s
f i y S
Sanja Barić: Pravo u svakodnevici

29. studenoga 2024.

Ideje.hr

Klub Batina

Sanja Barić: Pravo u svakodnevici

U srijedu, 4. prosinca od 10:30, u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu (Sindikat znanosti), Sanja Barić, profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci predstavit će rezultate međunarodnog istraživanja Pravo u zajednici. Uz prof. Barić u razovoru u organizaciji Kluba Batina/Ideje.hr sudjelovat će sa zagrebačkih institucija: Jelena Budak, Ekonomski institut, Viktor Gotovac, Pravni fakultet, Nikola Baketa, Institut za društvena istraživanja, Darko Šeperić, Savez samostalnih sindikata i drugi.

Sanja Barić: Pravo u svakodnevici

U srijedu, 4. prosinca od 10:30, u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu (Sindikat znanosti), Sanja Barić, profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci predstavit će rezultate međunarodnog istraživanja Pravo u zajednici. Uz prof. Barić u razovoru u organizaciji Kluba Batina/Ideje.hr sudjelovat će sa zagrebačkih institucija: Jelena Budak, Ekonomski institut, Viktor Gotovac, Pravni fakultet, Nikola Baketa, Institut za društvena istraživanja, Darko Šeperić, Savez samostalnih sindikata i drugi.

  • Naslovna fotografija: dr. sc. Sanja Barić. (Snimio Luka Stanzl, Pixsell)

Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, 26. rujna 2024. održana je završna međunarodna konferencija Pravo u svakodnevici (Law in Everyday Life), o podučavanju pravne pismenosti u obrazovnom sustavu.

Nakon istraživanja o ustavnoj pismenosti građana, koje je dalo porazne rezultate o stanju ustavne pismenosti kao dijelu pravne i građanske  pismenosti, istraživanje Pravo u svakodnevici je organizirano kao nastavak u sklopu međunarodnog programa Erasmus + .

Pravna pismenost smatra se bitnom sastavnicom građanske pismenosti. Omogućava svakoj građanki i građaninu poznavanje vlastitih prava i dužnosti te, još važnije, mogućnost korištenja pravnih instrumenta na osnovnoj razini za njihovo ostvarenje.

Prepoznajući ovo, cilj projekta Pravo u svakodnevici  bilo je osnaženje osnovne pravne pismenosti u više europskih država. Projekt predvodi Forum za slobodu odgoja, u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, te partnerima iz Francuske, Italije  i Portugala.

Rezultati projekta su važni ne samo kako bi se postavila dijagnoza o pravnoj (ne)pismenosti, nego i stekao uvid u mogućnosti da se situacija popravi kroz edukaciju, kako za učenike i studente, tako i za sve ostale građane kojima je kroz život potrebna i informacija, ali i alati za ostvarenje  radnih, socijalnih i svih ostalih prava.

Dr Sanja Barić, predstojnica Katedre za Ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Rijec u uvodnom će izlaganju predstaviti rezultate istraživanja, komparirati Hrvatsku s ostalim državama koje su sudjelovale u istraživanju, a svojim će komentarima raspravi pridonijeti Jelena Budak, Ekonomski institut Zagreb Viktor Gotovac, Pravni fakultet u Zagrebu, Nikola Baketa, Institut za društvena istraživanja Zagreb, Darko Šeperić, izvršni tajnik za projekte, edukaciju i europske politike SSSH i drugi.

Razgovor će voditi Jasmina Popović.

Vještice iz Nepala. Boksi – žena koju treba ubiti.

8. lipnja 2026. / čita se 19 minuta

NEPAL

Vještice iz Nepala. Boksi – žena koju treba ubiti.

U Nepalu se i danas žene optužuju za vještičarenje i kažnjavaju kolektivnim nasiljem koje nerijetko završava smrću, uz pasivnost policije i blagoslov zajednice. Iza surove stvarnosti leži složena mreža tantričke mitologije, kastinskog sustava i straha od žena koji je nekadašnju iscjeliteljicu i šamanku pretvorio u boksi, vješticu koju treba uništiti.

Mekomoćni Gordan Jandroković

5. lipnja 2026. / čita se 6 minuta

Hrvatska politika

Mekomoćni Gordan Jandroković

Analizu hrvatske političke scene kroz portret jedinog čovjeka koji već zna tko će biti novi predsjednik HDZ-a donosi Goran Gerovac.

Prve reakcije na Krležin “Izlet” u Hrvatskoj i Srbiji. Četiri kritičara. Ekavica.

5. lipnja 2026. / čita se 26 minuta

STOGODIŠNJICA IZLETA U RUSIJU (2)

Prve reakcije na Krležin “Izlet” u Hrvatskoj i Srbiji. Četiri kritičara. Ekavica.

Osvrti suvremenika na Krležin "Izlet" ne svode se na njegov umjetnički doseg, nego se izdvajaju i politička pitanja koja je pokrenuo: odnos komunizma i kapitalizma, te Hrvatske i Srbije. U Srbiji se knjiga koristi i kao povod da se zahtijeva uspostava diplomatskih odnosa Kraljevine SHS i Sovjetskog Saveza. Iako nijedan od kritičara nije komunist, nisu krili simpatije za ideje tad već zabranjene Komunističke partije, piše Božo Kovačević u drugom članku o knjizi koja je bila kudikamo više od putopisa - (svjetsko)povijesna ali i aktualna kulturnopolitička rasprava