Razgovori
U povodu nedavno objavljenog zbornika Fanaticism, u izdanju Instituta za filozofiju, Ideje.hr organizirale su razgovor o knjizi i fenomenu.
U povodu nedavno objavljenog zbornika Fanaticism, u izdanju Instituta za filozofiju, Ideje.hr organizirale su razgovor o knjizi i fenomenu.
U uvodnoj riječi urednik zbornika Martino Rossi Monti, predstavio je složenost i multidisciplinarni karakter fenomena, također i knjigu, ali u završnom dijelu nije propustio istaknuti moralni poziv u suočavanju s fanatizmom, odnosno da čak i oni koji vjeruju u jednu (religijsku) istinu, mogu imati negativan stav i biti kritični prema fanatizmu. Citirao je Johna Lockea koji je podsjećao na one koji su ‘sigurni jer su sigurni’, što je ‘opasno stanje’, uočavao je Primo Levi, a diskusiju je zaključio citatom Johna Lockea iz naslova članka, da snaga naših uvjerenja nije dokaz njihove čestitosti.
Tatjana Milovanović, programska direktorica Centra za postkonfliktna istraživanja Sarajevo, govorila je institucionalnim preprekama za slabljenje etničkog fanatizma u Bosni i Hercegovini, Darko Polšek, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu razmatrao je odnos intelektualca i fanatizma, a Dalibor Milas, doktor teologije i socijalne etike, Sveučilište u Grazu podsjetio je na izostanak sagledavanja situacije stavljajući se u poziciju druge strane. Rekao je da su za ‘ravnozemljaše’ fanatici – ‘globusovci’.
U razgovoru. čiju snimku možete pogledati u nastavku, još su sudjelovali Božo Kovačević, Kosta Bovan. Zvonimir Šikić i Željko Ivanković. Moderirala je Jasmina Popović.
24. srpnja 2026. / čita se 7 minuta
Mađarska politika
Mijenjanje ustava. Paralelne istrage. Prekid emitiranja javnih medija. I na kraju ostavka predsjednika države koji je trebao štiti Orbanovu ostavštinu. Gábor Bódis piše o svemu što je u prvih i dramatičnih 10 tjedana na vlasti napravio mađarski premijer Peter Magyar.
23. srpnja 2026.
U okolnostima rasta troškova života, promjena na tržištu rada i sve izraženijih razlika među sektorima, pitanje pravednih, održivih i razvojno usmjerenih politika plaća postaje jedno od ključnih pitanja socijalnog dijaloga.
22. srpnja 2026. / čita se 38 minuta
OBLJETNICE
Iza literarnih likova Karla Diefenbacha, Vasiljeva i Andrejevskog u Krležinu "Izletu u Rusiju" stoje stvarni ljudi čije je identitete pisac namjerno prikrio - trgovac drvima, direktor pilane i revolucionarni general kojeg autor identificira kao Julijsa Daniševskisa. Tekst prati Krležine bilješke, dnevnike i kasnije razgovore kako bi utvrdio s kim je pisac zapravo putovao 1925. i zašto je to prešućivanje trajalo gotovo pola stoljeća.