Članci

4. srpnja 2017. / Članci

O krizi demokracije

Empirija i teorija: Koliko su za demokraciju nesposobni građani, a koliko elite

Članak ukratko prikazuje na kojim su konceptima utemeljeni različiti modeli demokracije te iznosi rezultate empirijskih istraživanja, ali i teorijskih analiza, o slabim točkama demokracije, u njezinom vrhu ili u njezinoj osnovi, u elitama ili među političarima

Kosta Bovan

30. lipnja 2017. / Članci

Međunarodni odnosi

Granica sa Slovenijom bila je i ostala više zadatak diplomacije nego prava

Još ne potpuna integracija Hrvatske u EU mogla bi naići na nove prepreke nakon nelegalne arbitraže o granici. Uz dosadašnju konstruktivnost u pristupu rješavanja graničnih pitanja sa Slovenijom i odlučnost, Hrvatska bi morala demonstrirati i čvršće opredjeljenje za europske vrijednosti u obračunavanju s klijentilizmom, korupcijom i sve izraženijim povijesnim revizionizmom

Božo Kovačević

27. lipnja 2017. / Članci

Kriza ponovljivosti znanstvenih rezultata

Čemu služi znanost ako je “većina istraživanja pogrešna”

Više od 80 posto objavljenih znanstvenih članaka iz biomedicine prikazuje rezultate pogrešno postavljenih, pogrešno usmjerenih, neponovljivih i neprovjerljivih istraživanja. Sustav koji potiče stvaranje i širenje beskorisnih rezultata potrebno je hitno mijenjati

Branka Bernard

26. lipnja 2017. / Članci

(NE)POPULARNOST POPULIZMA

Populizam je postmoderna verzija totalitarizma

Demokracija „kao takva“ naprosto nije rješenje – iako je uvjet rješenja. Trebat će, naime, uz vladavinu većine, i jasna razrada prakse samosustezanja te većine u obnašanju vlasti

Žarko Puhovski

26. lipnja 2017. / Članci

SOCIOPSIHOLOGIJA

Svijetla budućnost mračne trijade: psihopatije, narcisoidnosti, makijavelizma

Udio pojedinaca s psihopatološkim karakteristikama veći je na čelnim pozicijama korporacija i institucija nego u općoj populaciji. Psihopatska osobnost je u većoj mjeri nepoštena i okrutna. U čemu joj pogoduju današnje okolnosti

Andrijana Mušura Gabor

25. lipnja 2017. / Članci

Politička analiza

Kraj početka raspleta političke krize

Je li Plenković odabrao put personalizacije vlasti kao lijek protiv korporacijske i hadezeovske privatizacije države, ili se pak umrežuje i sam kao političko jamstvo održavanja cijele te kobne strukture? Vidjet će se upravo na primjeru Agrokora

Dragutin Lalović

20. lipnja 2017. / Članci

INOVACIJSKI EKOSUSTAV U HRVATSKOJ

Trostruka zavojnica u dolini smrti

European Innovation Scoreboard 2016, kategorizira Hrvatsku kao srednje inovativnu zemlju. Iako zvuči dobro, koeficijent inovativnosti podiže nam inoviranje u trgovini, bankarstvu i ljudskim resursima. U znanosti i tehnološkom inoviranju, poduzeća zaostaju za europskim prosjekom. To nas ipak čini tehnološki zaostalom zemljom. Je li niska tehnološka inovativnost privatnog sektora karika koja nedostaje

Nina Antičić

19. lipnja 2017. / Članci

SVEUČILIŠTA

Sveučilište u Rijeci misli ozbiljno

Sveučilište u Rijeci donijelo je strategiju i tog se dokumenta - drži. Očituje se to i u nedavnom izboru Snježane Prijić-Samaržija za rektoricu, a i u ciljevima koje je istaknula

Nikola Baketa

18. lipnja 2017. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (4)

Ante Ramljak je Ante Gotovina specijalne operacije Agrokor. Očekuje tužbe

Politički je neobično značajna izjava Vladina povjerenika Ramljaka da bi stečaj Agrokora izazvao tužbe protiv Hrvatske zbog „nepažnje i nedjelovanja pojedinih državnih institucija“ i da nije donesen zakon o sistemski važnim poduzećima. Raspoređuje li Ramljak odgovornost? Kako političko-ekonomski sustav ustvari funkcionira?

Željko Ivanković

15. lipnja 2017. / Članci

Britanski izbori

Jeremy Corbyn, najvažniji saveznik premijerke May

Kako je Corbyn postigao neočekivani rezultat, gdje su prepreke za korak naprijed? Zašto je vjerojatno da unatoč općem nezadovoljstvu Theresa May vodi Veliku Britaniju sljedeće dvije godine, kroz pregovore o Brexitu? Koliko Brexit stoji i tko se za što zauzima

Tin Radovani