Treća epizoda Polifonije, koju organiziraju Agencija za politički razvoj i Ideje.hr bavi se političkom komunikacijom. Svoje su zaključke iznijeli Nataša Božić Šarić, novinarka N1 Hrvatska, Marijana Grbeša Zenzerović, profesorica s Fakulteta političkih znanosti, i Mario Aunedi Medek, PR stručnjak, Val grupa, predsjednik udruge za odnose s javnošću. Razgovor vodi izvršna direktorica APR-a, Ivana Novoselec.
Robert Torre, iza kojeg je ostalo desetak knjiga i stotinjak slika, prije prerane smrti bio je najpoznatiji hrvatski psihijatar, piše Zdenko Duka u pregledu knjige Robert Torre: Misli i slike, koju potpisuje Torreov prijatelj Neven Kepeski. Kao njegove najznačajnije misli izdvaja one kako valja živjeti nepatvoreno, bez maski, slobodno i izvorno.
Masakr u Columbineu potaknuo je novu eru napada u školama, u kojoj su brojni napadači pokušavali imitirati počinitelje tog zločina i 'nadmašiti' njihov rezultat. U pregledu literature o psihologiji tih potresnih napada, Goran Mihelčić piše o profilu napadača i objašnjava zašto je bitno da društvo i mediji prestanu veličati nasilje.
Fumio Sasaki na nepretenciozan način argumentira kako prihvaćanje minimalizma vodi do jednostavnijeg i sretnijeg života, piše Hana Samaržija u svojem pregledu njegove knjige Goodbye, Things. Sasaki govori o oslobođenju od prolaznih trendova i društvenih konvencija, lakšem probiru ljudi s kojima se doista osjeća dobro, te novopronađenom fokusu na svrhovite i društveno vrijedne aktivnosti.
Glavni savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci Maroje Lang za Ideje.hr piše o knjizi Sanje Bach, koja nastoji široj javnosti približiti ideju i djelovanja fiskalnih odbora u državama članicama EU i Hrvatskoj.
Ubrzani napredak u razumijevanju etiologije tumora započeo je prije tri do četiri desetljeća s razvojem molekularnih bioznanosti. Tamara Čačev u svojem pregledu aktualnih spoznaja popisuje sve zajedničke karakteristike tumora koje smo do danas identificirali, te objašnjava zašto je još uvijek nemoguće pronaći "lijek za rak", panaceu koja bi djelovala na sve oblike ove maligne bolesti.
Algoritmi danas oblikuju političku percepciju, volju i mišljenja, a velike tehnološke tvrtke po svojoj su moći postale usporedive s utjecajem velikih država, upozorava doc. dr. sc. Kristina Feldvari u svojem preglednom radu "Hakiranje krize demokracije". Feldvari argumentira kako je potencijalno rješenje ovog problema, koji je doveo do nazadovanja demokracije diljem svijeta, u stvaranju ljudskih sustava kontrole, nadzora i upravljanja algoritmima.
Ivo Škorić prikazuje knjigu "Poverty, by America" sociologa Matthewa Desmonda sa Sveučilišta Princeton prema kojoj su pomoć bogatima i izrabljivanje siromašnih ugrađeni u američko društvo i kulturu.
Slavni Stanfordski zatvorski eksperiment Philipa Zimbardoa u brojnim je udžbenicima psihologije, snažno je utjecao na javnost i popularnu kulturu, a mediji njegove kritike većinom ignoriraju, piše Goran Mihelčić u pregledu rada psihologa koji su dublje istraživali ovaj znanstveni rad. Ispostavlja se kako ne samo da je kršio etička pravila i znanstvene standarde, već se temeljio i na nizu lažnih tvrdnji svojeg autora.
Postoji koncepcija koja povezuje sva tri nosiva stupa današnje fizike - relativnost, kvantnu teoriju i termodinamiku: to je informacija, piše Dario Hrupec u pregledu knjige Jima Al-Khalilija. Iransko-britanski fizičar na sažet način predstavlja status današnje fizike, njezine glavne ideje i mogući razvoj, a završava vrijednostima koje smatra da bi trebali prigrliti svi koji se njome bave.
