8. kolovoza 2024. / Rasprave
U prvom nastavku serijala o logici, Zvornimir Šikić predstavlja njene temeljne forme, definicije i teoreme, te pokazuje kako je apstrahiranje formi iz prirodnih jezika logiku čvrsto vezalo uz njihovu sintaksu.
Zvonimir Šikić
28. srpnja 2024. / Rasprave
U seriji cyber-napada na hrvatske institucije najviše su nedostajala izviješća o napadačima i karakteristikama napada koja bi stručnjacima za sigurnost omogućila pripremiti se i prepoznati buduće sčične napade istih napadača, piše Damir Paladin. U prvom dijelu članka objašnjava da su suvremeni cyber-napadači već organizirani kao velike i razvijene tvrtke s odjelima istraživanja, egzekucije, upravljanjem novcem
Damir Paladin
28. srpnja 2024. / Rasprave
U prvom dijelu članka Tin Radovani pokazuje što je dovelo do povijesne pobjede Laburista, odnosno povijesnog poraza Konzervativaca. U drugom dijelu rekonstruira postizbornu ekonomsku, vanjskopolitičku i parlamentarnu strategiju novog britanskog premijera koji je samo dva tjedna nakon izbora predstavio zakonodavni program s čak 39 prijedloga zakona, osnivanje Vijeća za industrijsku strategiju te izjavio da od plana Konzervativaca o deportaciji azilanata neće biti ništa
Tin Radovani
16. srpnja 2024. / Publikacije Rasprave
Jeremy Shearmur proveo je većinu sedamdesetih godina prošlog stoljeća kao asistent Karla Poppera. Nakon članka o uređivanju recentnog izdanja Hayekove knjige 'Law, Legislation and Liberty, koji su Ideje.hr objavile u veljači, ovdje se osvrće na godine suradnje s Popperom, ukratko se prisjeća kako je do nje došlo, kako je izgledala i koji je bio njegov - po vlastitim riječima skromni - doprinos Popperovu opusu.
Jeremy Shearmur
6. srpnja 2024. / Rasprave
Prije francuskih izbora a nakon europskih, 25. lipnja, gost Foruma za vanjsku politiku, s kojim Ideje.hr surađuju, bio je Jan Zielonka, koji predaje na Europskim studijima Sveučilišta Oxford. Razgovor je vodio profesor Dejan Jović, a svojim su pitanjima sudjelovali još Dragan Nikolić i Božo Kovačević. Vrlo interesantan razgovor, koji rezultati izbora uopće nisu deaktualizirali, može se pogledati u nastavku
Ideje.hr
27. lipnja 2024. / Rasprave
Francuska se pomakla dobrano udesno, uz imigraciju koja je ponovno glavna tema izbora i sve slobodnijeg rasističkog i diskriminatornog govora u javnosti, piše Jelena Prtorić u pregledu aktualnog političkog stanja u toj državi i kretanja proteklih godina koja su do njega dovela. Predsjednik Macron iznevjerio je svoja obećanja, a njegova naprasna odluka raspisivanja parlamentarnih izbora nakon neuspjeha na europskim mogla bi kao posljedicu imati situaciju u kojoj će ekstremna desnica po prvi put u petoj republici krojiti unutarnju politiku.
Jelena Prtorić
26. lipnja 2024. / Rasprave
U drugom članku o radu francuske matematičarke i povjesničarke Karine Chemla fokus je na njezinom istraživanju o razvoju brojeva i decimalnog sustava s mjesnom vrijednošću broja u Kini. Prema Željku Ivankoviću istraživanje povijesti i matematičke prakse u različitim kulturama potkrepljuje zaključak o praktičnoj prirodi matematike
Željko Ivanković
22. svibnja 2024. / Rasprave
Sudionici su iznijeli svoje stavove o mogućoj promjeni konsenzualnog odlučivanja u Europskoj uniji, govorili su i o imigracijskim politikama, problemu iseljavanja, osvrnuli se na postojeći sustav kohezijskih fondova
Ideje.hr
15. svibnja 2024. / Rasprave
Odrast, odustajanje od ekonomskog rasta, japanskog filozofa Koheia Saita nije povratak u kameno doba, već put u bolji život, piše Filip Drača o knjizi 'Slow Down: A Degrowth Manifesto'. Ne radi se o spašavanju okoliša radi njega samog, ekonomski rast je i monotonija jednog te istog napornog posla cijeli život. Među prijedlozima promjena je i jedno iznenađenje, oblik rada koji je, ako se radi dobro - neefikasan. Koji?
Filip Drača
3. svibnja 2024. / Rasprave
Dugoročno je ekonomska struktura ponajprije određena teretom perifernosti, piše Josip Lučev u završnom članku svoje institucionalne analize hrvatskih perspektiva. Dio te perifernosti su demografski problemi, iseljavanje i teškoće s integracijom i useljavanjem, zatim perzistentni robni deficit te teško iskorjenjivi klijentelizam, korupcija i loše upravljanje po čemu daleko zaostajemo. Promjena uvijek ima, ali su mukotrpne, spore i ne omogućuju odmicanju od začelja
Josip Lučev