Američki Papa prisilio Meloni da okrene leđa Trumpu

Koliko je Donald Trump podcijenio političku moć Pape Lava, kako je razljutio "opreznog" papu, i zašto mu je talijanska premijerka morala okrenuti leđa, analizira Giovanni Vale. Talijanski političar koji to ne bi učinio bio bi politički mrtav, objašnjava njegov sugovornik.

• Naslovna fotografija: Papa Lav XIV, Giorgia Meloni, Donald Trump. (Edgar Beltran / CC BY-SA 4.0, CC0)

• Autor je urednik OBCT, dopisnik dnevnika La Croix iz Hrvatske i pokretač projekta extinguishedcountries.com.

Čini se da je u zadnje vrijeme Donald Trump u stalnom okršaju s Italijom. Njegova dugogodišnja saveznica, talijanska premijerka Giorgia Meloni, “šokirala” ga je svojim ponašanjem, kako je američki predsjednik izjavio u intervjuu sredinom travnja za Corriere della Sera. “Mislio sam da je hrabra osoba, ali sam se prevario”, rekao je Trump, aludirajući na odluku talijanske premijerke da odbije pridružiti se Sjedinjenim Državama i Izraelu u ratu protiv Irana. Od tada, prema navodima talijanskih medija, između dvoje čelnika nije bilo izravnih telefonskih kontakata. 

Situacija je još više eskalirala s Robertom Francisom Prevostom, odnosno Lavom XIV., prvim papom iz Sjedinjenih Država. Odnosi između Vatikana i Washingtona napeti su već mjesecima, no posljednjih tjedana došlo je do dosad nezabilježenog raskola. “Bog ne sluša molitve onih koji vode ratove”, poručio je papa, ocijenivši “neprihvatljivim” prijetnje uništenjem čitave civilizacije, kakve je Trump uputio Iranu. “On je slab i ne zna o čemu govori”, uzvratio je američki predsjednik. 

Riječ je o dvjema diplomatskim krizama koje imaju različite uzroke, ali se istodobno prepliću, jer je u sukobu između pape i Trumpa Meloni bila prisiljena (a vidjet ćemo i zašto) stati u obranu prvoga. 

• “Povijesni raskol” između SAD-a i Vatikana

Paolo Rodari gotovo dvadeset godina radio je kao vatikanist, odnosno novinar specijaliziran za praćenje Svete Stolice i svih njezinih aktivnosti, od vjerskih do političkih i gospodarskih. Rodari tvrdi da napad kakav je Donald Trump uputio papi Lavu XIV. nikada prije nije doživio. “U novijoj povijesti bilo je mnogo kriza između papa i svjetskih čelnika, ali nikada se nisu koristile tako grube riječi”, ističe ovaj novinar i stručnjak za religiju švicarske javne radiotelevizije Radiotelevisione svizzera (RSI). 

“Svjedočimo povijesnom raskolu”, dodaje Rodari, naglašavajući kako će “vatikanska diplomacija sada pokušati otvoriti dijalog, ali uz zadržavanje stavova koje je papa iznio”. 

Sukob između Vatikana i Sjedinjenih Država tinjao je već mjesecima. Još u svom prvom govoru 8. svibnja 2025. na Trgu sv. Petra u Rimu, Lav XIV. jasno je iznio svoje stavove o ključnim pitanjima poput rata i migracija. Svijetu je potreban “ razoružani i razoružavajući” mir, poručio je tada, dok je u listopadu 2025. američku migrantsku politiku nazvao “nečovječnom”. Ipak, posljednjih tjedana odnosi su se dramatično pogoršali, a talijanski mediji ostali su gotovo zatečeni izjavama Lava XIV., kojeg su mnogi dotad smatrali “opreznim” papom.

• Rat u ime Boga 

Prema riječima Paola Rodarija, zbog nedavnih vojnih akcija Donalda Trumpa (najprije u Venezueli, potom u Iranu) i retorike njegove administracije koja tvrdi da je Bog na njezinoj strani, papa Lav XIV. izgubio je strpljenje. “Molitva u Ovalnom uredu snažno je odjeknula u Svetoj Stolici”, kaže novinar, aludirajući na zajedničku molitvu upriličenu u Bijeloj kući 5. ožujka 2026., nekoliko dana nakon početka izraelsko-američkog napada na Iran. “Pozivanje na Boga kako bi se opravdao rat bilo je kap koja je prelila čašu za Prevosta”, dodaje Rodari. 

U propovijedi na Cvjetnicu, 29. ožujka, papa je zato posegnuo za oštrim riječima, podsjetivši da Bog “ne sluša molitve onih koji vode ratove”, nego ih “odbacuje govoreći: ‘I kad biste mnoštvo molitava izgovarali, neću vas slušati: ruke su vam pune krvi’”. U narednim tjednima više se puta vraćao temi rata, nazivajući ga “sramotom za ljudsku obitelj” i upozoravajući da svijet “razara šačica tirana”. Iako te poruke nisu bile izravno upućene Trumpu, izazvale su njegovu žestoku reakciju. 

