Horizonti — Stranica 67 od 96

Parenzana, Rera, Ferrata, Šuljarica, Gutmannova pruga, Samoborček, Steinbeisova pruga, ŠIPAD-ova pruga, Dalmatiner Bahn i Ćiro

12. lipnja 2019. / čita se 24 minute

KRATKA POVIJEST ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ (1)

Parenzana, Rera, Ferrata, Šuljarica, Gutmannova pruga, Samoborček, Steinbeisova pruga, ŠIPAD-ova pruga, Dalmatiner Bahn i Ćiro

Izgrađeni smjerovi od samog se početka nisu poklapali s deklariranim interesima hrvatskih poslovnih i političkih krugova. O tome se raspravljalo na dvodnevnoj Konferenciji o željeznici 1862. u Zagrebu, koju je organizirao ban Josip Šokčević, a nakon koje je osnovan Željeznički odbor na čelu s biskupom J. J. Strossmayerom, čiji je zadatak bio da lobira u Beču za hrvatske interese, piše Ivo Bićanić u prvom od tri nastavka o razvoju željeznica u Hrvatskoj.

Koje mjesto Nijemcima, predsjednika Komisije ili središnje banke? Tko na konklavu dolazi kao papa, odlazi kao kardinal.

10. lipnja 2019. / čita se 10 minuta

Anđelko Šubić

Europska kadrovska križaljka

Koje mjesto Nijemcima, predsjednika Komisije ili središnje banke? Tko na konklavu dolazi kao papa, odlazi kao kardinal.

Nakon izbora za Europski parlament vođe se trebaju dogovoriti o kadrovskim pozicijama: tko će predsjedati Parlamentom i Komisijom, voditi povjerenstvo za vanjsku i sigurnosnu politiku ... Jedna od najvažnijih pozicija je mjesto guvernera Europske središnje banke. Tu se testiraju odnosi ne samo između stranaka nego i između zemalja, sjevera i juga, starih i novih članica. Hoće li Nijemci trgovati Weberovom kandidaturom za mjesto predsjednika Komisije, ne bi li Jensa Wiedmanna dobili na mjestu guvernera? Koliko utječu rezultati izbora?

Iseljenik razmišlja što bi bilo da se Jugoslavija “amerikanizirala”. Siromaha ima svuda, i u Americi.

31. svibnja 2019. / čita se 17 minuta

Ivo Škorić

Prekarni rad u SAD

Iseljenik razmišlja što bi bilo da se Jugoslavija “amerikanizirala”. Siromaha ima svuda, i u Americi.

U desetljeću nakon kraha 2008. banke su ovršile i zaplijenile oko 8 milijuna kuća, najčešće najsiromašnijih dužnika, piše Ivo Škorić. Vozači Ubera i Lyfta spavaju u svojim vozilima da ne bi izgubili mušteriju. Šljakeri u skladištima Amazona piške u bočice da ne izgube dragocjeno vrijeme. Dehumanizacija i otudjenje prekarne egzistencije dosegli su maksimum.

Što će biti sa 5,8 milijardi eura deviznih pričuva nakon ulaska u eurozonu? Je li moguća monetarna bez fiskalne unije

29. svibnja 2019. / čita se 12 minuta

Pooka Zecov

Osvrt na knjigu Velimira Šonje Euro: Za i protiv

Što će biti sa 5,8 milijardi eura deviznih pričuva nakon ulaska u eurozonu? Je li moguća monetarna bez fiskalne unije

Šonje nema ambiciju da svoj stav o održivosti monetarne unije bez fiskalne prezentira kao konačnu istinu, piše Pooka Zecov. Kroz cijelu knjigu se provlači upozorenje da su problemi Europske unije u prvom redu politički, a kad je riječ o različitim gledanjima na monetarnu politiku da se iza kriju različiti stavovi o fiskalnoj politici. Priča o nemogućnosti monetarne bez fiskalne unije neće tako lako nestati s repertoara komentatora europskih ekonomskih i političkih događanja.

