predavanje filipa novokmeta
Filip Novokmet je doktorirao je 2017. na Paris School of Economics pod mentorstvom Thomasa Pikettya, a glavni istraživački interesi su mu dohodovne i imovinske nejednakosti, ekonomska povijest i politička ekonomija
Filip Novokmet je doktorirao je 2017. na Paris School of Economics pod mentorstvom Thomasa Pikettya, a glavni istraživački interesi su mu dohodovne i imovinske nejednakosti, ekonomska povijest i politička ekonomija
U srijedu, 4. srpnja u 16:00 u Florijana Andrašeca 18a u Zagrebu, u organizaciji Ideje.hr, Filip Novokmet održat će predavanje pod naslovom:
Filip Novokmet je poslijedoktorand na Paris School of Economics i znanstveni novak na projektu World Wealth and Income Database (WID). Doktorirao je 2017. na Paris School of Economics pod mentorstvom Thomasa Pikettya, a glavni istraživački interesi su mu dohodovne i imovinske nejednakosti, ekonomska povijest i politička ekonomija.
Disertacija Between communism and capitalism: essays on the evolution of income and wealth inequality in Eastern Europe 1890-2015 u kojoj se, između ostalog, na temelju unikatnih poreznih podataka Novokmet bavi dugoročnim razvojem udjela najviših dohodaka (top incomes) u Hrvatskoj, dostupna je ovdje.
Molimo Vas da radi planiranja prostornih kapaciteta svoj dolazak potvrdite na mail matija@nsz.hr do 3.srpnja 2018.
Iz članka o najvišim dohotcima u Hrvatskoj i Sloveniji izdvajamo sljedeću sliku:
24. rujna 2026. / čita se 13 minuta
Deset godina od prosvjeda za kurikularnu reformu (1)
Zašto je prosvjed za kurikularnu reformu bio tako masovan, i po čemu je bio drukčiji od svih naoko sličnih protesta, pita se Josip Šarić u prvom tekstu u serijalu koji se osvrće na desetu godišnjicu ovog događanja.
24. rujna 2026.
RUSKA POLITIKA
Rusija je održala izbore čiji rezultat nikoga nije iznenadio – ali ono što se krije iza fasade stabilnosti puno je zanimljivije od samih brojki. Gost Domagoja Novokmeta je vanjskopolitički analitičar i bivši diplomat Božo Kovačević.
22. rujna 2026. / čita se 22 minute
Filozofija znanosti
Tvrdnja da teža tijela padaju brže zvuči kao udžbenički primjer znanstvene zablude - dok se matematički ne pokaže da je, unutar prave domene važenja, Aristotel zapravo bio u pravu. Analiza Zvonimira Šikića sugerira da je diskontinuitet između antičke i moderne fizike uvelike mit, i da znanost napreduje kumulativno.