Psihoterapijski roman – novi podžanr u književnosti

U novom broju časopisa Književna smotra Iva Žurić Jakovina piše o psihoterapijskom romanu, a nekoliko stručnjaka sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta ispitalo je razlike u kemijskom sastavu višnje maraske u dvije klimatski različite godine i rezultate objavilo u novom broju Glasnika zaštite bilja

Novi broj časopisa za svjetsku književnost Književna smotra, kojeg izdaje Hrvatsko filološko društvo, donosi članak koji se bavi psihoterapijskim romanom kao novim podžanrom u književnosti. Autorica Iva Žurić Jakovina, asistentica s Filozofskog fakulteta u Rijeci, navodi da je „suvremena proza posljednjih desetljeća (..) obogaćena novom vrstom romana“ koja se „gotovo isključivo bavi temom psihoterapije“. U tom smislu može se reći da se pojavljuje „novi, do sada neimenovani podžanr, kojega možemo nazvati psihoterapijskim romanom“, dodaje ona.

Žurić Jakovina objašnjava kako se radi „o vrlo specifičnoj podvrsti“ koja se može svrstati „uz bok obiteljskog, psihološkog, povijesnog, pustolovnog i sličnih romana“, a karakterizira je to da su „glavni likovi tih romana psihoterapeuti i njihovi pacijenti (klijenti), a radnja je skoro u potpunosti smještena u ordinacijama (sobama, uredima) gdje se psihoterapija odvija“. Autorov stav u knjigama novog podžanra, odnosno opći ton romana je didaktički i tendenciozan, s jasnom namjerom informiranja o psihoterapiji i prikazivanja psihoterapijskog procesa čitateljima, objašnjava autorica članka.

Kao primjere takvih romana Žurić Jakovina navodi „Kad je Nietzsche plakao“ američkog autora Irvina D. Yaloma, „Ispričat ću ti priču“ argentinskog psihoterapeuta Jorgea Bucaya i roman „Therapy“ koji je napisao David Lodge. Mali broj prijevoda takvih romana na hrvatski jezik razlog je što oni dosad nisu bili predmetom znanstveno-stručne analize u Hrvatskoj, stoji u radu riječke znanstvenice.

Od stručnih i znanstvenih glasila u proteklih tjedan dana objavljen je i novi broj Glasnika zaštite bilja, časopisa koji se bavi razvojem poljoprivrede. Među desetak članaka nalazi se i rad u kojem se obrađuje kemijski sastav ploda višnje maraske u dvije klimatski različite godine. Lepomir Čoga, Vesna Jurkić, Sanja Slunjski, znanstvenici sa zagrebačkog agronomskog fakulteta te student Ante Jurkić, zajedno sa Silvijom Zeman s Međimurskog veleučilišta ispitali su fizikalno-kemijske parametre u plodu maraske s plantaže Vlačine u blizini Zadra ubranih 2012. i 2013. godine.

Istraživanje se temeljilo na 40 uzoraka (po 20 iz svake godine) a kako se plantaža nalazi u blizini zadarskog aerodroma Zemunik s njega su preuzeti meteorološki podaci koji su pokazali da su doba zrenja ploda u 2012. godini obilježile ekstremno visoke temperature, dok su godinu dana kasnije zabilježene niže temperature i veća količina padalina.

Maraska se u Dalmaciji uzgaja više od pet stoljeća, napominju autori i iako se može uzgajati i u hladnim krajevima te na većim nadmorskim visinama „kvalitetu ploda, tj. visoki sadržaj suhe tvari i šećera, te svoju specifičnu aromu postiže samo u toplijim i sušim krajevima, do pretežno 200 metara nadmorske visine“. U odnosu na druge vrste višanja maraska ima puno veći udio suhe tvari, nešto veći udio ukupnih šećera i veću ukupnu kiselost, stoji u članku.

U novom broju serije Radni materijali Ekonomskog instituta Zagreb tri autorice su se pozabavile istraživanjem razlika u produktivnosti poduzeća u prerađivačkoj industriji u gradovima posttranzicijskih zemalja jugoistočne Europe. Ivana Rašić Bakarić i Sunčana Slijepčević s Ekonomskog instituta, te Katarina Bačić iz tvrtke Mreža znanja, svoj rad temelje na podacima iz Hrvatske, Rumunjske, Bugarske, Srbije, Slovenije, i Bosne i Hercegovine, a između ostalog zaključuju da „nema dokaza da relativna specijalizacija po djelatnostima industrije ima učinaka na razinu produktivnosti poduzeća“.

Uz spomenute časopise u proteklih tjedan dana objavljeni su i novi brojevi stručnog glasila Građevinar kojeg izdaje Hrvatski savez građevinskih inženjera, znanstveno-stručnog časopisa za more i pomorstvo Naše more čiji je izdavač Sveučilište u Dubrovniku, kao i novi broj Prometa, časopisa Fakulteta prometnih znanosti Zagreb.

Objavljen je i četvrti ovogodišnji broj Zbornika radova Pravnog fakulteta u Splitu, a među člancima se nalaze oni koji se bave novim trendovima u razvoju hrvatske upravne znanosti, problemima u razvitku hrvatske lokalne samouprave, kao i rad s temom poreza na dobit u kontekstu prava Europske unije.