Masovno nasilje posljedica je otrovne mješavine politički-ideoloških diskursa koji sugeriraju paranoidna objašnjenja kriza i problema, piše Anna Leszczynska-Koenen. Iza diskursa koji dovodi do nasilja redovito stoje intelektualci, dok je crkva u svakom povijesnom primjeru zakazala u svojoj funkciji moralnog autoriteta.
Lamarckova ideja naslijeđivanja, po kojoj potomci nasljeđuju osobine koje su njihovi roditelji stekli za života, danas je gotovo u potpunosti zasjenjena Darwinovom idejom o prirodnoj selekciji iza koje stoji planina znanstvenih dokaza, piše Tamara Čačev. No, krajem prošlog stoljeća postalo je jasno da postoje i nasljedni elementi iznad genetičke osnove, što je ponovno na površinu izbacilo Lamarckova promišljanja.
Ako asistiranu smrt ograničimo samo na one koji su nepokretni ili pred neizbježnim krajem svog života, ignoriramo važan element - smanjenje patnje za sve one koji teško pate i svakodnevno proživljavaju agoniju, piše Duje Kovačević u svojem zadnjem tekstu o asistiranoj smrti. Niti jedan teški slučaj ne bi trebalo odbiti u startu, i svaki zaslužuje specifičan pristup.
Grad kojeg su po carskom nalogu osnovali legionari postao je "drugi Rim" preseljenjem Augusta i njegove obitelji, a danas je, za razliku od većine sličnih središta iz vremena antike, pogotovu ako su tih ogromnih dimenzija - oaza mira i tišine tek dvadesetak kilometara od masovnog turizma i industrijskog središta. Slađana Bukovac fotografijama i tekstom zabilježila je čudesnu atmosferu Akvileje.
Film Argentina, 1985. već je treći argentinski film koji bi također mogao dobiti Oscara za bavljenje istom temom - građansko-vojnom diktaturom sedamdesetih i osamdesetih godina. Suđenje iz filma Nikolina Židek opisuje u puno širem kontekstu u kojem su borba majki i baka za desetke tisuća nestale djece i unuka, civilne udruge koje nisu odustajale od zahtjeva za osudom zločina vojske ali i kompanija i ljudi iz institucija i medija koji su hunti pomagali. Priča s puno divnih i hrabrih likova
Kako i zašto su europski osvjači bili tako nadmoćni i tako samouvjereni da im pripada tuđa zemlja i životi? Kako su opravdavali svoja zvjerstva i zločine? Jandranka Pintarić odgovore traži u knjigama posvećenim temama kolonijalizma i imperijalizma, i nalazi da su mnogi od uzroka - i posljedica - prisutni i danas.
Bilo bi to praktično dostignuće ako bi se svi složili da je Peti Euklidov postulat istinit, iznenađujuće zaključuje Justin Clarke-Doane, s obzirom na pretpostavku da su matematičke istine neovisne o nama. Čemu se onda o njima usuglašavati? Knjigu o odnosu matematike i morala, a ustvari o odnosu teorije i prakse, Željko Ivanković nastojao je ovdje predstaviti što jasnije
U drugom djelu prikaza knjige Reality+ Davida Chalmersa, Ljudevit Hanžek prolazi kroz preostala poglavlja, raspravlja moralno i pitanje smisla u virtualnim svjetovima, a zatim neke autorove tvrdnje i argumente podvrgava detaljnoj kritici. Na kraju na pitanje je li Reality+ dobra knjiga odgovara nedvojbenim: Da!
U svojem trećem članku o asistiranoj smrti, Duje Kovačević nudi srednji put između dvaju proturječnih modela opisanih u prethodnom tekstu. Između apsolutnog prava na samoodređenje i ustrajanja na najboljem interesu pacijenta, postoji i opcija koja pacijentu ostavlja stupanj autonomije, a istovremeno se oslanja i na liječničku procjenu objektivnih faktora.
Predsjednik Republike i Predsjednik vlade se ne trpe. Božo Kovačević još je jednom detaljno prošao kroz ustavne i zakonske odredbe koje ih obvezuju na suradnju. Osim obrane i vanjske politike pronašao je i druge primjere neusklađenog funkcioniranja tijela vlasti. Reakcije u inozemstvu idu od podsmijeha do čuđenja. Kovačević na kraju članka komentira i neke prijedloge rješenja
