Članci s oznakom "inflacija"

13. travnja 2023. / Članci

SOCIOLOGIJA

Kako u najbogatijoj zemlji na svijetu uopće ima siromašnih, i to još toliko puno: 1 od 9

Ivo Škorić prikazuje knjigu "Poverty, by America" sociologa Matthewa Desmonda sa Sveučilišta Princeton prema kojoj su pomoć bogatima i izrabljivanje siromašnih ugrađeni u američko društvo i kulturu.

Ivo Škorić

30. siječnja 2023. / Članci

BRITANIJA

Vlast čeka da se javnost okrene protiv štrajkova. Pobuna koja još nema svoj kreativni naboj.

Početkom veljače u Britaniji se očekuje izlazak na ulice stotine tisuća učitelja, sveučilišnih predavača i državnih službenika. Štrajkalo je i 300.000 medicinskih sestara, tehničara i vozača hitne. Prosječno britansko kućanstvo na putu je da već sljedeće godine postane siromašnije od prosječnog slovenskog, piše Nataša Babić

Nataša Babić

7. siječnja 2023. / Članci

INSTITUCIONALIZAM (8)

Razlike u inflaciji i tipovi kapitalizma. Sudbina perifernih postsocijalističkih zemalja

Već desetljećima tradicionalni pogled na inflaciju: niska u razvijenim gospodarstvima središnje i sjeverne Europe, visoka u mediteranskim gospodarstvima, ne opisuje adekvatno kretanja, zaključuje Josip Lučev svoj detaljni prikaz. Tipovi kapitalizma ne mogu objasniti ranjivosti post-socijalističke Europe. Položaj u međunarodnim ekonomskim odnosima nameće se kao početna točka analize

Josip Lučev

26. studenoga 2022. / Članci

MAKROEKONOMIJA

Potražnja za radom je snažna a realne plaće ne rastu. Zašto?

Ekonomisti ne postižu konsenzus ni o uzrocima aktualne inflacije ni o tome kako bi je trebali mjeriti, piše Boris Cota. Za svako od ključnih pitanja postoji više mogućih odgovora, uključujući i ono građanima najbitnije: Zašto u inflaciji plaće ne rastu? No u budućem će razdoblju jedno od glavnih pitanja biti koliko inflacije je dovoljno inflacije

Boris Cota

26. kolovoza 2022. / Članci

Ekonomija

Efekti uvozne inflacije, petnaest simulacija. Vlada RH pred političkim izborom tko će podnijeti koliki teret

Inflacija puni proračun i povećava nominalni BDP. Hrvatska vlada može intervencijama utjecati na njezine efekte na siromašnije građane i manje efikasna poduzeća. Također može sprečavati 'uvoz inflacije'. Izborom tih pristupa Vlada u isti mah bira njihov utjecaj na javni dug, deficit proračuna i inflaciju kao ravnopravne kriterije iz Maastrichta. Izbor će ovisiti o demokratskoj kulturi, odnosima moći, ali i o vrijednostima za koje se zauzimamo, piše Josip Tica i završava pitanjem koliko je razumno prepustiti socijalno najugroženije na milost i nemilost trgovačkih lanaca i energetskih kompanija dok se bilježe proračunski viškovi i rekordni profiti

Josip Tica

26. srpnja 2022. / Rasprave

politička ekonomija

Nije tehničko pitanje. Uzroci inflacije su društveni i politički sukobi. A to će biti i posljedice

Utrka cijena ne testira toliko 'kapacitet tržišta da se samoregulira', koliko pregovaračku i demokratsku kulturu, odnose moći i ideju pravednosti u pojedinoj sredini, završava Željko Ivanković članak u kojem, na temelju niza izvora koji na stvar gledaju drukčije nego u Hrvatskoj, nastoji pokazati da iza koncepta i mjere inflacije, identifikacije uzroka i prijedloga rješenja nerijetko stoje interesi i ideologije

Željko Ivanković

23. travnja 2022. / Članci

pogled iz sjedinjenih država

Udar inflacije na renesansu američke radničke klase i val(ić) sindikalnog oporavka

Mat Stoller ustanovio je da rast korporativnih profita u usporedbi s rastom cijena u godinu dana iznosi 60 posto. Istodobno, rast plaća zaostaje za rastom cijena, što znači da realne plaće ne rastu. Unatoč nekim uspjesima u organiziranju radnika u Starbucksu i Amazonu, pravo siromaštvo tek dolazi, piše Ivo Škorić. Osim o prestanku rata i covida rasplet ovisi i o izborima za Kongres u studenome

Ivo Škorić

14. kolovoza 2021. / Članci

ekonomski imperijalizam

COVID i ekonomski pokazatelji. Inflacija i bruto proizvod dobivaju značaj koji im ne pripada.

Nije riječ o tome da su domaći bruto proizvod i inflacija nekorisni pokazatelji, nego im se u javnosti i politici pripisuje tolika važnost da možda postaju kontraproduktivni, kao da više skrivaju nego što otkrivaju. Pandemijska situacija je još jedna prilika da se kretanja pogledaju s više strana. Ivan Žilić uz tehnička ograničenja samih mjera posebno naglašava pitanje nejednakosti

Ivan Žilić

27. svibnja 2021. / Članci

ekonomska politika

Što bude bit će. Ivo Bićanić o hrvatskoj politici u suočavanju s inflacijom, svjetskom i domaćom. Fatalni trokuti

Najavljena inflacija napokon se pomalja kako iz inozemstva tako i u zemlji. Hrvatska može birati kako će se prema njoj postaviti, ali Bićanić predviđa da će ustrajati uz politiku koju vodi više od četvrt stoljeća, sad već i zato što je Plenković obećao euro baš pred parlamentarne izbore. Dodatno je pitanje ima li Narodna banka kompetencije za drukčiji pristup, a najveći je problem što se prema svima drugima postavlja s visine. Koje su, uz realni rast cijena, posljedice izabrane politike?

Ivo Bićanić

22. rujna 2018. / Aktualno Članci

Monetarna politika

Europski bankari ne žele ponoviti propuste iz 2008. i 2011. i podići kamate. Ipak, mogu li to izbjeći

Za Hrvatsku je važno da se naše gospodarstvo kreće u istom smjeru kao i ono u Eurozoni, odnosno da su nam poslovni ciklusi usklađeni. Rast kamatnih stopa u Eurozoni poskupio bi cijenu novca (kredita) i za hrvatska poduzeća i kućanstva, no efekti eventualnog rasta kamatnjaka od 0,1 ili 0,2 postotnih bodova nisu nešto što bi im trebalo ugroziti kreditnu sposobnost. Pogotovo ako su svjesni da će se rast kamatnjaka dogoditi u skoroj budućnosti

Tomislav Globan