s
f i y S
Točno u podne: Dioba vlasti – vladavina prava

14. svibnja 2024.

Ideje.hr

Klub Batina

Točno u podne: Dioba vlasti – vladavina prava

U 12:00, 15. svibnja Ideje.hr organiziraju razgovor o diobi vlasti. Uvodničar je Đorđe Gardašević, profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, a sudionici su Enes Kulenović, profesor Fakulteta političkih znanosti, Goran Selanec, sudac Ustavnog suda, Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci i profesorica Anita Blagojević s Katedre ustavnog prava Pravnog fakulteta u Osijeku. Razgovor u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu moderira Jasmina Popović i bit će dostupan na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti

Točno u podne: Dioba vlasti – vladavina prava

U 12:00, 15. svibnja Ideje.hr organiziraju razgovor o diobi vlasti. Uvodničar je Đorđe Gardašević, profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, a sudionici su Enes Kulenović, profesor Fakulteta političkih znanosti, Goran Selanec, sudac Ustavnog suda, Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci i profesorica Anita Blagojević s Katedre ustavnog prava Pravnog fakulteta u Osijeku. Razgovor u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu moderira Jasmina Popović i bit će dostupan na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti

Hrvatski ustavni okvir nominalno je vezan uz ideju diobe vlasti. Ustavnom reformom iz 2000. godine dodana je i koncepcija međusobnih provjera i ravnoteža, čija je osnovna intencija da onemogući koncentraciju moći u rukama samo jedne grane vlasti ili samo jedne institucije.

  • Uvažavajući praksu posljednjih godina, ipak se postavljaju mnoštvo pitanja.
  • Funkcionira li zaista načelo diobe vlasti u zbilji?
  • Može li se tvrditi da, kada je riječ o realnoj raspodjeli moći, vlada ipak preteže nad ostalim institucijama vlasti?
  • Koja je uloga Predsjednika Republike danas?
  • Koja je uloga Hrvatskog sabora?
  • Kako na sve to reagira formalni „čuvar Ustava“, Ustavni sud?
  • Koji su mehanizmi kjima jedni druge provjeravaju?
  • Jesu li ti mehanizmi efikasni ili ipak nema provjere neke sastavnice neke grane vlasti?

Sudionice i sudionici: Anita Blagojević, Enes Kulenović, Goran Selanec, Sanja Barić, Đorđe Gardašević (Foto:Pixsell)

Vezane Ideje.hr

Kraj kohezijske politike kakvu poznajemo. Što Hrvatsku čeka nakon 2028. godine

16. kolovoza 2026. / čita se 12 minuta

Europska unija

Kraj kohezijske politike kakvu poznajemo. Što Hrvatsku čeka nakon 2028. godine

Nakon 2028. godine kohezijska politika mogla bi prestati biti ono što je bila otkad postoji - sigurna mreža za manje razvijene regije. Sve glasniji prijedlozi povezivanja sredstava s reformskim rezultatima otvaraju pitanje hoće li takav model nagraditi učinkovitost ili samo produbiti razlike između regija koje su već naprijed i onih koje zaostaju. Iza naoko suhoparno birokratske teme, krije se poltička drama i bitka za novu razdiobu europskih sredstava.

Sanja Terlević

Prevelika za Europu, premala za svijet: novo njemačko pitanje.

16. kolovoza 2026. / čita se 14 minuta

Njemačka, između ostalog

Prevelika za Europu, premala za svijet: novo njemačko pitanje.

Zemlja koja je desetljećima bila gospodarski div, ali politički patuljak, danas mora odlučiti želi li konačno postati i jedno i drugo ili prestati biti i jedno od toga. Münchauova knjiga "Kaput" pokazuje zašto je njemačko čudo bilo zarobljeno vlastitim uspjehom i zašto budućnost cijele Europske unije ovisi o tome hoće li Berlin uspjeti pretvoriti ekonomsku snagu u političko vodstvo bez straha od hegemonije.

Domagoj Juričić

Metastaziranje političke neodgovornosti

14. kolovoza 2026. / čita se 16 minuta

pojmovna analiza

Metastaziranje političke neodgovornosti

Povodom recentnih događaja Ideje.hr ponovno objavljuju tekst Žarka Puhovskog, izvorno pisan kao podloga za predavanje u okviru Kongresa studenata prava 2019. Puhovski odgovornost razmatra u komunikacijskom, moralnom, pravnom, političkom kontekstu. Zatim raspravlja o odgovornosti i sukobu interesa, te o profesionalnoj odgovornosti. Posebnu pažnju posvećuje problemu realizacije političke volje u obliku pravne norme. Navodi primjere nekih apsurdnih hrvatskih "rješenja" tog problema. Zaključuje konstatacijom da je do autonomnog djelovanja institucija dug put sve dok njihove zakonske osnove formuliraju oni koji su bespogovorno i protivno načelima struke slušali različite dosadašnje vođe.

Žarko Puhovski