Autor je hrvatski novinar, pisac, scenarist i producent. Objavio je dvadesetak knjiga i više od tisuću novinskih tekstova.
U Nepalu se i danas žene optužuju za vještičarenje i kažnjavaju kolektivnim nasiljem koje nerijetko završava smrću, uz pasivnost policije i blagoslov zajednice. Iza surove stvarnosti leži složena mreža tantričke mitologije, kastinskog sustava i straha od žena koji je nekadašnju iscjeliteljicu i šamanku pretvorio u boksi, vješticu koju treba uništiti.
Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.
U jesen 1968., u kineskoj regiji Guangxi, srca i jetre političkih neprijatelja pečeni su na javnim banketima. Priča o masovnom kanibalizmu tijekom Kulturne revolucije postala je globalna senzacija devedesetih, no počiva na upitnim izvorima i tisućljetnoj kulturnoj opsesiji koja kanibalizam pretvara u metaforu za svaki društveni kolaps, piše Velimir Grgić. Što zapravo znamo o ovoj zabranjivanoj temi kineske povijesti?
K-Pop idole u konfucijanskom sustavu odnosa ne treba doživljavati samo kao popularne pjevače, repere i seks-simbole udružene u novu obitelj, nego i kao produžetak zajednice - s razlogom ih zovu “djecom nacije”, piše Velimir Grgić. Za harmoniju kolektiva zadužen je svaki pojedinac, a cilj je izbjeći sram, koji može pasti na obitelj ili grupu. No, što kad kolektiv shvati da su njegovi idoli zapravo samo - ljudi?
S više od 80 različitih etničkih skupina, Etiopija je kaleidoskop kultura, vjerovanja, tradicija i običaja, piše Velimir Grgić. U Etiopiji se miješaju vjerovanja u Waka i duhove, sunitski islam, pravoslavno kršćanstvo, dok i dalje opstaju brojni davni rituali koji odražavaju tragove drevnog animizma regije.
Džentlmen lopov nije samo kriminalac, već je spoj inteligencije i karizme koji se drži strogih osobnih pravila, piše Velimir Grgić u pregledu likova od Rocambolea do Lupina III. Ovaj je arhetip iz popularne kulture doslovno obišao svijet, pri čemu su ga svugdje spremno preuzimali i adaptirali kao svojeg, od Brazila do Kine.
Tisućljetni folklor i mitologija širom Azije obiluju ženskim osvetničkim duhovima i monstruoznim ženama, piše Velimir Grgić. Od Indije do Filipina i Japana, azijski folklor nerijetko opisuje žene koje tek nakon smrti (ili čarobne preobrazbe) zadobivaju kontrolu nad svojim tijelom – postajući simbol otpora spram normi i patrijarhalnog društvenog poretka.
Korejska tradicionalna pjesma arirang je na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće služila kao inspiracija radnicima u Seulu, no preobrazila se u himnu boraca protiv japanske okupacije, iako su je sve vrijeme slušali i okupatori, piše Velimir Grgić. Glazba i stihovi u brojnim su verzijama prolazili preobražaje koji su reflektirali patnju i nade Koreanaca, upijali trendove suvremene glazbe, širili se svijetom i izronili kao rijetko zajedničko kulturno obilježje obiju Koreja.
D'Annunzijev "Tajnik akcije" Guido Keller bio je pogonsko gorivo ekscentrične avanture "ratnika i pjesnika" u Rijeci, utjelovljenje anarho-sindikalizma, ezoterije i hedonizma, piše Velimir Grgić o danas malo poznatom talijanskom pilotu, avanturistu i političkom aktivistu. Kellerova jedinstvena mješavina hedonizma, anarhizma i vojnog junaštva očitava se u nizu dokumentiranih detalja iz njegovog života, iz kojih je izrasla legenda koja i danas fascinira.
Velimir Grgić istražuje povijest i evoluciju jakuza, od kockarskih pacera i nasilnih bandi s dna društvenog staleža do suvremenih kriminalnih sindikata. Kroz brojeve, tetovaže i samurajski kod otkriva njihov utjecaj na japansku povijest i njihov neočekivan i vrlo temeljit poraz od strane nekadašnjih bliskih saveznika - japanske Liberalno demokratske stranke.