s
f i y S
Tko lošiji: Hrvatska četvrta najlošija po broju zaposlenih u istraživanju i razvoju

21. travnja 2017.

Ideje.hr

Statistika

Tko lošiji: Hrvatska četvrta najlošija po broju zaposlenih u istraživanju i razvoju

Hrvatska je trenutačno peta najgora po postotku ulaganja u istraživanje i razvitak. Ali to nije najlošiji hrvatski rezultat u tom području. Po broju istraživača još je lošije plasirana

Tko lošiji: Hrvatska četvrta najlošija po broju zaposlenih u istraživanju i razvoju

Hrvatska je trenutačno peta najgora po postotku ulaganja u istraživanje i razvitak. Ali to nije najlošiji hrvatski rezultat u tom području. Po broju istraživača još je lošije plasirana

Na gornjoj slici prikazana su ukupna izdvajanja za istraživanje i razvoj kao postotak BDP-a. Iz nje je vidljivo da je tu Hrvatska peta najgora.

Po tom pokazatelju stoji jednako kao i prije 10 godina dok su sve usporedive zemlje zabilježile povećanje ulaganja. Slovenija i Češka 2015. su izdvajale više od 2 posto, a Hrvatska samo 0,85 posto BDP-a. 2004. razlika je bila bitno manja.

Hrvatska ne stoji bolje ni ako se izdvajanja za R&D promatraju po glavi stanovnika.

Po broju zaposlenih u R&D gore stoje jedino Latvija, Rumunjska i Cipar.

Za kraj jedno retoričko pitanje: Može li uz ovakvu razinu izdvajanja za istraživanje i razvoj te vrlo skroman broj zaposlenih na tim poslovima Hrvatska stvoriti moderniju ekonomsku strukturu, odnosno konkurentniju industriju s višom dodanom vrijednosti?

Panpsihizam i njegovi problemi: elektron ne može ništa iskusiti

14. srpnja 2026. / čita se 18 minuta

Problem svijesti

Panpsihizam i njegovi problemi: elektron ne može ništa iskusiti

Teški problem svijesti - pitanje zašto i kako iz fizikalnih procesa nastaje subjektivno iskustvo - filozofe sve češće navodi na panpsihizam. Koliko god panpsihizam zvučao elegantno, kao srednji put između dualizma i fizikalizma, ipak u sebi sadrži niz unutarnjih proturječja koja ga, prema argumentima Karla Mikića, čine neodrživom pozicijom.

Plenković najavljuje kraj zlatnog doba i štednju pred izbore. Treba li mu vjerovati?

14. srpnja 2026. / čita se 7 minuta

Javna potrošnja

Plenković najavljuje kraj zlatnog doba i štednju pred izbore. Treba li mu vjerovati?

Jeste li čitali Odluku o proračunskom okviru 2026.-2028.? Vrlo zanimljiv dokument. Premijer Plenković i ministar Ćorić u njemu obećavaju godine štednje, tvrde će u izbornoj 2028. potrošnja rasti pet puta manje nego uoči prošlih izbora i prostor za pregovore sa sindikatima o zaštiti građana od inflacije svode na minimum. Ljubica Gatarić razgovarala je s ekonomskim analitičarom Petrom Vuškovićem i predsjednicom Fiskalnog povjerenstva Sandrom Krtalić tražeći odgovor na pitanje što nas čeka.

13. srpnja 2026.

INTERVJU GORDAN BOSANAC

Rak-rana Europe: Split i Zadar neslavni prvaci EU u kratkoročnom najmu

Čak do 10 posto stambenog fonda Splita i Zadra nije dostupno za stanovanje jer se koriste za kratkoročni najam.