s
f i y S
Snimka razgovora o klasnoj strukturi hrvatskog društva

20. siječnja 2021.

Ideje.hr

Klub Batina, sedmi razgovor

Snimka razgovora o klasnoj strukturi hrvatskog društva

U utorak 26. siječnja od 14:00 u Klubu Batina koji su pokrenule Ideje.hr, održan je razgovor o klasama u Hrvatskoj. Riječ je o dugo potiskivanom pitanju kojemu je ideologija oblikovala i znanstveni pristup. Glavne nalaze istraživačkog projekta 'Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti' predstavili su Karin Doolan (voditeljica projekta), Željka Tonković i Sven Marcelić

Snimka razgovora o klasnoj strukturi hrvatskog društva

U utorak 26. siječnja od 14:00 u Klubu Batina koji su pokrenule Ideje.hr, održan je razgovor o klasama u Hrvatskoj. Riječ je o dugo potiskivanom pitanju kojemu je ideologija oblikovala i znanstveni pristup. Glavne nalaze istraživačkog projekta 'Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti' predstavili su Karin Doolan (voditeljica projekta), Željka Tonković i Sven Marcelić

  • Na naslovnoj fotografiji Karin Doolan, voditeljica projekta

Projekt ‘Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti’ započeo je 2016. godine i upravo je završen. Istraživači su njime željeli odgovoriti na pitanja:

  • Kako se konstruiraju klasni identiteti u Hrvatskoj?
  • Postoji li klasna samoidentifikacija u Hrvatskoj?
  • Koji čimbenici utječu na klasne identitete uključujući zanimanje, obrazovanje, prihode, percepciju društvene stratifikacije osjećaje vezane uz to, percepciju klasnih borbi te osjećaje vezane uz klasnu poziciju?
  • Kako izgleda klasna stratifikacija hrvatskog društva iz različitih teorijskih perspektiva?
  • Koje posljedice ima pripadnost klasi u kontekstu dobrotvornog davanja i primanja, mreže poznanstava, proizvodnje vlastite hrane, kulturnih ukusa i kriznih situacija poput iskustva poplave?

U projektnom timu su bili:

dr.sc. Branko Ančić (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), dr.sc. Valerija Barada (Odjel za sociologiju Sveučilište u Zadru), dr.sc. Dražen Cepić (Odjel za sociologiju Sveučilište u Zadru), dr.sc. Mladen Domazet (Institut za političku ekologiju), dr.sc. Ivana Jugović (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), dr.sc. Krešimir Krolo (Odjel za sociologiju Sveučilište u Zadru), dr.sc. Sven Marcelić (Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru), dr.sc. Jaka Primorac (Institut za razvoj i međunarodne odnose), dr.sc. Petra Rodik (Dotplot), dr.sc. Željka Tonković (Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru), dr.sc. Drago Župarić-Iljić (Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu)

Hagiografija umjesto biografije: slučaj Zorana Đinđića

22. kolovoza 2026. / čita se 18 minuta

politika

Hagiografija umjesto biografije: slučaj Zorana Đinđića

Zoran Đinđić naveden je kao "alumni" Vuka Karadžića, lažno se tvrdi da je bio Habermasov asistent, a njegove poslovne mahinacije u Njemačkoj pretvorene su u priču o kapitalističkom vizionaru. Mira Bogdanović u "Hagiografskom panoptikumu" razotkriva kako je hagiografija zamijenila biografiju. Njezina knjiga postavlja neugodno pitanje: što ostaje od likova kada se uklone mitovi koje o njima grade obožavatelji?

Bez seksa u gradu. Muslimanska Bridget Jones i granice individualizma

22. kolovoza 2026. / čita se 14 minuta

Muslimani i Zapad

Bez seksa u gradu. Muslimanska Bridget Jones i granice individualizma

Kad je Sofia Khan počela nositi hidžab, njezina se majka nije brinula zbog vjere, nego zbog udaje - mala, ali rječita ilustracija koliko se britanski islam promijenio od starije do mlađe generacije. Na primjeru romantične komedije o "muslimanskoj Bridget Jones" Jeremy Shearmur razmišlja što se zapravo događa kad osobna vjerska odluka postane javni znak, koji autorica ne kontrolira.