30. studenoga 2023. / Članci
Neovisni Odbor direktora tvrtke OpenAI imao je zadaću osigurati da umjetna inteligencija bude na korist cijelog čovječanstva, a ako se pokaže opasnom na vrijeme je zaustaviti, piše Ivan Fischer. No spektakularno je posrnuo. Ispada da razvojem sve umjetne inteligencije danas upravlja kapital, bez ikakvih osigurača i zaštitnih ograda.
Ivan Fischer
27. studenoga 2023. / Članci
Robert Fico vratio se na mjesto premijera Slovačke i smjesta je krenuo u obračun s nezavisnim medijima, kao i s pravosuđem koje ga je proganjalo, piše Sofija Kordić. Slovački analitičari ipak vjeruju da neće uspjeti u "orbanizaciji" te zemlje, kao i da će iza zatvorenih vrata vjerojatno slijediti umjereni kurs sa zapadnim kolegama, no njegov je izbor ipak potencijalan problem za Ukrajinu, kojoj je stopirao dalje slanje vojne pomoći.
Sofija Kordić
23. studenoga 2023. / Članci
Holivudski glumci i scenaristi, radnici u zdravstvu i automobilskoj industriji izvojevali su proteklih mjeseci povišice, za mnoge od njih prve značajne nakon krize 2008. godine. Ivo Škorić piše kako se uspjeh sindikata radnika tri najveće tvrtke autoindustrije preslikao i na uvjete u drugim tvrtkama, poput Toyote i Nissana, gdje su uprave požurile poboljšati uvjete i plaće i svojim radnicima. Većina Amerikanaca i dalje ne vidi korist od sindikata, ali nedavne su ih pobjede gurnule u medije, privukle pažnju političara i navele kapital da ih se - ponovno - pomalo boji.
Ivo Škorić
22. studenoga 2023. / Članci Publikacije
Njemački povjesničar Karl Schlögel u knjizi "The Soviet Century" povijest Sovjetskog Saveza promatra kroz predmete, materijalne ostatke, kroz koje ostvaruje uvide u kulturu koja ih je oblikovala i upotrebljavala, piše Marko Fuček. Ovo opsežno djelo kroz osamnaest cjelina kulminira stvaranjem zamišljenog muzeja, koji bi prikazivao iznimnu raznolikost sovjetske civilizacije u prostoru i vremenu.
Marko Fuček
17. studenoga 2023. / Članci
Za članove Galeba, hrvatske intelektualce okupljene u stanu Ivana Meštrovića, Talijani su bili glavni neprijatelji, a Gabriele D'Annunzio bio je zli patuljak kojeg je trebalo istjerati iz okupirane Rijeke, piše Velimir Grgić u svojem tekstu o slabo poznatoj epizodi iz života slavnog kipara. Operacija Galeb bila je politička koliko i vojna, a hrvatski domoljubi koji su u njoj nabavljali oružje i okupljali ratnike put prema hrvatskoj slobodi vidjeli su kroz Jugoslaviju, u koju će se kasnije većina razočarati.
Velimir Grgić
16. studenoga 2023. / Članci
Treba li hrabrost za ići ili ostati, piše Nataša Hrupec u svojem osvrtu na roman Šalaporte Marka Gregura. Treba li hrabrost za umjetnost, ili za ne umjetnost? Autor vrlo živo slika otok, realistično i s puno detalja, te uz pregršt citata lucidno otvara niz tema o umjetnosti, isplovljavanju i povratku.
Nataša Hrupec
10. studenoga 2023. / Članci
Produljenje životnog vijeka bez produljenja perioda u kojem ćemo biti zdravi i funkcionalni nema smisla, piše Tamara Čačev u članku o rapamicinu, molekuli koja pokazuje velik potencijal u usporavanju starenja ljudi. Problem je što preostaje još mnogo naučiti o njoj, a istraživanja dugovječnosti na ljudima su izrazito komplicirana.
Tamara Čačev
10. studenoga 2023. / Članci
Aussitzen - "odsjedanje" - u njemačku je politiku na velika vrata uveo Helmut Kohl, ali Merkel je tu metodu upravljanja dovela do neslućenih vrhunaca, piše Anđelko Šubić u pregledu 16 godina njezine vladavine. Kad se podvuče crta pod tim godinama, otvara se niz pitanja na koji bivšoj kancelarki nije osobito ugodno odgovarati.
Anđelko Šubić
9. studenoga 2023. / Članci
Spomenik na Petrovoj gori je arhitekturom i umjetničkim potpisom nadrastao lokalni značaj, piše Marina Pavković u svojem pogledu na zapušteno djelo Vojina Bakića. Za njega, kao ni za obližnju Centralnu partizansku bolnicu, nekad redovite lokacije školskih ekskurzija, danas nije zadužena niti jedna institucija. Uz političku volju i sredstva Europske unije ove bi se lokacije mogle oživjeti, kao što je vidljivo na slovenskom primjeru.
Marina Pavković
30. listopada 2023. / Članci
Brod za Issu Roberta Perišića rahlo je štivo koje u ruke mogu uzeti nadobudni adolescenti kao i radoznala starčad, piše Jadranka Pintarić u svojem pregledu. Koliko god da je autor dobrano istražio povijest o kojoj piše, ona nije sama po sebi bitna. Perišića zanima ponajprije odnos prema prirodi i gospodarenje prirodnim resursima. Nova je to i moćna priča koja proširuje razumijevanje starih te otvara nadu za moguće transformacije - barem pojedinačne svijesti.
Jadranka Pintarić