rasprava - klub batina
U utorak, 24. svibnja u 17:00 Ideje.hr u Florijana Andrašeca 18a/I organiziraju raspravu o znanosti u okolnostima društvenih kriza (recentne klimatska kriza i pandemija). Uvodno će, na temelju svojih istraživanja, govoriti Jelena Puđak (Institut Ivo Pilar) te Adrijana Šuljok i Marija Brajdić Vuković (Institut za društvena istraživanja). Rasprava će se izravno prenositi na youtube kanalu Sindikata znanosti, a oni koji su zainteresirani a ne mogu uživo prisustvovati moći se uključiti i putem Zooma.
U utorak, 24. svibnja u 17:00 Ideje.hr u Florijana Andrašeca 18a/I organiziraju raspravu o znanosti u okolnostima društvenih kriza (recentne klimatska kriza i pandemija). Uvodno će, na temelju svojih istraživanja, govoriti Jelena Puđak (Institut Ivo Pilar) te Adrijana Šuljok i Marija Brajdić Vuković (Institut za društvena istraživanja). Rasprava će se izravno prenositi na youtube kanalu Sindikata znanosti, a oni koji su zainteresirani a ne mogu uživo prisustvovati moći se uključiti i putem Zooma.
Ima li išta prirodnije nego da je pandemija na kušnju stavila i znanost. Govorimo li pak o klimatskoj krizi, može se postaviti teza da je ona barem dijelom posljedica znanstveno tehničkih promjena u industrijskom dobu. Utoliko ne čude žestoke rasprave znanstvenika tijekom pandemije, a i u vezi sa klimatskom krizom. Na temelju radova nastalih u sklopu projekta HRZZ: IPCORONA-2020-04-2044 „Otpornost hrvatskog društva uslijed COVID-19 pandemije – SOCRES“ o znanosti u razdobljima društvenih kriza Andrijana Šuljok, iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu raspravljat će, uz ostala, sljedeća pitanja:
Ima li hrvatska javnost pozitivne stavove prema znanosti te povjerenje u znanstvenike? Kako je pandemija utjecala na povjerenje u znanost i znanstvenike? Zašto je važno razumjeti i javno komunicirati prirodu znanstvenih procesa i spoznaja?
Prema Jeleni Puđak, iz Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“:
Klimatska kriza i pandemijska kriza s kojima se suočava suvremeno društvo sociološki gledano imaju iste sistemske uzroke. Njezino će se izlaganje baviti načinom na koji se znanost nosi sa krizom razmatrajući uvide i iskustva klimatskih znanstvenika u nošenju sa krizom (kriznom znanosti), te komunikacijom u sklopu te klimatske krize u usporedbi sa pandemijskom krizom.
Napokon, Marija Brajdić Vuković (Institut za društvena istraživanja), raspravljat će:
Kako je kriza povezana s COVID-19 pandemijom utjecala na znanost i znanstvene prakse, na odnos znanosti prema predmetu istraživanja, prema načinu publiciranja i prezentiranja rezultata. Kako je utjecala na odnos znanstvenika prema znanosti, odnose među disciplinama i na organizaciju znanosti općenito.
Za zainteresirane za raspravu koji ne mogu doći u Sindikat znanosti, Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, na raspolaganju je mogućnost da pristupe putem Zooma:
Join Zoom Meeting
https://us06web.zoom.us/j/88139496722?pwd=bTMzZnB4d01pUmF0WXhOMXdQREwzQT09
Meeting ID: 881 3949 6722
Passcode: 229995
Raspravu također mogu pratiti ili poslije pogledati na YouTube kanalu Sindikata znanosti:
https://www.youtube.com/channel/UCK7-tqwUyhzFiCXZoWGSy7Q
17. lipnja 2026. / čita se 8 minuta
Militarizacija znanosti (3)
Gordan Jelenić informira o cijelom nizu europskih sveučilišta, sveučilišnih i istraživačkih asocijacija koji se zauzimaju za financiranje vojnih programa iz sredstava koja su im jasno namijenjena, a ostavljanje europskog Okvirnog prgrama za istraživanja i inovacije autonomnim od 'dvostruke namjene'
17. lipnja 2026. / čita se 8 minuta
Militarizacija znanosti (2)
Osjetljiva rasprava o europskom Okvirnom programu za istraživanje i inovacije (FP10), u punom je intenzitetu, no u Hrvatskoj ona potpuno izostaje, ističe Saša Zelenika, premda su 'na stolu' pitanja o karakteru i budućnosti znanstvenog rada.
17. lipnja 2026. / čita se 6 minuta
Militarizacija znanosti (1)
Financiranje nikada nije samo pitanje raspodjele sredstava, nego i političkog razumijevanja znanja. Kritičari upozoravaju da bi snažnije povezivanje civilnih i vojnih prioriteta moglo dodatno suziti autonomiju istraživanja, pojačati sigurnosnu logiku upravljanja znanošću i redefinirati što se uopće smatra legitimnim znanstvenim radom, zaključuje Marija Brajdić Vuković. Mnogi upozoravaju i na postupnu militarizaciju europske znanosti te slabljenje modela otvorene znanstvene suradnje