s
f i y S
Sanja Barić: Pravo u svakodnevici

29. studenoga 2024.

Ideje.hr

Klub Batina

Sanja Barić: Pravo u svakodnevici

U srijedu, 4. prosinca od 10:30, u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu (Sindikat znanosti), Sanja Barić, profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci predstavit će rezultate međunarodnog istraživanja Pravo u zajednici. Uz prof. Barić u razovoru u organizaciji Kluba Batina/Ideje.hr sudjelovat će sa zagrebačkih institucija: Jelena Budak, Ekonomski institut, Viktor Gotovac, Pravni fakultet, Nikola Baketa, Institut za društvena istraživanja, Darko Šeperić, Savez samostalnih sindikata i drugi.

Sanja Barić: Pravo u svakodnevici

U srijedu, 4. prosinca od 10:30, u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu (Sindikat znanosti), Sanja Barić, profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci predstavit će rezultate međunarodnog istraživanja Pravo u zajednici. Uz prof. Barić u razovoru u organizaciji Kluba Batina/Ideje.hr sudjelovat će sa zagrebačkih institucija: Jelena Budak, Ekonomski institut, Viktor Gotovac, Pravni fakultet, Nikola Baketa, Institut za društvena istraživanja, Darko Šeperić, Savez samostalnih sindikata i drugi.

  • Naslovna fotografija: dr. sc. Sanja Barić. (Snimio Luka Stanzl, Pixsell)

Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, 26. rujna 2024. održana je završna međunarodna konferencija Pravo u svakodnevici (Law in Everyday Life), o podučavanju pravne pismenosti u obrazovnom sustavu.

Nakon istraživanja o ustavnoj pismenosti građana, koje je dalo porazne rezultate o stanju ustavne pismenosti kao dijelu pravne i građanske pismenosti, istraživanje Pravo u svakodnevici je organizirano kao nastavak u sklopu međunarodnog programa Erasmus + .

Pravna pismenost smatra se bitnom sastavnicom građanske pismenosti. Omogućava svakoj građanki i građaninu poznavanje vlastitih prava i dužnosti te, još važnije, mogućnost korištenja pravnih instrumenta na osnovnoj razini za njihovo ostvarenje.

Prepoznajući ovo, cilj projekta Pravo u svakodnevici bilo je osnaženje osnovne pravne pismenosti u više europskih država. Projekt predvodi Forum za slobodu odgoja, u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, te partnerima iz Francuske, Italije i Portugala.

Rezultati projekta su važni ne samo kako bi se postavila dijagnoza o pravnoj (ne)pismenosti, nego i stekao uvid u mogućnosti da se situacija popravi kroz edukaciju, kako za učenike i studente, tako i za sve ostale građane kojima je kroz život potrebna i informacija, ali i alati za ostvarenje radnih, socijalnih i svih ostalih prava.

Dr Sanja Barić, predstojnica Katedre za Ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Rijec u uvodnom će izlaganju predstaviti rezultate istraživanja, komparirati Hrvatsku s ostalim državama koje su sudjelovale u istraživanju, a svojim će komentarima raspravi pridonijeti Jelena Budak, Ekonomski institut Zagreb Viktor Gotovac, Pravni fakultet u Zagrebu, Nikola Baketa, Institut za društvena istraživanja Zagreb, Darko Šeperić, izvršni tajnik za projekte, edukaciju i europske politike SSSH i drugi.

Razgovor će voditi Jasmina Popović.

24. listopada 2026.

INTERVJU TEO MATKOVIĆ

Zvona na uzbunu zvone već neko vrijeme. Vraćamo se u jedno oralno društvo

Rezultati najnovijih PISA testova potvrdili su trend koji je na snazi već nekoliko ciklusa: Učenici sve slabije čitaju s razumijevanjem i imaju sve slabiju matematičku pismenost. Teo Matković objašnjava kako je do toga moglo doći i nudi utjehu - u Hrvatskoj još nije toliko loše koliko je moglo biti.

Alex Karp i pitanje tehnofašizma

22. listopada 2026. / čita se 30 minuta

Uvod u tehno-oligarhe (4)

Alex Karp i pitanje tehnofašizma

Židov po ocu, Afroamerikanac po majci, doktorirao u sjedištu Frankfurtske škole, koautor knjige Tehnološka republika i po vlastitim riječima - ljevičar. Ipak se izvršnog direktora Palantira Alexa Karpa nerijetko proglašava tehnofašistom. U četvrtom članku o tehno-oligarsima, Željko Ivanković razmatra što pojam "tehnofašizam" uopće može označavati te pridonosi li suvremena tehnologija fašističkim tendencijama u društvu.

Od Kasandre do Penelopeje – kako suvremene autorice čitaju grčke junakinje. Dijalog s antikom.

22. listopada 2026. / čita se 14 minuta

Književnost

Od Kasandre do Penelopeje – kako suvremene autorice čitaju grčke junakinje. Dijalog s antikom.

Kasandra, Medeja i Penelopa u suvremenoj prozi progovaraju vlastitim glasom, ali ne svaka jednakim: misaonim i ukorijenjenim u antiku u Christe Wolf ili cinično duhovitim u Margaret Atwood. Uz njih tu je i Jeanette Winterson, koja mit o Atlasu spaja s autofikcijom. Gordana Crnković traži odgovor na pitanje što se dobiva, a što gubi kad se intervenira u literarni predložak.