s
f i y S
Rasprava o budućnosti (i prošlosti) mirovinskog sustava i drugog mirovinskog stupa

1. lipnja 2017.

Ideje.hr

Rasprave

Rasprava o budućnosti (i prošlosti) mirovinskog sustava i drugog mirovinskog stupa

Nazivana je majkom svih reformi, no za mirovinskom se reformom neprestano vuku problemi. Posljednji je izbio u Planu konvergencije koji je prihvatila Vlada a predviđa ukidanje dodatka od 27 posto na mirovine iz prvog stupa. Rasprava je 6. lipnja u 11:00

Rasprava o budućnosti (i prošlosti) mirovinskog sustava i drugog mirovinskog stupa

Nazivana je majkom svih reformi, no za mirovinskom se reformom neprestano vuku problemi. Posljednji je izbio u Planu konvergencije koji je prihvatila Vlada a predviđa ukidanje dodatka od 27 posto na mirovine iz prvog stupa. Rasprava je 6. lipnja u 11:00

U utorak, 6. lipnja, s početkom u 11 sati u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Florijana Andrašeca 18a, održat će se rasprava o mirovinskom sustavu, rezultatima mirovinske reforme provedene prije petnaestak godina i budućnosti mirovinskog sustava.

Neposredni povod je Plan konvergencije za period 2017-2020, prihvaćen na istoj sjednici Vlade na kojoj su smijenjeni Mostovi ministri, a kojim se predviđa ukidanje dodatka od 27 posto iz prvog mirovinskog stupa za sve koji dobivaju mirovine iz oba stupa, te onemogućavanje povratka u prvi stup za sve koji u mirovinu odlaze nakon 2027. godine.

O temi je detaljnije za ideje.hr detaljnije pisao Dinko Novoselec, donedavni predsjednik AZ mirovinskog fonda (koji je i jedan od sudionika rasprave) u članku pod naslovom Iako uplaćuju i u prvi stup, članove iz drugog država tretira kao neželjenu djecu.

S obzirom na to da o ovoj promjeni u sustavu isplate mirovina nije bilo javne rasprave, ni rasprave u okviru socijalnog dijaloga (GSV-a), a radi se o temi koja se tiče svih građana Republike Hrvatske, Centar za mirovine studije, Ideje.hr i Nezavisni sindikat znanosti organiziraju raspravu o tome što sve predviđa Plan konvergencije i Nacionalni plan reformi, u kojem smjeru ide politika održivosti i pravednosti mirovinskog sustava, o utjecaju takvih politika na životni standard budućih umirovljenika i budućnost II. mirovinskog stupa te o mogućim alternativnim rješenjima problema vezanima za mirovinski sustav.

Podsjećamo da su u mirovinsku reformu ulagana velika očekivanja, da je nazivana majkom svih reformi, a da se kontinuirano problematiziraju njezini učinci. Također, povod mirovinskoj reformi bila su i demografska kretanja, koja su se u međuvremenu čak možda i pogoršala.

U raspravi sudjeluju:

Prof. dr. sc. Boris Cota, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Dinko Novoselec, stručnjak u području upravljanja obveznim mirovinskim fondovima i bivši predsjednik Uprave AZ mirovinskog fonda

Dr. sc. Danijel Nestić, Ekonomski institut

Prof. dr. sc. Ivana Vukorepa, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Ana Pezelj, Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Ministarstva financija

Također, očekuje se dolazak još nekolicine stručnjaka i predstavnika zainteresiranih strana.

Raspravu moderiraju:

Željko Ivanković, Ideje.hr i Sandra Benčić, Centar za mirovne studije

Kontakt osobe:

Sandra Benčić, Centar za mirovine studije, sandra.bencic@cms.hr, 091 33 777 41

Željko Ivanković, ideje.hr, Nezavisni sindikat znanosti, zeljko@nsz.hr, 099 733 50 38 

Rasprava je organizirana u sklopu projekta Centra za mirovne studije: Javni interes nije na prodaju, IPA 2012

Plaće: Poslodavci se pozivaju na teoriju koju ne poznaju

15. travnja 2026. / čita se 12 minuta

U FOKUSU

Plaće: Poslodavci se pozivaju na teoriju koju ne poznaju

Autori u prvom dijelu članka opisuju teoriju na koju se oslanjaju zahtjevi poslodavaca protiv minimalne plaće, ali u tim zahtjevima ne spominju one dijelove teorije koji govore o profitima i ne idu im u prilog. U drugom dijelu pokazuju da glavni ekonomist HUP-a pogrešno uspoređuje profite u Hrvatskoj i EU i izvodi pogrešne zaključke. Kretanje relevantnih pokazatelja je kompatibilno s tvrdnjom da su minimalne plaće ispod ravnotežne.

Legalizacija isplate na ruke – ključna razlika hrvatskih i slovenskih plaća

19. veljače 2026. / čita se 7 minuta

U FOKUSU

Legalizacija isplate na ruke – ključna razlika hrvatskih i slovenskih plaća

Počelo je od umornog ministra Piletića, koji je tvrdio da hrvatski učitelji zarađuju bolje od slovenskih. Sada desna oporba u Sloveniji, uoči izbora, pokušava plasirati istu tezu. Umjesto uspoređivanja krušaka i jabuka, Ljubica Gatarić analizira najveći problem hrvatskih plaća, kao i kratkoročne i dugoročne posljedice takvog pristupa i za građane i za sustav.

Prava žena, briga za djecu i starije, produženo školovanje: Vrijednosni i praktični izazovi starenja stanovništva.

25. srpnja 2023. / čita se 21 minutu

DEMOGRAFIJA

Prava žena, briga za djecu i starije, produženo školovanje: Vrijednosni i praktični izazovi starenja stanovništva.

Jeremy Shearmur nastoji sistematizirati izazove s kojima se suočavaju javne politike u zapadnom svijetu koji proistječu iz demografskih kretanja. Promjena sustava vrijednosti izaziva neočekivane posljedice koje sa svoje strane utječu na zadržavanje tradicionalnih vrijednosti. A tu su i praktična pitanja: tko će njegovati sve starije stanovništvo koje sve duže ovisi o tuđoj pomoći i sl. 'Laka rješenja' poput stimuliranja nataliteta ili imigracije, također dolaze uz vlastite složene izazove.