s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Unatoč globalizaciji i tehnologiji, ekonomski rast usporava. Nejednakost, demografija i okoliš u centru pažnje
Parenzana, Rera, Ferrata, Šuljarica, Gutmannova pruga, Samoborček, Steinbeisova pruga, ŠIPAD-ova pruga, Dalmatiner Bahn i Ćiro

12. lipnja 2019. / čita se 24 minute

Ivo Bićanić

KRATKA POVIJEST ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ (1)

Parenzana, Rera, Ferrata, Šuljarica, Gutmannova pruga, Samoborček, Steinbeisova pruga, ŠIPAD-ova pruga, Dalmatiner Bahn i Ćiro

Izgrađeni smjerovi od samog se početka nisu poklapali s deklariranim interesima hrvatskih poslovnih i političkih krugova. O tome se raspravljalo na dvodnevnoj Konferenciji o željeznici 1862. u Zagrebu, koju je organizirao ban Josip Šokčević, a nakon koje je osnovan Željeznički odbor na čelu s biskupom  J. J. Strossmayerom, čiji je zadatak bio da lobira u Beču za hrvatske interese, piše Ivo Bićanić u prvom od tri nastavka o razvoju željeznica u Hrvatskoj.

Koje mjesto Nijemcima, predsjednika Komisije ili središnje banke? Tko na konklavu dolazi kao papa, odlazi kao kardinal.

10. lipnja 2019. / čita se 10 minuta

Anđelko Šubić

Europska kadrovska križaljka

Koje mjesto Nijemcima, predsjednika Komisije ili središnje banke? Tko na konklavu dolazi kao papa, odlazi kao kardinal.

Nakon izbora za Europski parlament vođe se trebaju dogovoriti o kadrovskim pozicijama: tko će predsjedati Parlamentom i Komisijom, voditi povjerenstvo za vanjsku i sigurnosnu politiku ... Jedna od najvažnijih pozicija je mjesto guvernera Europske središnje banke. Tu se testiraju odnosi ne samo između stranaka nego i između zemalja, sjevera i juga, starih i novih članica. Hoće li Nijemci trgovati Weberovom kandidaturom za mjesto predsjednika Komisije, ne bi li Jensa Wiedmanna dobili na mjestu guvernera? Koliko utječu rezultati izbora?

Iseljenik razmišlja što bi bilo da se Jugoslavija “amerikanizirala”. Siromaha ima svuda, i u Americi.

31. svibnja 2019. / čita se 17 minuta

Ivo Škorić

Prekarni rad u SAD

Iseljenik razmišlja što bi bilo da se Jugoslavija “amerikanizirala”. Siromaha ima svuda, i u Americi.

U desetljeću nakon kraha 2008. banke su ovršile i zaplijenile oko 8 milijuna kuća, najčešće najsiromašnijih dužnika, piše Ivo Škorić. Vozači Ubera i Lyfta spavaju u svojim vozilima da ne bi izgubili mušteriju. Šljakeri u skladištima Amazona piške u bočice da ne izgube dragocjeno vrijeme. Dehumanizacija i otudjenje prekarne egzistencije dosegli su maksimum.

Što će biti sa 5,8 milijardi eura deviznih pričuva nakon ulaska u eurozonu? Je li moguća monetarna bez fiskalne unije

29. svibnja 2019. / čita se 12 minuta

Pooka Zecov

Osvrt na knjigu Velimira Šonje Euro: Za i protiv

Što će biti sa 5,8 milijardi eura deviznih pričuva nakon ulaska u eurozonu? Je li moguća monetarna bez fiskalne unije

Šonje nema ambiciju da svoj stav o održivosti monetarne unije bez fiskalne prezentira kao konačnu istinu, piše Pooka Zecov. Kroz cijelu knjigu se provlači upozorenje da su problemi Europske unije u prvom redu politički, a kad je riječ o različitim gledanjima na monetarnu politiku da se iza kriju različiti stavovi o fiskalnoj politici. Priča o nemogućnosti monetarne bez fiskalne unije neće tako lako nestati s repertoara komentatora europskih ekonomskih i političkih događanja.

Ljevica na EU izborima: Prvi korak ponovnog pridobivanja radnika, prekarijata i marginaliziranih

26. svibnja 2019. / čita se 11 minuta

Aleksandra Šućur

Marš na Bruxelles: Italija u izbornoj kampanji za Europski parlament (4)

Ljevica na EU izborima: Prvi korak ponovnog pridobivanja radnika, prekarijata i marginaliziranih

Stvarna revolucija koju treba talijanska ljevica? Prestati se osjećati superiornom, citira Aleksandra Šućur jednu desno orijentiranu novinarku u svojem osvrtu na zbivanja na talijanskoj ljevici. Da se stvari razvijaju u tom smjeru naznačava izbor novog glavnog tajnika Zingarettija. Podatci pokazuju da su glasači ljevice bili iz više srednje klase, a da su im tradicionalne glasače oduzele druge stranke, najviše Pet zvijezda

Vedran Šošić reagira: Mjesto Hrvatske u kontinuumu tečajnih režima relativno je napučeno, ali uglavnom nije radosno