“Blag je prema kriminalu, blizak radikalnoj ljevici, trebao bi se usredotočiti na to da bude veliki papa, a ne političar”, poručio je Trump, odbivši se potom ispričati. “Nemam se za što ispričavati — papa je u krivu”, dodao je. Time je američki predsjednik prekršio jedno nepisano pravilo talijanske politike i svoju saveznicu, premijerku Giorgiu Meloni, doveo u iznimno nezgodan položaj. “Dvadeset godina sam pratio Vatikan i mogu potvrditi jednu stvar: svaki talijanski premijer, s bilo koje strane političkog spektra, u ovakvoj situaciji mora stati u obranu pape. Jer u Italiji, napadneš li papu — politički si mrtav”, zaključuje Rodari. Upravo se tu dvije diplomatske krize počinju preklapati. 

Papa, energenti i inflacija 

Odnosi između Giorgie Meloni i Donalda Trumpa dugo su bili idilični. Talijanska premijerka bila je među rijetkim europskim čelnicima koji su u siječnju 2025. u Washingtonu prisustvovali Trumpovoj inauguraciji, a mjesecima se nastojala profilirati kao jedina političarka sposobna posredovati između Washingtona i Bruxellesa u pitanjima poput američkih carina te ratova u Ukrajini i Gazi. U listopadu 2025. Trump je čak promovirao američko izdanje njezine autobiografije (objavljene uz predgovor njegova sina Donalda Trumpa Jr.), nazvavši Meloni “fantastičnom lidericom” i “inspiracijom za sve”, dok je ona njemu poželjela Nobelovu nagradu za mir. 

No sve se promijenilo početkom 2026. Dok su u Italiji trajali posljednji tjedni kampanje uoči referenduma o pravosuđu, važnog za vladu, SAD i Izrael izveli su iznenadni napad na Iran 28. veljače. Kao što znamo, ono što je trebalo biti kratkotrajna operacija s ciljem promjene režima u Teheranu pretvorilo se u regionalni sukob, uključujući blokadu Hormuškog tjesnaca. U samo nekoliko dana, cijene energenata naglo su porasle; vlada Giorgie Meloni intervenirala je uvođenjem subvencija za benzin i dizel, no unatoč tome — dijelom i zbog Trumpove ratne politike — premijerka je izgubila referendum održan 22. i 23. ožujka. 

Odjednom, povezanost s Trumpom od političke prednosti postaje teret. 

Rim se stoga počinje distancirati od Washingtona. Vlada Giorgie Meloni upozorila je da se američke baze u Italiji ne mogu automatski koristiti za ofenzivne operacije te da zemlja ne namjerava sudjelovati u sukobu s Iranom. Trumpov napad na papu još je dramatičnije narušio situaciju. 

“Trumpove riječi su neprihvatljive”, poručila je Meloni, na što je američki predsjednik uzvratio: “Neprihvatljiva je ona.” U međuvremenu, talijanska vlada odlučila je suspendirati automatsko produljenje obrambenog sporazuma s Izraelom, što je jasan signal političkog razlaza. 

Izbori na vidiku 

Giorgia Meloni, s druge strane, već mora početi razmišljati o parlamentarnim izborima 2027. i ne želi završiti poput svog saveznika Viktora Orbána, koji je doživio težak poraz unatoč (ili možda dijelom upravo zbog) podrške JD Vancea u Budimpešti uoči glasanja. Iako su njezina stranka Braća Italije i dalje vodeća stranka, s oko 28,5 posto podrške prema posljednjim anketama, da se danas izlazi na izbore potencijalni ujedinjeni blok lijevog centra pretekao bi desnicu. Uz to, gospodarski izgledi za nadolazeće mjesece nisu nimalo ohrabrujući, upravo suprotno. 

Italija je jedna od europskih zemalja koje su najizloženije energetskoj krizi u slučaju dulje blokade Hormuškog tjesnaca, jer uvelike ovisi ne samo o nafti nego i o plinu. Prema podacima udruge za zaštitu okoliša Legambiente, gotovo 50 posto elektroenergetskog sustava oslanja se na plin, a 95 posto plina dolazi iz uvoza, pri čemu je Katar treći dobavljač nakon Alžira i Azerbajdžana. Confindustria, talijanska udruga poslodavaca, upozorila je da bi produljenje rata u Iranu do kraja godine moglo dovesti do “najozbiljnije energetske krize u povijesti”.  

Suvišno je reći da u takvom scenariju i najjača prijateljstva padaju u drugi plan.