s
f i y S
Snimka razgovora o klasnoj strukturi hrvatskog društva

20. siječnja 2021.

Ideje.hr

Klub Batina, sedmi razgovor

Snimka razgovora o klasnoj strukturi hrvatskog društva

U utorak 26. siječnja od 14:00 u Klubu Batina koji su pokrenule Ideje.hr, održan je razgovor o klasama u Hrvatskoj. Riječ je o dugo potiskivanom pitanju kojemu je ideologija oblikovala i znanstveni pristup. Glavne nalaze istraživačkog projekta 'Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti' predstavili su Karin Doolan (voditeljica projekta), Željka Tonković i Sven Marcelić

Snimka razgovora o klasnoj strukturi hrvatskog društva

U utorak 26. siječnja od 14:00 u Klubu Batina koji su pokrenule Ideje.hr, održan je razgovor o klasama u Hrvatskoj. Riječ je o dugo potiskivanom pitanju kojemu je ideologija oblikovala i znanstveni pristup. Glavne nalaze istraživačkog projekta 'Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti' predstavili su Karin Doolan (voditeljica projekta), Željka Tonković i Sven Marcelić

  • Na naslovnoj fotografiji Karin Doolan, voditeljica projekta

Projekt ‘Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti’ započeo je 2016. godine i upravo je završen. Istraživači su njime željeli odgovoriti na pitanja:

  • Kako se konstruiraju klasni identiteti u Hrvatskoj?
  • Postoji li klasna samoidentifikacija u Hrvatskoj?
  • Koji čimbenici utječu na klasne identitete uključujući zanimanje, obrazovanje, prihode, percepciju društvene stratifikacije osjećaje vezane uz to, percepciju klasnih borbi te osjećaje vezane uz klasnu poziciju?
  • Kako izgleda klasna stratifikacija hrvatskog društva iz različitih teorijskih perspektiva?
  • Koje posljedice ima pripadnost klasi u kontekstu dobrotvornog davanja i primanja, mreže poznanstava, proizvodnje vlastite hrane, kulturnih ukusa i kriznih situacija poput iskustva poplave?

U projektnom timu su bili:

dr.sc. Branko Ančić (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), dr.sc. Valerija Barada (Odjel za sociologiju Sveučilište u Zadru), dr.sc. Dražen Cepić (Odjel za sociologiju Sveučilište u Zadru), dr.sc. Mladen Domazet (Institut za političku ekologiju), dr.sc. Ivana Jugović (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), dr.sc. Krešimir Krolo (Odjel za sociologiju Sveučilište u Zadru), dr.sc. Sven Marcelić (Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru), dr.sc. Jaka Primorac (Institut za razvoj i međunarodne odnose), dr.sc. Petra Rodik (Dotplot), dr.sc. Željka Tonković (Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru), dr.sc. Drago Župarić-Iljić (Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu)

Vezane Ideje.hr

Lažni vigilantizam. Kako Hrvatska opravdava nasilje

7. kolovoza 2026. / čita se 5 minuta

Društvena klima

Lažni vigilantizam. Kako Hrvatska opravdava nasilje

Od Zagreba, preko Rijeke do Hvara, zemljom hodaju "isprovocirani" napadači koji pravdu pokušavaju dijeliti kada i kako im odgovara. Nikola Baketa upozorava da je problem ovog trenda puno dublji, i uključuje (ne)odgovorne institucije, ali i sve nas.

Nikola Baketa

6. kolovoza 2026.

Intervju Vjeko Bušić

Građani su prijetili blokadom cesta ako se ne objave nalazi otpada u Lici

USKOK je u priopćenju, navodeći interes javnosti, objavio nalaze i mišljenje vještaka zaštite okoliša za lokaciju industrijskog kompleksa Gospić. Podsjećamo na razgovor s Vjekom Bušićem s početka srpnja kako država taji nalaze te da su građani spremni na zatvaranje cesta.

Domagoj Novokmet

Domovinu volim, baš kao Matija Gubec i njegovi nasljednici iz Gospića. Državu prezirem.

6. kolovoza 2026. / čita se 8 minuta

Otpad u Lici

Domovinu volim, baš kao Matija Gubec i njegovi nasljednici iz Gospića. Državu prezirem.

Od Seljačke bune 1573. do trovanja Like otrovnim otpadom 2026., stoljećima svjedočimo istoj priči, o narodu koji brani domovinu i državi koja mu okreće leđa. Tko to može u svojoj domovini odlagati i dopustiti odlaganje čistog otrova, znajući točno što i kome to čini, pita se Goran Gerovac.

Goran Gerovac