Članci

14. rujna 2018. / Članci

Deset godina financijske krize

Polemika Stiglitz – Summers oko sekularne stagnacije: Može li se ekonomijom upravljati ili se ona razvija sama od sebe

Dok se pripremamo za novu krizu, piše Stiglitz, treba voditi računa da je slabašno upravljanje oporavkom od Velike recesije favoriziralo banke i bogate, da su trebale godine da drugi dođu do daha. Teorija sekularne stagnacije, koju je reafirmirao Summers, služila je da opravda tu politiku. Summers pak tvrdi da je američka vlada u Obamino vrijeme, kad je on bio ekonomski savjetnik, izdašno poticala ekonomiju

Priredio Karlo Vajdić

11. rujna 2018. / Članci

deset godina od pada banke lehman brothers

Financijska kriza iz 2008. stvorila je novi financijski poredak: ovisnost svijeta o američkoj administraciji je porasla

Za kraj rujna Ideje.hr planiraju raspravu o deset godina od početka Velike recesije. Karlo Vajdić prikazuje članak koji je u tom povodu britanski ekonomist Adam Tooze objavio u časopisu Foreign Affairs, a čija knjiga Crashed upravo postaje bestseler. Tooze opisuje kako je američka centralna banka pumpala dolare širom svijeta, kako su ovisne o njoj postale izabrane centralne banke drugih zemalja, te kakav je svjetski financijski poredak kreirala Velika recesija

Priredio Karlo Vajdić

8. rujna 2018. / Članci

razmišljanja

Na financijskim tržištima više ne trguju ljudi: Slijedi li kapitalizam i dalje moralni nauk Adama Smitha

Do nedavno je kapitalizam na sebe gledao kao na moralno superioran sustav (u Smithovom smislu). Danas i kod njegovih mladih lavova to izaziva podsmijeh i kolutanje očima

Zvonimir Šikić

7. rujna 2018. / Članci

U globalnom okruženju (1)

Četiri desetljeća stagnacije. Preslikavanje tuđih terapija nije lijek za domaću patologiju

Udio našeg gospodarstva u svjetskom rapidno opada skoro pola stoljeća, prosječne plaće su imale veću kupovnu moć 1978. godine, a produktivnost kapitala i rada je više manje ista kao i sedamdesetih, piše Josip Tica u prvom članku u kojem predstavlja globalna kretanja, a zatim Hrvatsku s njezinim bolestima. Koristi od "outsourcinga" industrija sa zapada na istok Europe uglavnom su zaobišle Hrvatsku. Kako zbog naše "Nizozemske bolesti" (turizma), tako i zbog tipa kapitalizma koji ovdje prevladava

Josip Tica

4. rujna 2018. / Članci

kako je u kazališta uvedeno samoupravljanje (2)

Povijest se ponavlja. Zbog rasterećenja proračuna, kazališta 1953. postaju – privredne ustanove! S minimalnim dotacijama

Grandiozno zamišljeno gostovanje HNK u Londonu u siječnju 1955, bilo je izravni nastavak Titova posjeta Velikoj Britaniji u ožujku 1953. (samo deset dana nakon Staljinove smrti), piše Snježana Banović u drugom članku o kazalištu nakon Drugog svjetskog rata, u kojem opisuje oslobađanje individualne inicijative, odmak od socrealizma ali i nadzor Partije da se ne skrene u "buržoaska prenemaganja". Posebna je tema - financiranje

Snježana Banović

25. kolovoza 2018. / Članci

međunarodne financije i međunarodna politika

Koliko je opasna turska kriza? Jesu li na udaru skupljeg novca i zemlje koje su vodile sličnu ekonomsku politiku

Dok jedni komentatori procjenjuju da bi „Turska mogla proizvesti krizu veću no što ju je proizvela Grčka“ i da će „bankrot Turske biti najveći u financijskoj povijesti“, javljaju se i analitičari kojima „računica govori“ da Turska ne može bankrotirati, piše Ratko Bošković u članku u kojem prikazuje koje su banke i zemlje najizloženije prema Turskoj te koje su vodile sličnu ekonomsku politiku u razdoblju jeftinog novca

Ratko Bošković

24. kolovoza 2018. / Članci

kako je u kazališta uvedeno samoupravljanje (1)

Zbog ideološke slabosti partijske nomenklature, zadatak idejnog zaokreta od staljinizma pripao je kulturi. Što je govorio Krleža

Na temelju podataka prikupljenih za svoju novu knjigu Kazalište za narod, Snježana Banović napisala je za Ideje.hr u dva nastavka članak o uvođenju samoupravljanja u kazališni sustav početkom pedesetih godina prošlog stoljeća. Iako je kulturi dodijeljen zadatak prekida sa staljinizmom, kazalištarcima nova organizacija nije odmah baš legla. U sljedećem će nastavku biti prikazano financiranje u novom sustavu

Snježana Banović

19. kolovoza 2018. / Članci

Obljetnice

Pola stoljeća od nasilnog slamanja Praškog proljeća. Kako je konačno iščezla Havelova, Kunderina i Formanova Češka

Riječi humanizam, solidarnost, ljudska prava, građansko društvo koje su bile vodilja Baršunastoj revoluciji mnogi ismijavaju, a ljude koji zagovaraju te vrijednosti pogrdno nazivaju havloidi. Kako se transformirala zemlja s najnižom stopom nezaposlenosti u Europi, što joj danas znači riječ sloboda, kome su bliži današnji politički lideri

Sofija Kordić

16. kolovoza 2018. / Članci

Kompletiranje postkomunizma

Osvajanje Zapada: Nisu samo elementi napretka i razne mode išli sa Zapada na Istok. Utjecaj je krenuo i u suprotnom pravcu

Da je netko prije desetak (pa i prije pet) godina ustvrdio kako je Orban ravnopravan Angeli Merkel kao lider evropskih pučana, bio bi ismijan; danas svakako više ne. Da je netko prije desetak godina ustvrdio kako države poput Mađarske i Poljske mogu otvoreno prkositi Evropskoj komisiji, bio bi ismijan. Kako se to dogodilo, i je li to dobro, piše Žarko Puhovski

Žarko Puhovski

15. kolovoza 2018. / Članci

Kako je stvoren fiskalni prostor za porezna rasterećenja

Iznenađenje: Milanović je započeo i proveo najsnažniju fiskalnu konsolidaciju i stvorio prostor za porezno rasterećenje

Milan Deskar-Škrbić detaljno analizira rezultate fiskalne politike vlada od Sanadera i Kosor do Plenkovića i objašnjava kako je Milanoviću uspjelo provesti najsnažniju konsolidaciju i omogućiti početak poreznog rasterećenja. Tko je u cijelom tom procesu gubio, a tko se provlačio i s kojom vladom?

Milan Deskar-Škrbić