RASPRAVA O KARAKTERISTIKAMA KAPITALIZMA U HRVATSKOJ
Različite struke crony kapitalizam vide iz različitih kuteva. Ideje.hr organizirale su u ponedjeljak, 11. prosinca, u 14:00, u Florijana Andrašeca 18a/1 raspravu o karakteristikama kapitalizma u Hrvatskoj. Pojavljuje li se crony kapitalizam kao rezultat kulture i sustava vrijednosti, je li riječ o karakterističnom politekonomskom sustavu, je li hrvatski kapitalizam jedinstven, je li Agrokor specifična pojava ili tipična? Uvodne teze - J. Lažnjak, J. Švarc, I. Bićanić
Različite struke crony kapitalizam vide iz različitih kuteva. Ideje.hr organizirale su u ponedjeljak, 11. prosinca, u 14:00, u Florijana Andrašeca 18a/1 raspravu o karakteristikama kapitalizma u Hrvatskoj. Pojavljuje li se crony kapitalizam kao rezultat kulture i sustava vrijednosti, je li riječ o karakterističnom politekonomskom sustavu, je li hrvatski kapitalizam jedinstven, je li Agrokor specifična pojava ili tipična? Uvodne teze - J. Lažnjak, J. Švarc, I. Bićanić
Hrvatska je socijalistički sustav napustila početkom devedesetih, prije više od četvrt stoljeća. Otad relativno zaostaje. To više nije upitno. Od jedne od najrazvijenijih zemalja bivšeg socijalizma pala je među najnerazvijenije s perspektivom daljnjeg nazadovanja.
Slučaj Agrokor ponovo je potaknuo raspravu o karakteristikama hrvatskog kapitalizma, koji je tradicionalno opisivan kao ortački odnosno rođački kapitalizam. U svijetu postoji međutim naziv crony kapitalizam čije korištenje omogućava da se hrvatska inačica kapitalizma uspoređuje s drugima u svijetu. Je li to – neoliberalni kapitalizam, državni kapitalizam, mješavina socijalizma i kapitalizma?
Iako tu tvrdnju o zaostajanju Hrvatske najčešće potkrepljuju ekonomski pokazatelji, vrlo je vjerojatno da zaostajanje nije samo ekonomsko, naprotiv. Stvar je zacijelo i u političkom sustavu, kao i u sustavu vrijednosti.
Uvodne teze za diskusiju o povezanosti vrijednosti, kulture, povijesti s političkim i ekonomskim sustavom crony kapitalizma dale su sociologinje Jasminka Lažnjak i Jadranka Švarc koje su nedavno objavile knjigu Inovacijska kultura u crony kapitalizmu,u kojoj ispituju moguću vezu kulture i vrijednosnog sustava s crony kapitalizmom. Osloncem na empirijske rezultate vrlo su skeptične prema toj vezi. Ovdje se može pogledati i njihova prezentacija prezentacija naslovljena Kultura i vrijednosti u ortačkom kapitalizmu.
Teze Ive Bićanića također su dostupne, pod atraktivnim naslovom Boško Buha i Andrija Štampar razlozi (prema Samuelsonu) za raspravu o karakteristikama kapitalizma a o toj temi je uz niz prije objavljenih znanstvenih radova Bićanić pisao i recentno (ovdje i ovdje).
Raspravom je moderirao Željko Ivanković koji je također o crony kapitalizmu pisao u recentno objavljenom broju Croatian Political Science Review (englesko izdanje Političke misli).
Snimku rasprave pogledajte u nastavku:
17. srpnja 2026. / čita se 18 minuta
RASPRAVE
Reakcije na prvi članak Viktora Viljevca stavile su ga u kontekst pregovora/sukoba sindikata i poslodavaca. U svom odgovoru autor vraća temu na meritum: pitanje korištenja i ispravne interpretacije korektnih ekonomskih podataka
17. srpnja 2026. / čita se 8 minuta
Otpad u Lici
Od Seljačke bune 1573. do trovanja Like otrovnim otpadom 2026., stoljećima svjedočimo istoj priči, o narodu koji brani domovinu i državi koja mu okreće leđa. Tko to može u svojoj domovini odlagati i dopustiti odlaganje čistog otrova, znajući točno što i kome to čini, pita se Goran Gerovac.
16. srpnja 2026. / čita se 6 minuta
Prikaz knjige
Britanska psihoanalitičarka Alessandra Lemma u novoj knjizi "Psihotehnički razvoj" pokazuje da digitalna tehnologija aktivno oblikuje kako doživljavamo identitet, žudnju, tijelo i gubitak, piše Maja Profaca. Psihički razvoj, osobito mladih, danas je nerazdvojiv od logike ekrana koji nas promatra i vrednuje.