanacija otrovnog otpada u Gospiću ne počinje ni nakon što je istekao već tko zna koji rok, pita se Boris Pavelić u studiji dva slučaja. Slučaj koji je zahtijevao temeljitu istragu riješen je u rekordnom roku, čime su uništeni i svi dokazi, a onaj koji zahtijeva hitno rješenje odugovlači se unedogled.

Teški problem svijesti: od zombija do bakterije

24. kolovoza 2026. / čita se 33 minute

Filozofija uma

Teški problem svijesti: od zombija do bakterije

Teški problem svijesti obično se postavlja kao pitanje o mozgu. Karlo Mikić prikazuje razvoj teorija koje tvrde da odgovor možda leži puno niže na ljestvici života, kod jednostaničnih organizama koji nemaju ni neuron. Kroz eliminativizam, emergentizam i termodinamiku djelatništva, razmatramo zašto bi upravo bakterija mogla biti ključ za razumijevanje samog postojanja iskustva.