21. svibnja 2019. / čita se 8 minuta

Vedran Šošić

rasprava o centralnom bankarstvu

Vedran Šošić reagira: Mjesto Hrvatske u kontinuumu tečajnih režima relativno je napučeno, ali uglavnom nije radosno

Centralno bankarstvo u posljednjih desetak godina prolazi kroz veliku rekonstrukciju, potvrđuje Vedran Šošić u osvrtu na članak Željka Ivankovića o neovisnosti i demokratskoj legitimaciji centralnog bankarstva. Svoju reakciju ipak sužava na dva pitanja, mogućnost Hrvatske narodne banke da razvije "operacije na otvorenom tržištu" te njezinu ulogu u pitanjima nejednakosti

Europska komisija od informacijskih kompanija zahtijeva da zaustavljaju (dez)informacije koje nisu zabranjene

17. svibnja 2019. / čita se 11 minuta

Božo Kovačević

Populizam i borba EU protiv dezinformacija

Europska komisija od informacijskih kompanija zahtijeva da zaustavljaju (dez)informacije koje nisu zabranjene

Zabrinutost za ishod izbora za Europski parlament više je nego očita, kao i da će se nadzirati informacijske servise. Odbijanje da se kao uzrok nezadovoljstva birača razmotre pogreške vlastodržaca i preispitaju neke dosadašnje politike zabrinjava koliko i dezinformacije koje plasiraju njihovi protivnici. Božo Kovačević piše o nastojanjima europske administracije da rast populizma zaustavi cenzurom.

Poezija za dvadeset prvo stoljeće: a ‘poet’s problem’

15. svibnja 2019. / čita se 16 minuta

Jasmina Bolfek-Radovani Mina Ray

poezija u digitalnom dobu: procvat ili propast

Poezija za dvadeset prvo stoljeće: a ‘poet’s problem’

Članak Jasmine Bolfek-Radovani Mine Ray, višejezične i internacionalne pjesnikinje koja živi u Londonu, bavi se položajem i smislom poezije u Velikoj Britaniji danas. Prvi dio članka je pregled trenutačnog nakladništva poezije u Velikoj Britaniji, s posebnim osvrtom na uočljiv porast globalne popularnosti novonastalog žanra "Instagram poetry", kao i na recepciju tzv. "spoken word poets" u britanskoj publici. U zaključnoj napomeni autorica skicira odgovor na ultimativno pitanje: što je poezija za 21. stoljeće?

Sve neuspješne centralne banke neuspješne su na svoj način, ali i uspješne su uspješne samo na svoj način

9. svibnja 2019. / čita se 13 minuta

Željko Ivanković

Neovisnost centralnih banaka i nejednakost

Sve neuspješne centralne banke neuspješne su na svoj način, ali i uspješne su uspješne samo na svoj način

Financijska kriza od prije deset godina potaknula je preispitivanje vladajuće ekonomske paradigme: raspravlja se o mogućem utjecaju centralnih banaka na kretanje nejednakosti, kritiziraju se teorije kojima legitimiraju svoju politiku: potiskivanje inflacije cijena imovine iza zastora brige za inflaciju potrošačkih cijena. Konzekventno, na meti je i neovisnost centralnih banaka u demokratskom okruženju. Knjiga australske sociologinje financija Jocelyn Pixley na svoj se način bavi svim tim temama te poviješću centralnog bankarstva u 20. stoljeću

Što Bauhaus i newyorški neboderi baštine od Notre Dame. Kultura, tehnologija i ekonomija srednjovjekovne moderne

4. svibnja 2019. / čita se 12 minuta

Ana Munk

požar pariške gotičke katedrale

Što Bauhaus i newyorški neboderi baštine od Notre Dame. Kultura, tehnologija i ekonomija srednjovjekovne moderne

U prvoj polovici 12. stoljeća naglasak je na vanjštini, na držanju i ponašanju primjerenom idealnom čovjeku novog doba. Učitelj podučava kako se nakloniti, hodati, stajati i pristojno govoriti: ne prebrzo i nikako ne psovati, slušati razjapljenih usta ili pak plazeći jezik kao „žedan pas“. I nikako ne treba upirati prstom dok se obraćaš sugovorniku, dizati obrve ili kolutati očima. U povodu požara katedrale Notre Dame Ana Munk piše o srednjovjekovnom  modernitetu i pariškom šiku u 12. stoljeću

Jesmo li danas u mogućnosti na osnovu genetskog profila unaprijed detektirati vrhunskog sportaša?

2. svibnja 2019. / čita se 7 minuta

Tamara Čačev

Genetika

Jesmo li danas u mogućnosti na osnovu genetskog profila unaprijed detektirati vrhunskog sportaša?

U znanstvenoj su se literaturi pojavili neki genski lokusi za koje se smatra da utječu na neke od  bitnih fizioloških procesa koji su povezani s predispozicijom za bavljenje različitim sportovima, piše Tamara Čačev. Ipak, je li spoznaja o genetskom profilu dovoljna da prepoznamo Usaina Bolta ili Luku Modrića? Zašto ljudi žele imati takvu informaciju? Je li to neka nova vrsta horoskopa sa malo sofisticiranijom podlogom?

