Klub Batina
Razgovor o tome može li ICT pokrenuti Hrvatsku razvio se u cijeli niz smjerova, a ipak je ostao koncentriran oko središnjih teza. Video u kojem sudjeluju: Ivo Bićanić, Ivo Špigel, Sonja Radas, Slađana Krpić, Iva Tomić i Franjo Luković.
Razgovor o tome može li ICT pokrenuti Hrvatsku razvio se u cijeli niz smjerova, a ipak je ostao koncentriran oko središnjih teza. Video u kojem sudjeluju: Ivo Bićanić, Ivo Špigel, Sonja Radas, Slađana Krpić, Iva Tomić i Franjo Luković.
Svaki je dan neki razgovor, neka rasprava, neka konferencija. Razgovori u Klubu Batina, koji su osnovale Ideje.hr su donekle drukčiji, uvijek imaju akademsku notu, gotovo kao u nekom seminaru. Sugovornici ne improviziraju.
Ivo Bićanić (umirovljeni profesor ekonomije) se tako u razgovoru o pitanju Može li ICT pokrenuti Hrvatsku oslonio prvo na Solowljev paradoks, zatim na razlikovanje Schumpeterovih i Kirznerovih poduzetnika. Špigel (Perpetuum Mobile) se oslonio na svoje susrete s vodećim start up poduzetnicima i promotorima u Europi (s kojima je objavio knjigu intervjua) te dokazano uspješne hrvatske ICT tvrtke i područja kao što je industrija računalnih igara (koja doduše zaista ne zapošljava puno ali puno izvozi).
Sonja Radas (Ekonomski institut Zagreb) je, pozivajući se na studije, ustanovila da se očekuje da će se s vremenom doprinos ICT-a produktivnosti vidjeti i u statistikama, ali da nitko još ne zna kako taj doprinos zaista mjeriti. Objasnila je kako inovacija da zaista zaživi i da svoj doprinos treba adekvatno okruženje, kako u kompaniji tako i u društvu. Inovacija sama po sebi nije dovoljna, u primjeni se može biti uspješan i neuspješan.
Krpić (Poslovna inteligencija) i Franjo Luković (bankar i think tank Polazišta i Perspektive) iznijeli su svoja poslovna iskustva o centrima izvrsnosti i prelijevanju iz njih u njihovo okruženje, Iva Tomić (Hrvatska udruga poslodavaca) podastrijela je, uz ostalo, podatke o mjestu hrvatskog ICT-a na ljestvici 64 zemlje te kad je riječ o pokretanju Hrvatske upozorila da je nužno pokrenuti prosjek a ne samo najuspješnije. Neizbježno je pitanje bilo obrazovanje (je li dovoljan samo STEM, jesu li dovolne uspješne oaze), a Bićanić je spomenuo i interesantnu tezu o prednosti onih koji dolaze poslije, na gotovo, samo je tu prednost potrebno iskoristiti. Svojim su pitanjima još pridonijeli Nikola Vrdoljak (404) i Stevo Đurašković (Fakultet političkih znanosti).
Na doljnjem linku možete pogledati cijeli razgovor u trajanju od sat i četrdeset minuta.
17. ožujka 2026. / čita se 9 minuta
NESOLOGIJA
"Hrvatski otoci - uvod u nesologiju" više je od znanstvenog zbornika, tvrdi Predrag Bejaković u osvrtu na knjigu koju smatra jednom od temeljnih djela suvremene hrvatske humanističke i društvene znanosti. Radi se o znanstvenoj sintezi, teorijskom iskoraku i implicitnom apelu kreatorima politika i donositeljima odluka.
16. ožujka 2026. / čita se 5 minuta
U FOKUSU
Prijeti li Vučić Hrvatskoj ili Srbiji? Mi avione, oni avione, mi dronove, oni dronove, oni rakete, mi ...? Treba li nas plašiti nova olaka balkanska utrka u naoružanju, koliko nezrelosti pokazuje i što već sada iz nje možemo zaključiti, analizira Jelena Lovrić.
19. veljače 2026. / čita se 7 minuta
U FOKUSU
Počelo je od umornog ministra Piletića, koji je tvrdio da hrvatski učitelji zarađuju bolje od slovenskih. Sada desna oporba u Sloveniji, uoči izbora, pokušava plasirati istu tezu. Umjesto uspoređivanja krušaka i jabuka, Ljubica Gatarić analizira najveći problem hrvatskih plaća, kao i kratkoročne i dugoročne posljedice takvog pristupa i za građane i za sustav.