s
f i y S
Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?

2. travnja 2018.

Ideje.hr

Rasprava: Zašto propadaju reforme znanosti? srijeda 12:00

Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?

U srijedu, 18. travnja u 12:00 bit će predstavljeno istraživanje prema kojem hrvatski znanstveni sustav ne potiče izvrsnost (75%) već znanstvene mediokritete (72%); podržava klijentizam i ortački akademizam (71%). Slijedi rasprava u kojoj će g. Radovan Fuchs i drugi analizirati zašto propadaju reforme znanosti i visokog obrazovanja

Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?

U srijedu, 18. travnja u 12:00 bit će predstavljeno istraživanje prema kojem hrvatski znanstveni sustav ne potiče izvrsnost (75%) već znanstvene mediokritete (72%); podržava klijentizam i ortački akademizam (71%). Slijedi rasprava u kojoj će g. Radovan Fuchs i drugi analizirati zašto propadaju reforme znanosti i visokog obrazovanja

Ideje.hr predstavljaju istraživanje i organiziraju raspravu pod naslovom:

Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?

Rasprava će se održati u srijedu 18. travnja u 12:00

Ulica Florijana Andrašeca 18A/1, Zagreb

Istraživanje su od veljače 2017. do veljače 2018. proveli Jadranka Švarc, Institut Ivo Pilar (koordinatorica), Drago Čengić, Institut Ivo Pilar, Saša Poljanec-Borić, Institut Ivo Pilar, Jasminka Lažnjak, Filozofski fakultet Zagreb, Odsjek za sociologiju i Luka Šikić, Institut Ivo Pilar (I. faza), a u sklopu projekta Reforma znanosti u Hrvatskoj u kontekstu promjene razvojne paradigme.

Iz ovdje dostupnog Sažetka istraživanja izdvajamo sljedeće naglaske:

Velika većina istraživača misli da sustav:

  • ne potiče znanstvenu izvrsnost (75%) već znanstvene mediokritete (72%);
  • proizvodi više znanstvenih zvanja nego što ima radnih mjesta (68%);
  • destimulira znanstvenoistraživački rad i projektne aktivnosti zbog nemogućnosti dobivanja radnog mjesta (71%);
  • podržava klijentizam i ortački akademizam (71%);
  • nepravedno dodjeljuje iste koeficijente plaća za znanstvena i znanstveno nastavno zvanja (64%).
  • blizu 60% istraživača procjenjuje da ima manje sredstava za rad nego prije reforme (od čega 34% bitno manje);
  • između 60% i 80% istraživača nema uopće ili ima nedovoljno sredstava za pojedine znanstvenoistraživačke djelatnosti
  • blizu 60% istraživača ima nimalo ili malo sredstava za materijalne troškove, a blizu 70% istraživača ima nimalo ili malo sredstva za terenski rad i uredsku opremu;
  • 47% istraživača istaknulo je nabavku literature uključujući „full-text“ baze podataka i organizaciju konferencija kao aktivnosti za koje uopće nemaju sredstava;
  • gotovo 60% istraživača tvrdi da je moralo, zbog manjka sredstava, smanjiti opseg i intenzitet svojeg istraživačkog rada
  • Naslovna slika: The Alchemist, David Teniers the Younger, 1610 – 1690
Kraj kohezijske politike kakvu poznajemo. Što Hrvatsku čeka nakon 2028. godine

16. kolovoza 2026. / čita se 12 minuta

Europska unija

Kraj kohezijske politike kakvu poznajemo. Što Hrvatsku čeka nakon 2028. godine

Nakon 2028. godine kohezijska politika mogla bi prestati biti ono što je bila otkad postoji - sigurna mreža za manje razvijene regije. Sve glasniji prijedlozi povezivanja sredstava s reformskim rezultatima otvaraju pitanje hoće li takav model nagraditi učinkovitost ili samo produbiti razlike između regija koje su već naprijed i onih koje zaostaju. Iza naoko suhoparno birokratske teme, krije se poltička drama i bitka za novu razdiobu europskih sredstava.

Prevelika za Europu, premala za svijet: novo njemačko pitanje.

16. kolovoza 2026. / čita se 14 minuta

Njemačka, između ostalog

Prevelika za Europu, premala za svijet: novo njemačko pitanje.

Zemlja koja je desetljećima bila gospodarski div, ali politički patuljak, danas mora odlučiti želi li konačno postati i jedno i drugo ili prestati biti i jedno od toga. Münchauova knjiga "Kaput" pokazuje zašto je njemačko čudo bilo zarobljeno vlastitim uspjehom i zašto budućnost cijele Europske unije ovisi o tome hoće li Berlin uspjeti pretvoriti ekonomsku snagu u političko vodstvo bez straha od hegemonije.

Metastaziranje političke neodgovornosti

14. kolovoza 2026. / čita se 16 minuta

pojmovna analiza

Metastaziranje političke neodgovornosti

Povodom recentnih događaja Ideje.hr ponovno objavljuju tekst Žarka Puhovskog, izvorno pisan kao podloga za predavanje u okviru Kongresa studenata prava 2019. Puhovski odgovornost razmatra u komunikacijskom, moralnom, pravnom, političkom kontekstu. Zatim raspravlja o odgovornosti i sukobu interesa, te o profesionalnoj odgovornosti. Posebnu pažnju posvećuje problemu realizacije političke volje u obliku pravne norme. Navodi primjere nekih apsurdnih hrvatskih "rješenja" tog problema. Zaključuje konstatacijom da je do autonomnog djelovanja institucija dug put sve dok njihove zakonske osnove formuliraju oni koji su bespogovorno i protivno načelima struke slušali različite dosadašnje vođe.