Nema ničeg u zakonima da spriječi novac da radi što hoće, a Sjeverna Karolina je korumpirana kao da je na Balkanu

30. travnja 2019. / čita se 14 minuta

Ivo Škorić

raport iz amerike

Nema ničeg u zakonima da spriječi novac da radi što hoće, a Sjeverna Karolina je korumpirana kao da je na Balkanu

U redovnom izvješću iz SAD-a Ivo Škorić pomoću nekolicine recentnih poslovnih i političkih skandala oslikava atmosferu priprema za predstojeće predsjedničke izbore. Bitke se ne vode samo između republikanskog (jednog, Donalda Trumpa) i dvadesetjednog (zasad) demokratskog kandidatata, nego i s korporacijama, koje na politički život imaju kudikamo veći utjecaj nego građani

Hrvatski intelektualac na prekarnom radu u Njemačkoj: statistika i osobno iskustvo

29. travnja 2019. / čita se 16 minuta

Željko Porobija

Uz praznik rada

Hrvatski intelektualac na prekarnom radu u Njemačkoj: statistika i osobno iskustvo

Njemačka bilježi povijesno niske stope nezaposlenosti, ali više od 20 posto ljudi radi u četiri kategorije prekarnog rada, piše Željko Porobija u članku u kojem isprepliće osobna iskustva prekarnog radnika i statistiku najsnažnijeg europskog gospodarstava. Ističe da su oblici nesigurnog rada u Njemačkoj puno bolje socijalno zaštićeni nego u Hrvatskoj, a da su mu najizloženiji dugotrajno nezaposleni, žene i izbjeglice.

Kako se globalizacija u tri koraka transformirala u America First!

27. travnja 2019. / čita se 9 minuta

Pooka Zecov

Dani Rodrik: The Globalization Paradox

Kako se globalizacija u tri koraka transformirala u America First!

U članicama EU, tako i u Hrvatskoj, traje kampanja za izbor nacionalnih zastupnika u Europski parlament. Kao proizvod globalizacije Europska unija suočava se s problemom da uskladi neuskladivo: ekonomsku integraciju, nacionalni suverenitet i demokraciju. Pooka Zecov prikazuje knjigu Danija Rodrika koji za EU ima rješenje te trileme. Ili će se, kaže, projekt raspasti

Kanal Dunav-Sava se kopa svakodnevno, ali … kod Zagreba se planira devet hidroelektrana, a Riječka luka, željeznice … ah

24. travnja 2019. / čita se 8 minuta

Zlatko Uzelac

bijeli slonovi (2)

Kanal Dunav-Sava se kopa svakodnevno, ali … kod Zagreba se planira devet hidroelektrana, a Riječka luka, željeznice … ah

Tri velika projekta, kanal Dunav-Sava, zagrebačka luka i oživljavanje željezničkog prometa, uz ostalo i prugom između Zagreba i Rijeke, imaju svoje mega-verzije i poluslužbene, spontane. Zlatko Uzelac konstatira da nema ekonomista koji se zanimaju za prostor ni prostornih planera koji vode računa o nacionalnoj ekonomiji

Tko je komičar koji je osvojio tri četvrtine ukrajinskih glasova? Što to znači za EU i odnose s Rusijom?

23. travnja 2019. / čita se 13 minuta

Božo Kovačević

Predsjednički izbori u Ukrajini

Tko je komičar koji je osvojio tri četvrtine ukrajinskih glasova? Što to znači za EU i odnose s Rusijom?

Novo je doba. Ako Trump može voditi SAD zašto Zelenski ne bi vodio Ukrajinu? Gotovo tročetvrtinska većina glasala je protiv političko-oligarhijske elite, piše Božo Kovačević. Čudesna je činjenica da su građani zemlje na čijem se teritoriju vodi rat odbacili slogan "vojska, jezik, vjera" dosadašnjeg predsjednika Porošenka, nastavak agonije u odnosima s Rusijom i daljnji pad standarda. Zbog toga je jedno od obećanja Zelenskog – da će tijekom mandata nastojati promijeniti politički sustav i da nakon toga u Ukrajini više neće biti političara – dobilo tako veliku podršku

Unatoč globalizaciji i tehnologiji, ekonomski rast usporava. Nejednakost, demografija i okoliš u centru pažnje

20. travnja 2019. / čita se 6 minuta

Mirjana Matešić

Političke i društvene institucije pred izazovom

Unatoč globalizaciji i tehnologiji, ekonomski rast usporava. Nejednakost, demografija i okoliš u centru pažnje

Rješavanje strukturnih problema, smanjivanjem kamatnih stopa i zaduživanjem, dakle korištenjem cikličnih ekonomskih instrumenata - pogrešno je. Jedino možemo očekivati daljnji porast duga, kaže Reiner Klingholz iz berlinskog instituta koji je proveo istraživanje o izazovima svijeta bez ekonomskog rasta

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 33
  6. 34
  7. 35
  8. 36
  9. 37
  10. 38
  11. 39
  12. ...
  13. 50