Ljevica na EU izborima: Prvi korak ponovnog pridobivanja radnika, prekarijata i marginaliziranih

26. svibnja 2019. / čita se 11 minuta

Aleksandra Šućur

Marš na Bruxelles: Italija u izbornoj kampanji za Europski parlament (4)

Ljevica na EU izborima: Prvi korak ponovnog pridobivanja radnika, prekarijata i marginaliziranih

Stvarna revolucija koju treba talijanska ljevica? Prestati se osjećati superiornom, citira Aleksandra Šućur jednu desno orijentiranu novinarku u svojem osvrtu na zbivanja na talijanskoj ljevici. Da se stvari razvijaju u tom smjeru naznačava izbor novog glavnog tajnika Zingarettija. Podatci pokazuju da su glasači ljevice bili iz više srednje klase, a da su im tradicionalne glasače oduzele druge stranke, najviše Pet zvijezda

Češka 15 godina od ulaska u EU: Najjači euroskepticizam u najuspješnijoj zemlji. Zašto se osjećaju građanima drugog reda?

25. svibnja 2019. / čita se 7 minuta

Sofija Kordić

obljetnica

Češka 15 godina od ulaska u EU: Najjači euroskepticizam u najuspješnijoj zemlji. Zašto se osjećaju građanima drugog reda?

U vrijeme referenduma o ulasku u EU 2003. dvije trećine Čeha se svrstavalo u euro-optimiste, na referendumu je 77 posto građana glasalo za ulazak. Je li izostanak uspostave vladavine prava uzrok razočaranju?

Na zabavi u susjedstvu o temi dana – nitko ni da pisne. Putopis s Otoka koji napušta Kontinent.

25. svibnja 2019. / čita se 7 minuta

Nataša Babić

brexit drugim očima

Na zabavi u susjedstvu o temi dana – nitko ni da pisne. Putopis s Otoka koji napušta Kontinent.

Nataši Babić tinejdžerski se san ispunio trideset godina kasnije. Preselila je u prijestolnicu punka u vrijeme kad drugi iz nje masovno sele. Što se priča u susjedstvu, a što u medijima

Pitanje neovisnosti: Europska centralna banka njemačka ili američka? Gdje je tu Hrvatska

22. svibnja 2019. / čita se 7 minuta

Pooka Zeceov

prikaz knjige dubravka radoševića

Pitanje neovisnosti: Europska centralna banka njemačka ili američka? Gdje je tu Hrvatska

Nekolicina je domaćih autora recentno objavila knjige o eurozoni, europskom centralnom bankarstvu i oportunitetu hrvatskog pristupanja euru. Pooka Zecov, naš autor specijaliziran za osvrte na knjige, prvo prikazuje knjigu Dubravka Radoševića iz 2018. godine, nakon koje slijedi knjiga Velimira Šonje.

21. svibnja 2019. / čita se 8 minuta

Vedran Šošić

rasprava o centralnom bankarstvu

Vedran Šošić reagira: Mjesto Hrvatske u kontinuumu tečajnih režima relativno je napučeno, ali uglavnom nije radosno

Centralno bankarstvo u posljednjih desetak godina prolazi kroz veliku rekonstrukciju, potvrđuje Vedran Šošić u osvrtu na članak Željka Ivankovića o neovisnosti i demokratskoj legitimaciji centralnog bankarstva. Svoju reakciju ipak sužava na dva pitanja, mogućnost Hrvatske narodne banke da razvije "operacije na otvorenom tržištu" te njezinu ulogu u pitanjima nejednakosti

Europska komisija od informacijskih kompanija zahtijeva da zaustavljaju (dez)informacije koje nisu zabranjene

17. svibnja 2019. / čita se 11 minuta

Božo Kovačević

Populizam i borba EU protiv dezinformacija

Europska komisija od informacijskih kompanija zahtijeva da zaustavljaju (dez)informacije koje nisu zabranjene

Zabrinutost za ishod izbora za Europski parlament više je nego očita, kao i da će se nadzirati informacijske servise. Odbijanje da se kao uzrok nezadovoljstva birača razmotre pogreške vlastodržaca i preispitaju neke dosadašnje politike zabrinjava koliko i dezinformacije koje plasiraju njihovi protivnici. Božo Kovačević piše o nastojanjima europske administracije da rast populizma zaustavi cenzurom.