s
f i y S
Ljudska su prava liberalna ideja, ali se liberalizam s njima loše nosi. Mogu li se uopće razumjeti izvan diskusije, mimo konteksta.

24. prosinca 2020.

Ideje.hr

Klub Batina, šesti razgovor

Ljudska su prava liberalna ideja, ali se liberalizam s njima loše nosi. Mogu li se uopće razumjeti izvan diskusije, mimo konteksta.

U raspravi o knjizi Enesa Kulenovića 'Ljudska prava nakon Babela', za koju jedobio Državnu nagradu za znanost, sudjelovali su, uz autora: Ivana Radačić, Ana Matan, Nebojša Zelič, Nenad Zakošek, Božo Kovačević, Raul Raunić i Đorđe Gardašević

Ljudska su prava liberalna ideja, ali se liberalizam s njima loše nosi. Mogu li se uopće razumjeti izvan diskusije, mimo konteksta.

U raspravi o knjizi Enesa Kulenovića 'Ljudska prava nakon Babela', za koju jedobio Državnu nagradu za znanost, sudjelovali su, uz autora: Ivana Radačić, Ana Matan, Nebojša Zelič, Nenad Zakošek, Božo Kovačević, Raul Raunić i Đorđe Gardašević

Jedna od zanimljivijih teza koje je u svojem uvodnom izlaganju iznio Enes Kulenović bila je o – inflaciji ljudskih prava. Je li tome zaista tako i još mnogo također intrigantnih pitanja raspravljeno je u razgovoru koji je dostupan u doljnjem videu.

1. lipnja 2016. Dan kad je škola izašla na Trg

24. rujna 2026. / čita se 13 minuta

Deset godina od prosvjeda za kurikularnu reformu (1)

1. lipnja 2016. Dan kad je škola izašla na Trg

Zašto je prosvjed za kurikularnu reformu bio tako masovan, i po čemu je bio drukčiji od svih naoko sličnih protesta, pita se Josip Šarić u prvom tekstu u serijalu koji se osvrće na desetu godišnjicu ovog događanja.

24. rujna 2026.

RUSKA POLITIKA

Putin uzalud mamio Trumpa bilijunima, mogla bi mu se ponoviti 1917.

Rusija je održala izbore čiji rezultat nikoga nije iznenadio – ali ono što se krije iza fasade stabilnosti puno je zanimljivije od samih brojki. Gost Domagoja Novokmeta je vanjskopolitički analitičar i bivši diplomat Božo Kovačević.

O kontinuitetu znanosti. Napredak kao gradnja Neurathovog broda.

22. rujna 2026. / čita se 22 minute

Filozofija znanosti

O kontinuitetu znanosti. Napredak kao gradnja Neurathovog broda.

Tvrdnja da teža tijela padaju brže zvuči kao udžbenički primjer znanstvene zablude - dok se matematički ne pokaže da je, unutar prave domene važenja, Aristotel zapravo bio u pravu. Analiza Zvonimira Šikića sugerira da je diskontinuitet između antičke i moderne fizike uvelike mit, i da znanost napreduje kumulativno.