Rasprava: Zašto propadaju reforme znanosti? srijeda 12:00

Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?

Ideje.hr / 2. travnja 2018. / Aktualno

U srijedu, 18. travnja u 12:00 bit će predstavljeno istraživanje prema kojem hrvatski znanstveni sustav ne potiče izvrsnost (75%) već znanstvene mediokritete (72%); podržava klijentizam i ortački akademizam (71%). Slijedi rasprava u kojoj će g. Radovan Fuchs i drugi analizirati zašto propadaju reforme znanosti i visokog obrazovanja

Ideje.hr predstavljaju istraživanje i organiziraju raspravu pod naslovom:

Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?

Rasprava će se održati u srijedu 18. travnja u 12:00

Ulica Florijana Andrašeca 18A/1, Zagreb

Istraživanje su od veljače 2017. do veljače 2018. proveli Jadranka Švarc, Institut Ivo Pilar (koordinatorica), Drago Čengić, Institut Ivo Pilar, Saša Poljanec-Borić, Institut Ivo Pilar, Jasminka Lažnjak, Filozofski fakultet Zagreb, Odsjek za sociologiju i Luka Šikić, Institut Ivo Pilar (I. faza), a u sklopu projekta Reforma znanosti u Hrvatskoj u kontekstu promjene razvojne paradigme.

Iz ovdje dostupnog Sažetka istraživanja izdvajamo sljedeće naglaske:

Velika većina istraživača misli da sustav:

  • ne potiče znanstvenu izvrsnost (75%) već znanstvene mediokritete (72%);
  • proizvodi više znanstvenih zvanja nego što ima radnih mjesta (68%);
  • destimulira znanstvenoistraživački rad i projektne aktivnosti zbog nemogućnosti dobivanja radnog mjesta (71%);
  • podržava klijentizam i ortački akademizam (71%);
  • nepravedno dodjeljuje iste koeficijente plaća za znanstvena i znanstveno nastavno zvanja (64%).
  • blizu 60% istraživača procjenjuje da ima manje sredstava za rad nego prije reforme (od čega 34% bitno manje);
  • između 60% i 80% istraživača nema uopće ili ima nedovoljno sredstava za pojedine znanstvenoistraživačke djelatnosti
  • blizu 60% istraživača ima nimalo ili malo sredstava za materijalne troškove, a blizu 70% istraživača ima nimalo ili malo sredstva za terenski rad i uredsku opremu;
  • 47% istraživača istaknulo je nabavku literature uključujući „full-text“ baze podataka i organizaciju konferencija kao aktivnosti za koje uopće nemaju sredstava;
  • gotovo 60% istraživača tvrdi da je moralo, zbog manjka sredstava, smanjiti opseg i intenzitet svojeg istraživačkog rada
  • Naslovna slika: The Alchemist, David Teniers the Younger, 1610 – 1690

Vezane Ideje.hr

Izbori i birači: Sve ka nešto a ništa

20. studenoga 2024. / Klub Batina

Jednostavnost je prednost rimskih brojeva. Egipatsko množenje i intuitivno zbrajanje

20. studenoga 2024. / Članci

Evolucija hrvatskog birača.

14. studenoga 2024. / Uncategorized