s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Istraživači koje ne zanima sadržaj. Metaznanost i znanost o znanosti o znanosti.
Bruno Latour (1947. – 2022.) Nikada nismo bili moderni!

13. listopada 2022. / čita se 8 minuta

Darko Polšek

in memoriam

Bruno Latour (1947. – 2022.) Nikada nismo bili moderni!

Nedavno preminuli Bruno Latour, jedan od najkontroverznijih teoretičara današnjice, prema osobnom pogledu Darka Polšeka nikad nije bio pravi postmodernist, skoro nikad se nije služio visokoparnim, nerazumljivim jezikom, tj. nikada jezičnim bravurama nije pokušavao opčiniti auditorij i čitateljstvo, bio je duhovit i što je možda najvažnije, užasavao se kad su neke činjenice proglašavane "socijalnom konstrukcijom"

Misteriozni istarski vitezovi. Ne zna se otkud su došli ni tko su bili

11. listopada 2022. / čita se 8 minuta

Slađana Bukovac

Izložbe

Misteriozni istarski vitezovi. Ne zna se otkud su došli ni tko su bili

Dva nedavna projekta u Istri otvorila su nam uvid u zaboravljeni svijet tamošnjeg srednjovjekovnog plemstva i njihovih dvoraca.  Izložba "Istarski kašteli" u Puli omogućava gotovo fizički kontakt sa svijetom vitezova, dok je “Kuća kaštela” smještena nedaleko Momjanskog kaštela, jednog od najreprezentativnijih iz ove skupine

Aspect, Clauser i Zeilinger. Trojac koji je eksperimentima dokazao kvantnu prirodu stvarnosti

9. listopada 2022. / čita se 7 minuta

Davor Horvatić

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU

Aspect, Clauser i Zeilinger. Trojac koji je eksperimentima dokazao kvantnu prirodu stvarnosti

Moderna kvantna fizika daleko je napredovala od vremena u kojem su nastale šale na račun Schrödingerove mačke, popularno i ograničeno shvaćanje Heisenbergovih relacija neodređenosti te mita o valno-čestičnom dualizmu tvari, piše Davor Horvatić u članku u kojem objašnjava ovogodišju Nobelovu nagradu za fiziku

Svante Pääbo i otkrivanje dijelova genoma zajedničkih modernom čovjeku i Neandertalcu

5. listopada 2022. / čita se 10 minuta

Tamara Čačev

nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Svante Pääbo i otkrivanje dijelova genoma zajedničkih modernom čovjeku i Neandertalcu

Pääboa se smatra utemeljiteljem nove znanstvene discipline - paleogenomike. Na temelju njegovih otkrića rekonstruirana je evolucijska crta prema kojoj su istovremeno dok je Homo sapiens migrirao iz Afrike Neandertalci živjeli u zapadnoj, a Denisovci u istočnoj Euroaziji. Homo sapiens se s njima susretao i križao. Razlike između ovih skupina zanimljive su i s aspekta identifikacije onih dijelova genoma koje su nas učinile jedinstvenima u odnosu na njih.

Putinov gubitak kontrole izazvan selektivnim prikazom povijesti i pogrešnom slikom stvarnosti

2. listopada 2022. / čita se 17 minuta

Božo Kovačević

Rusija

Putinov gubitak kontrole izazvan selektivnim prikazom povijesti i pogrešnom slikom stvarnosti

Putin falsificira raspad Sovjetskog Saveza i događaje koji su uslijedili i ima potpuno pogrešnu predodžbu o raspoloženju među nacijama koje su bile dio te države. Stoga je njegova politika formirana na krivim temeljima i doživljava neuspjehe čak i onda i ondje gdje je imala kakve takve šanse. Ipak, Božo Kovačević završava pozivom Zapadu da na Pacifiku bude oprezniji, ne bi li se izbjegao 'najgori scenarij'

Za Liz Truss se zasad sa sigurnošću može reći jedino da je – prevrtljiva!

23. rujna 2022. / čita se 14 minuta

Nino Bantić

velika britanija

Za Liz Truss se zasad sa sigurnošću može reći jedino da je – prevrtljiva!

U mladosti je nova britanska premijerka bila za legalizaciju marihuane, ukidanje monarhije i protiv politike Margaret Thatcher. Onda je ušla u Konzervativnu stranku, postala ministrica, ali je još bila protiv Brexita. Postavši ministrica u Johnsonovu kabinetu prigrlila je Brexit, a u kampanji za premijersku poziciju zaklela se da neće intervenirati u slobodno tržište. Kad je postala premijerka - zamrznula je cijene. Iako se počela češljati kao Thatcher, više podsjeća na Johnsona

Jean-Luc Godard, intelektualni bard opsjednut poviješću. Igra beskonačnog označavanja.

17. rujna 2022. / čita se 8 minuta

Višnja Pentić Vukašinović

In memoriam

Jean-Luc Godard, intelektualni bard opsjednut poviješću. Igra beskonačnog označavanja.

Zašto zapravo u monumentalnom eseju Povijest(i) filma Godard preklapa fotografije snimljene u logorima smrti s prizorima iz holivudskog klasika Mjesto pod suncem u kojima Elizabeth Taylor izlazi iz vode u atraktivnom kupaćem kostimu? Višnja Pentić Vukašinović u eseju u kojem ističe i posljednji dio karijere francuskog velikana daje intrigantno i iznenađujuće objašnjenje.

Kongres kao ruska Duma. Republikanska stranka planira pomoću Vrhovnog suda osigurati vječnu vladavinu.

10. rujna 2022. / čita se 11 minuta

Ivo Škorić

sjedinjene države

Kongres kao ruska Duma. Republikanska stranka planira pomoću Vrhovnog suda osigurati vječnu vladavinu.

Američki Vrhovni sud se sprema preuzeti slučaj u kojem bi presudom mogao osigurati da Demokrati više nikad ne osvoje vlast u Kongresu koji bi u tom scenariju postao poput ruske Dume, gdje jedna stranka ima neugrozivu većinu, a druge su tamo tek da pruže iluziju demokracije, objašnjava Ivo Škorić. Završava zaključkom o novom društvenom ugovoru u kojem svi lažu pa je stoga lakše tolerirati laži vladara

Nejednakosti i tipovi kapitalizma. Karakter hrvatskog kapitalizma prema visini nejednakosti.

8. rujna 2022. / čita se 16 minuta

Josip Lučev

INSTITUCIONALIZAM (7)

Nejednakosti i tipovi kapitalizma. Karakter hrvatskog kapitalizma prema visini nejednakosti.

Liberalno tržišna gospodarstva (LME) fokusirana su na domaću potrošnju, deindustrijalizirani su neto uvoznici i tendiraju većoj nejednakosti dohotka. Koordinirana tržišna gospodarstva (CME) su manje fokusirana na domaću potrošnju, često su neto izvoznici i tendiraju većoj jednakosti dohotka. Hrvatska se oslanja na usluge, a po nejednakosti dohotka je na razini nejednakijih koordiniranih tržišnih gospodarstava i manje nejednakih liberalno tržišnih gospodarstava

Mikroplastika. Jadran je u Europi jedno od tri mora najonečišćenija plastičnim otpadom.

31. kolovoza 2022. / čita se 8 minuta

Ana Kodžoman

okoliš

Mikroplastika. Jadran je u Europi jedno od tri mora najonečišćenija plastičnim otpadom.

Čitajte deklaracije i ako su na njima navedeni kemijski spojevi: polipropilen (PP), polietilen (PE), polistiren (PS), poli(vinil-klorid) (PVC), poli(etilen-tereftalat) (PET) te poliamid (PA) nemojte ih koristiti, piše Ana Kodžoman u članku u kojem uz ostalo predstavlja i studije o mikroplastici u mikroalgama i dagnjama koje su dio hranidbenog lanca drugih morskih organizama, sve do ljudi

Efekti uvozne inflacije, petnaest simulacija. Vlada RH pred političkim izborom tko će podnijeti koliki teret

26. kolovoza 2022. / čita se 12 minuta

Josip Tica

Ekonomija

Efekti uvozne inflacije, petnaest simulacija. Vlada RH pred političkim izborom tko će podnijeti koliki teret

Inflacija puni proračun i povećava nominalni BDP. Hrvatska vlada može intervencijama utjecati na njezine efekte na siromašnije građane i manje efikasna poduzeća. Također može sprečavati 'uvoz inflacije'. Izborom tih pristupa Vlada u isti mah bira njihov utjecaj na javni dug, deficit proračuna i inflaciju kao ravnopravne kriterije iz Maastrichta. Izbor će ovisiti o demokratskoj kulturi, odnosima moći, ali i o vrijednostima za koje se zauzimamo, piše Josip Tica i završava pitanjem koliko je razumno prepustiti socijalno najugroženije na milost i nemilost trgovačkih lanaca i energetskih kompanija dok se bilježe proračunski viškovi i rekordni profiti

Euroiluzija: Mnoge plaće više neće biti četveroznamenkaste, ali će i mnoge dvoznamenkaste cijene pasti na jednoznamenkaste

20. kolovoza 2022. / čita se 8 minuta

Goran Mihelčić

psihologija novca

Euroiluzija: Mnoge plaće više neće biti četveroznamenkaste, ali će i mnoge dvoznamenkaste cijene pasti na jednoznamenkaste

Prema 'mentalnom računovodstvu' razlika između 1 i 2 eura je manja nego između 7,5 i 15 kuna. Slijedom niza istraživanja o ponašanju kupaca u zemljama koje su svoju valutu zamjenjivale za euro Goran Mihelčić nastoji proniknuti kako bi se mogli ponašati građani Hrvatske nakon konačnog ulaska u eurozonu.